Prebacivanje odgovornosti s općine na kanton, s ministarstva na druge sektore nije nimalo povoljna situacija kada je u pitanju status migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini, rekao je Admir efendija Muhić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac.
Kaže kako intenzivno prati situaciju s migrantima u Bosni i Hercegovini, a posebno Unsko-sanskom kantonu. Efendija Muhić upućen je u dešavanja s migrantima u BiH s obzirom da se njegova kuća nalazi u Maljevcu, u Hrvatskoj, svega šest kilometara od granice.
“Oni su pod otvorenim nebom tamo u Velikoj Kladuši. Skoro je bila kiša koja je poplavila taj dio kojeg nazivaju kamp. To nije kamp. To je obična ledina gdje ima nekoliko šatora, gdje su postavljeni improvizirane WC kabine, tuševi. Djeca se faktički kupaju u blatu, dok se mi svi u svojim kućama lagodno odmaramo i živimo”, navodi efendija Muhić.
Kaže kako je imao nakanu od koje je odustao da se ne bi iskomplicirala situacija.
“Želio sam da odem i jednu noć noćim s njima u kampu da bih osjetio kako oni svaki dan tu žive. Vjerovatno dolazi do ekscesa, do provala u kuće, nekakvih napada na ljude iz razloga, jer oni, ti ljudi, a masa ih je, nekoliko hiljada nije se kupalo mjesecima. Kada vi ne operete zube nekoliko dana, kada se ne okupate, kada niste s higijenom načisto dolazi do psihičkog puka iznutra, do revolta i njih se mora razumjeti”, poručuje efendija Muhić.
Kaže kako su iz Medžlisa Islamske zajednice Karlovac pomagali i spremni su pomoći, ali kako “ni oni, a ni migranti nemaju adrese na koje bi se oslonili”.
“Oni su legalno u BiH, imaju neke neke azilantske papire, međutim to ne vrijedi preko granice”, kaže efendija Muhić.
Džematlije u Maljevcu s efendijom Muhićem nisu direktno uključeni u dešavanja s migrantima, jer žive s druge strane granice.
“Međutim, mi kao i svaki drugi stanovnik ove planete suosjećamo s tim ljudima, jer ne smijemo zaboraviti činjenicu da je ovo područje gdje smo mi nastanjeni u proteklom periodu, u ratu, stradalo. Isto je izbjeglo s hrvatske strane u Bosnu veliki broj ljudi, a i kada su bila ratna dejstva iz Bosne ljudi su izbjegli za Hrvatsku. To je naša sudbina i mi suosjećamo s tim ljudima. Mi, konkretno u ovom slučaju u Hrvatskoj, njima ne smijemo pomoći, jer bismo došli u sukob sa zakonom. Naime, prekršili bi zakon, jer su oni ilegalno u Hrvatskoj”, naglašava efendija Muhić.
Međutim, kaže, posredstvom Medžlisa Islamske zajednice Karlovac su u više navrata, a posebno u toku ramazana, imali nekoliko akcija gdje su dijelove iftara nosili u Veliku Kladušu.
“Mi se s njima svakodnevno susrećemo, jer je to blizu. Imali smo čak i dva slučaja blokiranja granice, gdje smo mi domaći mještani osjetili prisustvo migranata. Morali smo ići na druge prelaze, nismo mogli koristiti taj prelaz, jer su migranti bili na granici. Mi smo njima nosili hranu i pomoć što se nas tiče, dijelili smo. Ali to smo faktički radili na ulici, jer nemamo institucije kojoj bismo se obratili, s kojom bismo razgovarali. Tako su i druge organizacije”, navodi efendija Muhić.
Upozorava da su migranti i izbjeglice prepušteni sami sebi. Nije to ni općina, nije to ni kanton, kaže, koji o njima posebno vodi brigu, nego je to nevladin sektor koji svakodnevno pomaže.
“Međutim, to nije dugotrajno rješenje. To je kratkotrajno rješenje kada vidiš onoga u potrebi da mu pomogneš. Dakle, privatno mu pomažeš koliko se može i ne daj Bože da se sutra zadesi da sam ja ili neko drugi u takvoj situaciji”, naglašava efendija Muhić.
Ističe kako su svjedoci, s obzirom da žive jako blizu granice s hrvatske strane, da svaku drugu ili treću noć helikopter hrvatske policije nadzire granicu uz pogranični pojas gdje lociraju migrante koji ilegalno prelaze granicu.
“Svaki put mi osjetimo to, jer helikopter nisko leti. Oni njih lociraju. Nekada ih znamo susresti i na ulici gdje stopiraju da ih se preveze. A, nekada se zadese i u unutrašnjosti Hrvatske. Tako se migranti nađu gdje je Generalski Stol, Slunj, Vojinić, Karlovac… Čak kako imamo informacije da neki uspiju preći i hrvatsku i slovensku granicu”, navodi efendija Muhić.
Ističe kako su s migrantima koje sreću u direktnom kontaktu. Komunikaciju s njima, veli, omogućava i to što poznaje malo i arapskog jezika. Kaže da se s njima sporazumjeva čak i na bosanskom jeziku, jer su oni nekoliko mjeseci u BiH gdje su savladali osnove bosanskog jezika.
“To govori u prilog tome koliko su dugo u BiH. Njihov cilj nije BiH ni Hrvatska, nije nikako Balkan. Njihovi su ciljevi zapadne zemlje, Italija, Francuska, Njemačka, Švicarska… Oni nemaju namjeru ostajati tu. Međutim, administrativno granica je tu i s ove strane, u Hrvatsku, ne mogu preći granicu bez valjanog identifikacijskog dokumenta. I oni su s te strane kada se tamo zadese ilegalno u Hrvatskoj”, kaže efendija Muhić.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić ističe kako su dobili informaciju da će se uskoro deset migrantskih porodica koji su izrazili želju da ostanu u Hrvatskoj naseliti u Karlovcu. Medžlis Islamske zajednice Karlovac uz posredstvo Ureda Vlade Hrvatske za migrante pomoći će u njihovoj resocijalizaciji, odnosno privikavanju na novu sredinu bilo da se radi o potrebi školovanja ili svakodnevnog života.
krupljani.ba
Supružnici Šehida (71) i Rašid (73) Podžić vratili su se u svoju rodnu Žepu prije osamnaest godina. Iako je prvih godina povratka život bio težak, kažu da se nisu pokajali, jer su na svom, a imanje obrađuju koliko mogu.
Izgradnja kuće
– Ne mogu se požaliti da mi je bilo loše u izbjeglištvu, ali je drugačiji život na svom ognjištu pa makar boravio u šupi, gdje sam proveo prvu godinu povratka do obnove kuće. Tada nas je ovdje bilo malo, ali je Žepa bila veliko gradilište. Holandska organizacija je te godine gradila 40 kuća, a isto toliko jedna njemačka humanitarna organizacija – kazuje Rašid Podžić, jedan od prvih povratnika u Žepu.
STARCI
Šehida i Rašid Podžić: Nema više obilazaka i sijela
Kaže da je bilo problema s izvođačem radova oko izgradnje njegove kuće, tako što se krov morao rušiti i ponovo graditi te zadugo nije uselio u kuću. Sličnih problema imali su i drugi povratnici.
Supruga i on žive od poljoprivrede, stočarstva i voćarstva, ali, kako kaže, bez pomoći sinova iz inozemstva ne bi mogli sastaviti kraj s krajem.
Pusto selo
– Iz godine u godinu ovdje je sve manje povratnika. Omladina otišla za poslom, a oni stariji, koji su iznemogli i bolesni, nisu više u stanju obrađivati imanja i odoše u Federaciju kod djece na njegu i liječenje. A selo ostaje pusto. Nema više obilazaka i sijela. Za one koji su ovdje ostali praznik je kad im neko vrata otvori – priča je Šehida.
Jedan proizvodni pogon
Povratnici Žepe ne žale se na infrastrukturu. Svi putevi su asfaltirani. Struja dobra, a vode imaju u izobilju. U Žepi rade jedna fabrika za pakovanje ribe, hotel i restoran na Slapovima. Nova fabrika za otkup ljekobilja, voća i povrća je razmontirana. Teško je ovdje za radnu snagu, jer su mladi davno otišli.
krupljani.ba
Ljubitelji sportske kladionice u Federaciji BiH su samo u prvih šest mjeseci ove godine potrošili više od 130 miliona KM.
Taj iznos je, prema podacima Porezne uprave FBiH, uplaćen na ukupno 2.580 uplatnih mjesta u vlasništvu 13 kladionica u FBiH. S obzirom da postojeći Zakon o igrama na sreću predviđa naknadu za priređivanje igara na sreću klađenja u iznosu od pet posto uplate učesnika, u budžet FBiH je na taj način uplaćeno 6.665.176,29 KM.
Iznos koji ljubitelji igara na sreću potroše na sportsko klađenje mnogo je niži u odnosu na iznos koji se potroši na takozvano RNG klađenje, odnosno klađenje na događaje u kojima se koristi generator slučajnih brojeva te klađenje na snimljene događaje poput utrka konja i pasa. Tako je, primjera radi, u 2017. godini na sportsko klađenje potrošeno 282.766.905,49 KM, dok je na RNG klađenje potrošeno čak 1.355.459.916,80 KM.
Ove uplate se ne oporezuju na isti način kao i sportsko klađenje. Postojećim Zakonom o igrama na sreću je predviđena obaveza plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja zasnovanog na snimljenim događajima i RNG klađenja. Iznos mjesečne naknade po svakom uplatnom mjestu je 300 KM, a po toj osnovi je u prvih šest mjeseci, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno tek 3.685.580,00 KM.
Zakonom o igrama na sreću se, uz oporezivanje uplate, oporezuje i isplada dobitaka, ali samo onih viših od 100 KM. Takvi dobici čine tek nešto više od deset posto isplaćenih dobitaka.
Tako je u 2017. godini po osnovu dobitaka od igara na sreću isplaćeno 1.427.536.168,55 KM, a na dobitke ispod 100 KM, koji se ne oporezuju, je isplaćeno čak 1.264.460.596,37 KM. S obzirom da nije prihvaćen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, prema kojem bi se oporezivali svi dobici, FBiH je samo u prošloj godini po toj osnovi oštećena za čak 126.446.059 KM.
Oporezivanjem dobitaka iznad 100 KM po stopi od 10 posto je u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno 8.132.838,28 KM. Za pretpostaviti je, iako nismo dobili zvaničnu potvrdu, da ukupan iznos isplaćenih dobitaka ispod 100 KM u prvih šest mjeseci 2018. godine nije niži od 700 miliona KM.
krupljani.ba
Područje koje je vatra obuhvatila je tri puta veća od San Francisca, a jedna je od desetak koje su zahvatile Kaliforniju u subotu, javlja agencija Reuters.
Živote su ranije izgubili vozač bagera i vatrogasac, a mjesto Keswick, u kome je živjelo oko 450 stanovnika, u potpunosti je spaljeno. Od subote je evakuisano 38.000 stanovnika, a desetak se još uvijek vodi kao nestalo.
Kako prenosi ‘The Sacramento Bee, posljednje žrtve vatrene stihije su sedamdesetogodišnja Melody Bledsoe i njeno dvoje praunučadi četvorogodišnji James Roberts i petogodišnja Emily Roberts.
Ministarstvo zdravstva u Gazi saopćilo je da su izraelski bombarderi gađali grupu Palestinaca okupljenih pored groblja.
U saopćenju se navodi da su poginula dvojica 24-godišnjaka, a iz ministarstva nisu otkrili druge detalje o napadu, prenosi agencija Anadolija.
Izraelska strana još nije komentirala slučaj.
Hiljade Palestinaca od kraja marta protestiraju na granici Gaze zbog izraelske okupacije. U napadima izraelskih snaga ubijeno je više od 150, a ranjeno blizu 17.000 demonstranata.
Potres se desio oko sedam sati po lokalnom vremenu u centralnom dijelu otoka Lombok. Ovaj otok je mjesto okupljanja turista iz svih dijelova svijeta, a smješten je oko 40 kilometara istočno od Balija.
Brojne zgrade i drugi objekti uništeni su u podrhtavanju tla, a tačan broj povrijeđenih ljudi još nije poznat.
Vođa ljekarskog tima, dr. Mohamad Akram Tamim ističe da se kao i svake godine o zdravlju hadžija brine medicinska služba, odnosno šest mobilnih ekipa (specijalisti urgentne medicine, porodične medicine i hirurzi, medicinski tehničari s kliničkim iskustvom rada s pacijentima u hitnoj pomoći).
- Naša briga o hadžijama počinje od ulaska u avion i tokom boravka u Medini i Meki. I spremni smo odgovoriti zadatku i iznijeti teret odgovornosti. Našim hadžijama smo već dali upute i savjete koji su im neophodni da bi što lakše obavili hadž – kazao je dr. Tamim.
Posebna pažnja im je skrenuta na higijenu vode. Od momenta napuštanja Bosne i Hercegovine trebaju piti samo flaširanu vodu, a u njenom nedostatku, vodu trebaju prokuhavati. Blagoslovljenu Zem-Zem vodu mogu i trebaju piti u željenim količinama.
Također, dr. Tamim upozorava i na ishranu tokom boravka u Meki i Medini, gdje su temperature gotovo uvijek iznad 30 stepeni pa stoga i hrana mora biti prilagođena.
Savjetuje da treba jesti laganu hranu, kupljeno voće i povrće (bogato vitaminom C) dobro oprati, jednom dnevno jesti toplu supu te koristiti sredstva za jačanje imuniteta.
Važno je, također, ne koristiti puno rashladne uređaje, koristiti zaštitu od sunca, pokrivala za glavu da bi se izbjeglo dobivanje sunčanice i nositi komotnu odjeću i obuću.
Prije polaska dr. Tamim savjetuje hadžije da konsultiraju svog ljekara i stomatologa te da urade osnovne nalaze krvi i urina, EKG, internistički i neurološki pregled te da ponesu ljekarske nalaze i lijekove ukoliko postoji neka redovna terapija.
Medicinska ekipa iz BiH osigurala je dovoljne količine svih vrsta lijekova i opreme potrebnih za zbrinjavanje bolesnika u takvim situacijama.
- Raspolažemo dovoljnom količinom lijekova i medicinske opreme neophodnih za medicinsko zbrinjavanje predviđenog broja hadžija. A i bolnice i apoteke Kraljevine Saudijske Arabije su vrhunski opremljene –naglasio je vođa ljekarskog tima, dr. Mohamad Akram Tamim za Fenu.
Iz Bosne i Hercegovine će ove godine petu islamsku dužnost hadž obaviti 1.680 vjernika i oni će u pet aviona 8. 9. i 10. avgusta krenuti iz Sarajeva ka Medini.
Raspodjela novca od akciza, naročito nakon izmjena Zakona o akcizama, kojim su akcize povećane za otprilike 20 feninga po litri goriva, naročito su uzdrmale političko-ekonomske duhove na relaciji RS-FBiH. Premijer FBiH Fadil Novalić ne pristaje na posljednju “privremenu” raspodjelu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), kojim je FBiH dobila 59 posto od prikupljenog novca, iako je ukupna potrošnja ovog entiteta čak 70 posto u cijeloj državi.
Ministrica finansija FBiH, koja predstavlja ovaj entitet u UO UIO BiH i koja je digla ruku na posljednjoj sjednici i glasala da FBiH dobije 59 posto, RS 39 posto i Brčo Distriktu 2 posto, poručila je da FBiH nije oštećena jer je trenutno priovremeno rješenje jedino neophodno u ovom trenutku. To je opravdala činjenicom između ostalog da je taj taj novac potreban Autocestama FBiH za vraćanje kredita i kamata za prethodna zaduženja.
Novalić smatra da je sve urađeno poprilično netransparentno te da nisu jasno precizirani parametri i metodologija raspodjele tog novca.
A sve je krenulo 2009. godine. Tada je uveden član 35. za autoceste i druge ceste. Te godine usvojena je privremena odluka o raspodjeli novca od akciza. Međutim akcize su 2009. iznosile 10 feninga po litri goriva. Od početka 2018. to više nije 10 feninga već ukupno 25 feninga, čime s enameće još veća potreba pravednije raspodjele novca.
“Od 2009. privremenom odlukom, koja nije mogla trajati duže od šest mjeseci, taj prihod raspoređen je na način da 59 posto ide FBiH, 39 posto RS-u i Brčkom dva posto. U tom momentu potrošnja goriva u FBiH je bila 65 posto, i već tad je FBiH bila oštećena za šest posto”, kazao je Novalić.
Sada je prema svim analizama potrošnja goriva u FBiH čak 70 posto, a na snazi je još uvijek stari metod raspodjele, kojim RS-u pripada 39 posto prikupljenog novca, iako taj entitet u ukupnoj potrošnji goriva učestvuje čak manje od 30 posto. FBiH je tražila da novom raspodjelom dobije 64 posto prikupljenog novca.
Muhamed Kozadra, jedan od članova UIO BiH izveo je računicu po kojoj Vlada FBiH gubi između 24 i 32 miliona KM, zavisno od metodologije.
Novalić je poručio da će hitno zatražiti analize UIO-a na osnovu čega se entitetima raspoređuje novac. U cijelu priču bit će uključeni i nezavisni revizori, nakon čega bi Vlada FBiH trebala predložiti novi princip raspodjele novca.
Postoji opcija i slanja zahtjeva Sudu BiH kojim bi se tražila privremena mjera za zabranu Odluke o privremenoj raspodjeli novca od akciza.
Upravni odbor UIO-a je na posljednjoj sjednici rasporedio više od 150 miliona KM prikupljenih od februara ove godine, od čega FBiH 59 posto, RS-u 39 posto i Brčko Distriktu dva posto.
klix.ba
Na graničnim prelazima povremeno je pojačan intenzitet saobraćaja, ali zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.
Danas se održava Međunarodna auto trka na brdskim stazama na dionici Cazin-Srbljani-Ostrožac. Danas od 08 do 20 sati, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog izvođenja neophodnih radova na vijaduktu Bojnik, na dionici autoputa A-1 Sarajevo sjever-Lepenica, vozila saobraćaju jednom trakom. Na istoj dionici A-1, zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman kao i na mjestu radova (Ban Brdo), preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje. Na dionici A-1 Lepenica-Tarčin, zbog radova na potpornom zidu saobraća se preticajnom trakom, uz ograničenje brzine od 60 km/h.
U toku je redovno održavanje dionice magistralnog puta M-18 Semizovac-Srednje. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, jednom trakom.
Radovi se izvode i na dionici M-18 Olovo-Kladanj (Karaula), zbog čega se saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
I na ostalim dionicama na kojima se izvode sanacioni radovi, saobraća se sporije uz obavezno poštivanje privremeno postavljene signalizacije.
cazin.net