Super User
31 Avgust 2018
Damask riješen da 'oslobodi cijelu sirijsku teritoriju'
Očekuje se da će sirijske vladine snage uskoro krenuti u ofanzivu na sirijsku provinciju Idlib, posljednje uporište pobunjenika, prenosi Beta.
"Bilo da postoji trostrana agresija ili ne, to neće uticati na našu odlučnost da oslobodimo cijelu sirijsku teritoriju", rekao je Muallem na konferenciji za novinare u Moskvi poslije razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim.
Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija upozorile su prošle sedmice sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da neće dozvoliti da ostane nekažnjena bilo kakva upotreba hemijskog oružja, koje bi mogle koristiti vlasti u Damasku tokom moguće ofanzive za povraćaj sjeverozapadne provincije Idlib.
Tu sirijsku oblast 60 posto drži grupa Hayat Tahrir al-Sham, formirana od članova bivšeg ogranka Al-Kaide, a ima i brojnih pobunjeničkih grupa.
Skorašnja ofanziva
Ofanziva na tu oblast koja se graniči s Turskom izgleda da će biti izvedena vrlo brzo, ali to također zavisi od sporazuma između Moskve, koja podržava vlasti u Damasku, i Ankare, koja podržava pobunjenike.
Lavrov je rekao ranije da se nada da "zapadne zemlje neće kočiti antiterorističku operaciju u Idlibu".
Ruski ministar je izjavio da još ostaje zadatak da se "likvidiraju preostala žarišta terorizma", prije svega u zoni deeskalacije u Idlibu.
On je ocijenio neprihvatljivim da oružane grupe koje se tu nalaze pokušavaju da koriste tu zonu za svoje napade na sirijsku vojsku i čak za pokušaje napada dronovima na rusku bazu Khmeimim na sjeverozapadu zemlje.
Lavrov je upozorio na novu provokaciju u vezi hemijskog oružja, koja se prema Moskvi priprema, i koja ima za cilj da komplicira vojnu operaciju u Idlibu.
"Upozorili smo naše zapadne partnere jasno i čvrsto da se ne igraju s vatrom", rekao je Lavrov.
cazin.net
31 Avgust 2018
Prvi put na izborima koristit će se prozirne glasačke kutije
Na Općim izborima u BiH 7. oktobra po prvi put bit će korištene transparentne, prozirne glasačke kutije.
Kako je na konferenciji za novinare kazala Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH, za predstojeće izbore osigurano je 10.000 ovakvih kutija, uz oko 60.000 posebnih sigurnosnih pečata.
– Transparentne kutije povećavaju povjerenje u izborni proces. Postojeće kutije su dotrajale, teške vrlo nepraktične za transport. Međutim, morali smo ih koristiti jer u bh. institucijama nije bilo dovoljno razumijevanja za nabavku prozirnih kutija – rekla je Hadžiabdić.
Dodala je da su nove glasačke kutije nabavljene zahvaljujući Misiji OSCE-a, u saradnji sa ambasadama SAD, Velike Britanije i Kraljevine Norveške.
Današnjoj konferenciji za medije CIK-a prisustvovala je i američka ambasadorica Maureen Cormack.
krupljani.ba
Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH
Bosna i Hercegovina očekuje povratak na hiljade svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja EU-a. Samo iz Njemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi, piše Deutsche Welle.
U eadmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH.
Sporazumom između BiH i Europske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.
Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom
Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupaonice i kuhinje, financirane uz pomoć Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bosanskohercegovačke državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.
“Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službama za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.”, kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.
“Nema pouzdanih podataka o tačnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 hiljada bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije”, kaže Lipjankić.
Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Evropu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno “otisnuli” u neku od zemalja Europe ili svijeta.
(izvor: tik-ba.net)
30 Avgust 2018
Od 1.1.2019. građani sa prostora EX-YU bez EU pasoša moći će da rade u Njemačkoj: Evo kako!
Zbog promjene zakona o zapošljavanju u Njemačkoj do daljnjeg je obustavljeno zapošljavanje građana s teritorije bivše EX – YU.
U ovom momentu građani bez pasoša EU neće moći da se zaposle,ovo važi za građane sa srpskim, bosanskim i makedonskim pasošima bez obzira za koji posao žele aplicirati. Ovo se odnosi na sve poslove bez obzira da li želite aplicirati kao medicinar,građevinac,spremačica ili nešto drugo.
Od 1.1.2019 startuje novi zakon o zapošljavanju po kom će svi građani bivše Jugoslavije čije države nisu u EU moći da se zaposle pod istim uslovima kao i građani EU.
Što znači svi koji pronađu poslodavca moći će da se zaposle kao i EU građani odlazak u ambasadu više neće biti neophodan uslov za dobivanje radne vize.
A pronalaženje sigurnih poslova će i dalje biti preko agencija kao i do sada. Trenutno se mogu zaposliti samo građani sa EU pasošima.
Ovu informaciju podupire činjenica da Njemačkoj osim što manjka 100.000 radnika u medicinskoj branši. U ostalim branšama fali i do pola miliona radnika te im ekonomija trpi..
(izvor:hellomagazin.net)
Naime, već danima se u medijima špekulisalo da bi Real Madrid u svoje redove mogao dovesti Mariana Diaza koji je nekada igrao za rezervni tim Kraljeva, a upisao je i osam nastupa za prvi tim, te je dao jedan gol. Iako je ovaj napadač bio na korak od Seville na kraju se u sve upetljao Real Madrid i Mariano nije mogao da odbije ponudu.
Kraljevski klub je na svojoj zvaničnoj stranici prije nekoliko trenutaka potvrdio da je Mariano potpisao za Real Madrid, te da će u petak biti zvanično predstavljen na Santiago Bernabeu u dresu svog novog kluba.
Ovaj 25-godišnji napadač u prošloj sezoni skrenuo je pažnju na sebe sjajnim igrama u sresu Lyona, a za ovaj klub postigao je 18 golova. Španski mediji špekulišu da je Real Madrid za španskog igrača izdvojio oko 40 miliona eura.
cazin.net
Europsko prvenstvo se održavalo u dvorani "Terme Olimpia", a učešće je uzelo nekoliko stotina takmičara iz Slovenije, Belgije, Austrije, Turske, Njemačke, Luksemburga, Grčke, Španije, Italije, Hrvatske i BiH u svim kategorijama.
Naši predstavnici bili su: Sani Đonlagić, Said Memić, Jasmin Beganović, Alihajder Hadžipašić, Sinan Omerović, Anel Velić, Adis Ljubijankić, Vahid Omerčić, Malko Đuhić, Mirsad Metović i Senad Velagić.
Naši pikadisti donijeli su 4 medalje sa ovog prvenstva.
Najuspješniji je bio Senad Velagić koji je osvojio 2.mjesto u kategoriji POJEDINAČNO SENIORI 501, dok su u konkurenciji parova uspješni bili Alihajder Hadžipašić koji je osvojio 2.mjesto i Said Memić koji se našao na 4.mjestu.
U cjelokupnom poretku, a na osnovu pojedinačnih rezultata, reprezentacija Bosne i Hercegovine je zauzela 5. mjesto.
cazin.net
30 Avgust 2018
Khamenei: Napuštamo sporazum ako nije u interesu Irana
Agencija Reuters navodi da je Khamenei time bacio sjenku sumnje na pregovore za spašavanje sporazuma koje Iran vodi s europskim zemljama.
"Nuklearni sporazum je sredstvo, a ne cilj, i ukoliko mi zaključimo da ne služi našim nacionalnim interesima, možemo ga napustiti", navodi se u citatu oblavljenom na Khameneijevoj službenoj internetskoj stranici, prenosi Tanjug.
'Odustati od nadanja u Evropu'
Navodi se da je Khamenei također poručio da bi Teheran trebao "odustati od nadanja" u to da Europa može spasiti sporazum.
Reuters navodi da je Khamanei na sastanku s predsjednikom Irana Hassanom Rouhanijem i članovima kabineta kazao da Teheran neće voditi pregovore s "nedoličnim" američkim dužnosnicima na bilo kojoj razini sa ciljem postizanja novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Iranski predsjednik Rouhani kazao je nedavno da će Iran poštovati sporazum iz 2015. godine.
"Unatoč sankcijama, dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume", poručio je predsjednik Irana.
Agencije su prenijele da je Rouhani u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom rekao kako Iran očekuje od preostalih partnera u svom nuklearnom sporazumu da djeluju brzo kako bi ga zaštitili.
SAD se povukao i uveo sankcije
"Iran je činio ono što je i obećao u nuklearnom sporazumu i očekuje, uzimajući u obzir jednostrano povlačenje Amerike, od svojih preostalih partnera da provode svoje programe brže i transparentnije", prenio je Reuters.
Sjedinjene Američke Države početkom mjeseca su ponovno uvele sankcije Iranu kako bi pojačale pritisak na Teheran, nakon što su se jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Ministri zemalja grupe 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) potpisali su u Beču 2015. godine sporazum s Iranom koji je na snagu stupio 16. siječnja 2016. godine.
30 Avgust 2018
NATO: Rusija i dalje fokusirana na sukobe velikih razmjera
Navodi se kako je iz Alijanse saopćeno da vježba "Vostok 2018", koja je u javnosti predstavljena kao najveća od vremena Hladnog rata, "pokazuje fokus Rusije na izvođenje sukoba velikih razmjera".
Agencija AP navodi kako će u ovoj vojnoj vježbi u centralnom i istočnom dijelu Rusije učestvovati približno 300.000 pripadnika ruskih trupa.
O pozivu Moskve
Navodi se kako je kineska državna agencija Xinhua objavila da Kina planira na vježbu poslati 3.200 vojnika i oko 900 jedinica naoružanja.
Iz NATO-a navode kako se ovo uklapa u sliku "samouvjerenije Rusijem koja značajno uvećava vojni budžet i vojno prisustvo".
Iz AP-a navode kako NATO i dalje nije odlučio o pozivu Moskve da posmatrači Alijanse dođu na vježbu koja će biti održana od 11. do 15. septembra.
cazin.net
30 Avgust 2018
Svaki peti bračni par u Bosni i Hercegovini je neplodan
Predsjednica Branislava Dević kaže da se u BiH svaki peti par susreće sa problemom steriliteta, te da je večerašnje predavanje o ovom problemu samo jedno u nizu u okviru projekta “Zajedno, sigurno i snažno u borbi protiv steriliteta”.
Ona je navela da u Doboju ne postoji organizacija, odnosno savjetovalište za ovaj problem koji je u porastu i da je namjera ove partije da se inicira njeno formiranje, s obzirom na to da dobojska lokalna uprava ne izdvaja sredstva za podršku bračnim parovima za vantjelesnu ili potpomognutu oplodnju.
Jedan od inicijatora formiranja takvog savjetovališta Aleksandara Sofrenić istakla je da je cilj da se parovi tokom pripreme za vantjelesnu oplodnju dobro pripreme, da budu mentalno zdravi, što će se pokušati kroz predavanja i radionice sa stručnim terapeutima.
Ona kaže da takvi parovi, osim velikih troškova, prolaze i kroz stres, pogotovo žene koje se izlažu jakim hormonalnim terapijama, kao i da ih eventualni neuspjeh dodatno emotivno slabi.
U okviru zvanične posjete Litvaniji turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu se sastao s tamošnjim kolegom Linasom Linkeviciusom i potpisao bilateralni sporazum o poticanju uzajamnih investicija.
Cavusoglu je na upit novinara komentirao i aktuelne odnose između Turske i SAD-a te je naglasio važnost nastavka dijaloga između Ankare i Washingtona.
Ističući da Turska ulaže velike napore u rješavanju problema u odnosima sa SAD-om, Cavusoglu je kazao da je pozitivno to što delegacija američkog Kongresa dolazi u službenu posjetu u Ankaru.
“U SAD-u postoje različite institucije, pozicije i mišljenja. Postoje i članovi Kongresa koji su svjesni važnosti dobrih odnosa i saradnje s Turskom. Naravno da je organizacija FETO zatrovala odnose i da postoje grupe koje su time zatrovane“, kazao je Cavusoglu.
Normalizacija odnosa
On je dodao da je FETO zatrovao i neke krugove u Litvaniji, te je upozorio da članovi te organizacije pokušavaju da unesu razdor posebno među tatarsku zajednicu u toj zemlji.
“Nećemo dozvoliti da to ugrozi naše bilateralne odnose i spremni smo Litvaniji pružiti svaku podršku. Jedinstvo Tatara u Litvaniji nam je važno koliko i jedinstvo i prava te zajednice na Krimu“, poručio je Cavusoglu.
Cavusoglu je dalje kazao da se retorika prijetnje mora ostaviti po strani i krenuti putem normalizacije tursko-američkih odnosa i to bez postavljanja neprihvatljivih uvjeta.
Podsjetivši da Turska ima dobre odnose s Rusijom i da je potpisala sporazum o kupovini antiraketnog sistema S-400, Cavusoglu je kazao da ti odnosi nisu alternativa odnosima Turske sa SAD-om ili Evropskom unijom.
“Nama je potreban antiraketni sistem da štitimo svoju zemlju. Željeli smo ga kupiti od saveznika, uključujući i SAD, ali nam oni to nisu mogli ili nisu željeli prodati“, kazao je Cavusoglu i dodao da SAD ne može garantirati da može Turskoj isporučiti sistem Patriot, a da stalno prijete i blokadom isporuke vojnih aviona F-35 koje je Turska kupila i u čijem međunarodnom projektu proizvodnje i sama učestvuje.
Dogovor dvije strane
On je još kazao da se problemi moraju rješavati dogovorom dvije strane na bazi uzajamnog poštivanja i bez pritisaka i nametanja sa jedne strane.
Na upit da komentira primjetno okretanje turske vanjske politike prema Rusiji, Cavusoglu je kazao da Turska vodi uravnoteženu vanjsku politiku i da u kontekstu Rusije nije prekršila niti jednu normu NATO-a.
“Danas mnoge članice NATO zaboravljaju to što se dešava na Krimu i u Ukrajini. Turska to ne zaboravlja i neće priznati ilegalnu rusku aneksiju Krima", poručio je Cavusoglu.
Naglasivši da Ujedinjeni narodi nisu nametnuli obavezne sankcije Rusiji, već da SAD uvodi jednostrano takve mjere, Cavusoglu je kazao da Turska nije konsultirana pri tome i da nije dužna poštovati američke sankcije koje donosi administracija koja u Helsinkiju da jednu izjavu, a potom pod pritiskom domaće javnosti izađe sa sasvim drugačijim stavovima.
“Nismo se pridružili ni američkim sankcijama Iranu jer su jednostrane, nepravedne i neadekvatne. Republika Turska nije savezna država SAD-a, već nezavisna zemlja. Nismo dužni da podržavamo nečije nepravedne odluke. Uporedo s tim, Turska prioritetno nije za opciju sankcija“, poručio je Cavusoglu.
cazin.net
