Kako god se završi današnje finale (16:30 sati), bit ćemo ponosni na zlatne momke, koji se godinama lavovski bore za svaki poen i u svakom meču.
Zasluga za njihovu požrtvovnost je još jedno finale Svjetskog prvenstva. Iran je stari rival našoj selekciji u sjedećoj odbojci, pa možemo reći da su šanse podjednake u ovom duelu i očekuje nas sasvim sigurno velika borba u svakom setu i teško da će pobjednik biti poznat nakon tri seta.
Do finala na SP-u u Holandiji stigli smo nakon jučerašnje pobjede nad Brazilom (3:1) iako je selekcija iz Južne Amerike imala 1:0 u setovima. Prije toga pala je istim rezultatom Rusija u četvrtfinalu, dok je u grupnoj fazi bh. reprezentacijala imala maksimalan učinak.
Jučerašnjim plasmanom u finale izboren je plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. godine, pa danas zlatni momci mogu da bez pritiska odigraju meč, mada smo se od njih već navikli da su nonstop pod određenim pritiskom i jednostavno su naučili da žive s tim.
Finale se, dakle, igra od 16:30 sati u Hagu i prilika je to da odbranimo naslov svjetskog prvaka. Prethodne zlatne medalje naši hrabri momci osvajali su u Egiptu 2002., Holandiji 2006. i Poljskoj 2014. godine. Je li vrijeme da nam Holandija ponovo bude sretna zemlja?
Pored nabrojane tri titule prvaka svijeta, bh. reprezentacija u sjedećoj odbojci ima čak devet titula prvaka Evrope i dva zlata na Paraolimpijskim igrama, 2004. u Grčkoj i 2012. u Velikoj Britaniji. Ukupno imamo 20 medalja, 14 zlatnih, četiri srebrene i dvije bronzane na velikim turnirima.
Oni su zaslužili i naučili da budu pobjednici.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 502 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 898 miliona KM, što je za 10,8 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 118 miliona KM, što je za 4,5 posto više nego u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,4 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio četiri milijarde i 280 miliona KM, što je za 13,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iznosio pet milijardi i 611 miliona KM, što je više za sedam posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 76,3 posto.
krajina.ba
Raspodjela prihoda koji su bili zadržavani na podračunu obavljena je 16. jula, na način da je Federaciji doznačeno 81,7 milion, Republici Srpskoj 54 miliona, a Distriktu Brčko 2,7 miliona KM.
Budući da članovi Upravnoga odbora nisu mogli postići saglasnost i ova odluka donesena je kao privremena, s klauzulom da rezerve od 10% ostaju na podračunu i služit će za poravnanje nakon usvajanja konačne metodologije raspodjele.
Na taj način nije ugrožena pregovaračka pozicija FBiH u odnosu na pravo pripadnosti prihoda, jer je ovakva raspodjela sredstava privremenog karaktera, a krajnje poravnanje izvršit će se tek po usvajanju konačne metodologije. Na taj način sredstva koja su bila deponirana na posebnom podračunu stavljena su u funkciju izgradnje autocesta, održavanja izgrađenih autocesta i cesta, i otvaranje novih investicijskih ciklusa i druge slične potrebe. S druge strane, neraspoređena sredstva u visini od 10% ostaju jamac da neće biti ugroženo pravo nijednoga entiteta.
Procjenjuje se da će do kraja 2018. godine ukupna sredstva na rezervama iznositi 47 miliona KM.
Kao dodatni argument za usvajanja ovakve odluke jest i trenutna nelikvidnost i ugrožena solventnost Javnog preduzeća Autoceste FBiH koje je krajnji korisnik putarine od 0,25 KM, a koje je prema Ugovoru o kreditu/pozajmici u kašnjenju plaćanja tranši od 24,4 mil. KM prema kreditorima za Projekt Koridor Vc na dan 18. juli 2018., a do kraja 2018. godine kašnjenje bi bilo oko 50 mil. KM, uvećano za zatezne kamate.
Zbog takve situacije, JP Autoceste je pokrenulo proceduru prikupljanja nužnih sredstava putem emisije vrijednosnih papira – obveznica. Naime, ako JP Autoceste ne izmire svoje obaveze, ugrožava se Proračun Federacije BiH, jer je Federacija BiH jamac za uzete kredite/pozajmice, čak i u slučaju da se ne izvrši emisija obveznica.
Usvajanjem Odluke, JP Autoceste će moći izmiriti svoje obaveze i investirati u nove projekte i izgradnju cestovne infrastrukture u čitavoj BiH za dobrobit svih građana BiH, a ne postoji rizik za Proračun FBiH.
Prema tome, donošenje Odluke o privremenoj raspodjeli prihoda od cestarine bilo je nužno, kako bi se značajna sredstva (165.271.274,13 KM – zaključno s 13. julom 2018.), a koja su do tada bila zadržavana na podračunu prikupljenih cestarina u Centralnoj banci BiH, rasporedila entitetima i Distriktu Brčko, a sve u cilju pokrivanja tekućih troškova poslovanja, održavanja izgrađenog dijela autocesta, te izbjegavanja negativnih financijskih rezultata poslovanja korisnika.
Posljednja velika zapljena 665 kilograma skanka u cisterni dubrovačkih oznaka pokazuje da se balkanska ruta krijumčarenja droge ponovo aktivirala. Droga milionske vrijednosti bila je namijenjena narkotržištu zapadne Evrope, a naša zemlja bila je samo tranzit. U našoj zemlji bilo je još velikih zapljena, a marihuana u Bosnu i Hercegovinu uglavnom dolazi iz Albanije, preko Crne Gore i Srbije, a heroin iz Bugarske.
Prevezao gorivo
U akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kod Neuma je uhapšen vozač cisterne Mario Vuletić (47) iz Metkovića, državljanin Hrvatske i BiH, za kojeg je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor. Skank je preuzeo u Crnoj Gori, što se može zaključiti iz saopćenja Davorke Bečić, portparola Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
– Radi se o vozilu za prijevoz opasnih tvari, dakle o cisterni, u vlasništvu jednog obrta iz Metkovića, zato su u pitanju dubrovačke registracijske oznake. To je vozilo stalno u našem nadzoru zbog učestalih prelazaka državne granice. Jučer (u srijedu, op. a.) u 1.40 sati izašao je u Crnu Goru pun goriva te se vratio oko 17 sati. Prilikom kontrole carinskih službenika na carinskoj vagi ni po čemu nije odstupao od onoga što stoji u carinskoj deklaraciji. Nakon 20 sati, osoba je zatečena na predjelu Neuma s drogom – izjavila je Bečić.
Balkanskom rutom u julu prošle godine iz Bugarske je u BiH stigla pošiljka od 82 kilograma heroina, što je još jedna od rekordnih zapljena u našoj zemlji. Vrijednost ove droge procijenjena je na 12 miliona KM.
Heroin su pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pronašli u skladištu jedne zeničke firme, a na dokumentima je kao druga vrsta robe uvezen iz Bugarske. Heroin je u BiH bio samo u tranzitu, a namijenjen je, također, za tržište zapadne Evrope. Do sada nije bilo zvaničnih informacija o tome ko je uvezao heroin niti je li iko uhapšen.
Trava u torbama
Više od 739 kilograma marihuane zaplijenjeno je prošle godine u policijskoj akciji u Pelagićevu kod Bijeljine. Riječ je o najvećoj zapljeni marihuane u BiH u posljednjih 10 godina, od čega je 41 kilogram bio spreman za prodaju. Marihuana je pronađena u kući vlasništvo mrtve osobe, a koju je privremeno koristila druga osoba.
Pripadnici Jedinice Granične policije Trebinje, u saradnji sa službenicima Policijske uprave Trebinje, oduzeli su u julu prošle godine na području Gacka 86,5 kilograma marihuane. Droga se nalazila u putničkim torbama i jutenim vrećama. Tada su uhapšena po dva državljana BiH i Crne Gore.
U Brčkom čisti heroin
U Brčkom je u avgustu prošle godine u dva navrata u akciji “Povratnik” razbijena grupa koja se bavila međunarodnim krijumčarenjem heroina, kokaina i marihuane, koji su, najčešće iz Srbije, dolazili u BiH i Brčko distrikt, odakle se vršila daljnja distribucija. Zaplijenjeno je ukupno 2,7 kilograma čistog heroina i dva kilograma smjese za miksanje ove droge.
Droga i oružje u Sarajevu
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u Sarajevu je 2016. godine zaplijenila velike količine oružja i droge, koji su trebali biti isporučeni u Zagreb radi prodaje u zemljama Evropske unije. U akciji su uhapšene četiri osobe. Pronađeni su desetak kilograma eksploziva, živa, puške i municija. Zaplijenjeno je i 9,5 kilograma marihuane, tri kilograma spida i 300 grama heroina.
Reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci večeras je u polufinalu Svjetskog prvenstva u Holandiji pobijedila Brazil s 3:1 u setovima i izborila novo veliko finale.
Zlatni momci su rutinski prošli grupu gdje su bez izgubljenog seta pobijedili Irak, Egipat i Poljsku, a onda su u četvrtfinalu savladali Rusiju sa 3:1.
U polufinalu im je rival bio Brazil, koji se pokazao jako jako težak protivnik, pa je meč bio izuzetno zanimljiv i neizvjestan.
Bolje ga je otvorio Brazil, koji je došao do 1:0 u setovima (25:21), ali već u drugom setu naši zlatni momci dolaze od izjednačenja i to poprilično lagano (25:14).
U trećem setu su Brazilci od početka imali prednost, ali su naši momci uspjeli da se vrate, te da set osvoje sa 25:22. Četvrti set se ispostavio i odlučujući, a pripao je bh. odbojkašima (25:16).
Ovom pobjedom naši momci osigurali su plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. godine. Za novo zlato bh. zlatni momci borit će se sa selekcijom Irana, koja je ranije izborila plasman u finale. Finale se igra sutra u 16:30 sati.
Evropska komisija (EK) danas je objavila uvođenje privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika.
Mjere na snagu stupaju sutra, a njima se uvode carine od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz ostatka svijeta uvoze u Evropsku uniju. Carine će se primjenjivati na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine. Drugim riječima, ukoliko se npr. do oktobra 2018. u EU uveze proizvoda od čelika u količini jednakoj prosječnom godišnjem uvozu od protekle tri godine, automatski na snagu stupaju carine od 25 posto na sve dodatne uvezene količine.
Ovo je ujedno i odgovor Brisela SAD-u koji je povećao carine na uvoz čelika i aluminija iz ostatka svijeta pri čemu je odbio zahtjev EU-a, Kanade i Meksika za izuzećem od ovih mjera.
BiH i Srbija trpe štetu
Odluka EK u sebi sadrži i pojašnjenje koje zemlje su izuzete od novih carina. To su prije svega Norveška, Island i Lihtenštajn kao članice Evropskog ekonomskog područja (EEA) kao i niz zemalja u razvoju koje ispunjavaju određene kriterije.
-U skladu sa članom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obavezama Unije, privremene mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod porijeklom iz neke zemlje u razvoju sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premašuje tri posto uz uvjet da na zemlje u razvoju članice Svjetske trgovinske organizacije (STO) s manje od tri posto udjela u uvozu ne otpada više od devet posto ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod – stoji u odluci EK.
BiH bi bila u grupi zemalja u razvoju koje se izuzimaju iz privremene zaštitne mjere i carina od 25 posto da je članica Svjetske trgovinske organizacije. To je za rukom pošlo npr. Albaniji i Makedoniji. Ali maratonski pregovori BiH, kao i Srbije, sa STO su došli na naplatu.
Kako je za Faktor potvrđeno iz Evropske komisije, ove dvije zemlje nisu izuzete od zaštitnih mjera EU-a upravo iz razloga jer nisu članice STO i time ne uživaju prava zaštite.
Počinje utrka
Pored BiH i Srbije, od zemalja u razvoju u velikoj mjeri će stradati i proizvođači proizvoda od čelika iz Ukrajine, Kine, Indije, Turske i Brazila.
Time su napori institucija BiH kao i ArcelorMittala Zenica doživjeli krah. Ovi akteri su pokušali djelovati na EK da BiH izuzme iz novih zaštitnih mjera uslijed odredbi Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Očigledno da u tome nisu uspjeli, a posljedice će se tek osjetiti.
ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a mjere EU-a će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu bh. i regionalnu privredu.
Zenički gigant sa oko 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.
Istovremeno, pogoni ArcelorMittala u zemljama Evropske unije nisu na udaru novih carina tako da će biti interesantno vidjeti na koji će način ova korporacija pomoći svojoj firmi u našoj zemlji.
BiH i prijem u STO
BiH pregovara već 19 godina za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U tom periodu usvojeno je više od 100 zakona i drugih dokumenata, a sklopljeno je 13 sporazuma.
Posljednje dvije zemlje s kojima BiH završava pregovore su Brazil i Rusija. Dok je s Brazilom manje-više sve privedeno kraju, sa Rusijom se dogovaraju detalji odluke o kvalitetu tečnog goriva.
Pregovore vodi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je početkom 2018. izrazio nadu da će svi pregovori biti završeni prije sezone godišnjih odmora te da će domaće institucije ratificirati sve potrebne dogovore.
Do toga još nije došlo, a STO krajem godine na ministarskoj konferenciji vrši prijem novih članova. Imajući u vidu današnju odluku EK, za očekivati je da se ubrza završetak pregovora sa STO te da se sve potrebne odluke potvrde i u bh. institucijama. Tim više jer ovo pitanje ne smije imati obilježja entitetskih sporenja s obzirom na to da bi krah ArcelorMittala Zenica za sobom automatski povukao i krah Rudnika željezne rude Ljubija iz kojeg se zenička željezara snabdijeva.
Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci ostvarila je i treću pobjedu na Svjetskom prvenstvu koje se igra u Holandiji.Zlatni ljiljani su rezultatom 3:0 savladali Poljsku i takmičenje u grupi D završili na prvoj poziciji, sa tri pobjede i bez ijednog izgubljenog seta.
Nakon pobjeda protiv Iraka i Egipta, naši momci nisu se previše umorili ni u duelu sa Poljacima. U prvom setu su slavili sa 25:12, u drugom 25:9, a u trećem sa 25:20.
Naša reprezentacija je izborila plasman u četvrtfinale u kojem će, po svemu sudeći imati nešto teži zadatak, jer će igrati sa poraženim iz duela Irana i Rusije, koji se igra danas u 18 sati.
Četvrtfinale Svjetskog prvenstva igra se sutra, a predviđeno je da naša selekcija na parket izađe u 19 sati.
krupljani.ba