Svijet (98)
Super User
02 Septembar 2018
Evropljani nam donose novo računanje vremena i zaključat će nas u “vječno ljeto”. Kome to odgovara a kome ne?
Predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker u petak je potvrdio kako će se u Europi, izgledno je, prestati pomicati sat
Nakon velike ankete više od 80 posto građana izrazilo je podršku toj ideji. Žele da se ostane na “ljetnom vremenu”, piše CNN.
“Čini se kako je to nešto što građani žele, a Bruxelles više neće kontrolirati vrijeme. Ako to još dodatno pomogne stvarima poput logistike, prijevoza i trgovine, kojima je promjena vremena smetala, onda je to odlično, a osim toga ova je debata o ljetnom i zimskom računanju vremena već jako dugo prisutna”, rekao je u jednom intervjuu Juncker.
Trenutno svaka EU članica svoj sat pomiče “unaprijed” zadnje nedjelje u martu, te onda “natrag” u oktobru.
“Milioni su se oglasili na anketu i mislim da trebamo cijele godine biti na ljetnom računanju vremena, to će se i dogoditi”, rekao je Juncker.
Prvi je tako nešto predložio Benjamin Franklin još davne 1784. godine, no nitko ga nije shvatio previše ozbiljno.
Na vrhuncu Prvog svjetskog rata, 30. aprila 1916., satovi Njemačkog carstva pomaknuti su za jedan sat u prvom ljetnom računanju vremena. Jedan je gradić u Kanadi već eksperimentisao sa sezonskim mijenjanjem sata i to od 1908., no tek kada je velika Njemačka napravila prvi korak slijedio je i ostatak Evrope. Tiokom sljedećih nekoliko sedmica isto su napravile i Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija. SAD je pak prvi “prebačaj” ostvario 1918. godine. No, oduševljenje nije dugo trajalo. Njemačka je prestala koristiti ljetno računanje vremena 1919., a Austrija 1921. godine, dok su Velika Britanija, Irska i Pariz nastavili. Upravo su Francuzi bili jako podijeljeni oko toga, s time da se populaciji ruralnih krajeva to uopće nije svidjelo, ali su za ljetno računanje vremena bili veliki gradovi. Na kraju je odlučeno da se neće mijenjati sat ali da će početak radnog vremena (i kraj) biti pola sata ranije između 28. aprila i 3. novembra. Tokom Drugog svjetskog rata praksa je ponovo zahvatila Evropu, dapače Hitler je države koje bi osvojio (poput Danske i Poljske) tjerao da se povinuju standardu. U Njemačkoj su sat pomaknuli za sat i 40 minuta, time promijenivši vremensku zonu sa “Nizozemskog vremena” na aproksimativno sinodičko vrijeme (sinodički dan) i prilagodili CEST-u. Nizozemska je na ljetnom vremenu ostala do 1942., a od 1942. do 1945. Nizozemci su “šaltali” satove. Nakon oslobađanja zemlje, to je ukinuto, i vraćeno tek 1977. godine. Francuzi su se inicijalno borili protiv mijenjanja satova, no od 1941. to je stupilo na snagu, a satove koji su išli 2 sata “iza” Berlina nosili su samo najhrabriji patriote.
Poslije rata mnoge su države zadržale to računanje vremena, a Velika je Britanija čak jedno vrijeme bila dva sata ispred standardnog vremena. Kasnije je dio država u Europi napustio praksu jer ih je podsjećala na rat. Ljetno računanje vremena opet se pojavilo ruku pod ruku s još jednom krizom, onom nafte 1973. godine kada je OAPEC uveo embargo, a cijene su skočile u nebesa i potaknule recesiju. Francuska je prva “oživjela” ljetno računanje vremena 1976. godine. Do kraja sedamdesetih, većina je Evrope opet mijenjala satove dva puta godišnje. Godine 1996. Unija je standardizirala “raspored” koji je (za sada) na snazi i danas. Iznimka je Island, a pravilo slijedi čak i Švicarska. Kako bi se pravilo promijenilo nova regulativa mora dobiti potporu 28 članica i Parlamenta. Jedna je od najvećih kritičarki ljetnog računanja vremena, piše CNN, Finska gdje je prošlog oktobra 70.000 građana potpisalo peticiju protiv prakse. Mijenjanje pravila je proces koji će, Junckerovim izjavama usprkos, dugo trajati, a The New York Times navodi kako bi najgori scenarij mogao biti taj da svaka država dobije pravo na odabir što znači da bi svi u Europi mogli u isto doba imati drugačije vrijeme.
krupljani.ba
Published in
Svijet
Super User
02 Septembar 2018
Haos u Njemačkoj: Bosanca i dvojicu Crnogoraca jurilo 28 policijskih automobila
Službenicima saobraćajne policije na jednom punktu za kontrolu teških vozila u blizini Hamburga bio je to normalan radni dan. Sve dok u četvrtak rano ujutro nisu ugledali Fiat Stilo koji i nije trebao biti predmet njihovog zanimanja.
Ipak automobil im je pažnju privukao jer je imao ukradene tablice pa su ga željeli zaustaviti i provjeriti vozača, piše Focus.
No, vozač nije stao na svjetlosni signal policije, nakon čega je uslijedila dramatična potjera kakva se ne pamti na sjeveru Njemačke.
Vozač Fiata bježao je autocestama A1 i A25, jurio kroz obližnji Bergedorf i dalje u pravcu Billstedta, prolazeći kroz crvena svjetla na semaforu i kršeći pravila o maksimalnoj dozvoljenoj brzini.
Jurilo ga je čak 28 patrolnih policijskih automobila, neki su blokirali sporedne ceste kako ne bi stradali nedužni učesnici u saobraćaju.
U blizini Reinbeker Reddera, na cesti B5, policija je postavila dva patrolna automobila kao barikadu, ali je vozač Fiata uspio izbjeći. Tom prilikom zamalo je pregažen policajac koji se spasio skokom u stranu, pritom ispalivši tri metka iz službenog pištolja u pokušaju da zaustavi Stilo.
Na ulazu u Kandinskyallee, Fiat Stilo se zabio u drvo, ali to nije bio kraj potjere. Vozač i dvojica njegovih saputnika su izašli iz vozila i pokušali pobjeći policiji.
No, uz pomoć policijskih pasa sva trojica su uhapšena. Ustanovljeno je da su dvojica državljani Crne Gore, i to muškarci starosti 22 i 26 godina, dok preostali 23-godišnjak ima državljanstvo BiH.
Najgore je prošao Bosanac koga je tokom potjere ugrizao policijski pas pa je morao biti ambulantno zbrinut.
Pretpostavlja se da je za volanom Fiata bio 22-godišnji Crnogorac kojem je određen pritvor, dok su dvojica njegovih saputnika puštena nakon uzimanja otisaka prstiju.
mojusk.ba
Published in
Svijet
Napad je izveden 9. augusta na autobus koji je prevozio djecu na vrlo posjećenu tržnicu Dahyan u pokrajini Saada, uporište pobunjenih Husa na sjeveru Jemena.
Napad je odmah pripisan koaliciji koja pomaže vlastima u borbi protiv pobunjenika.
To krvoproliće je izazvalo val međunarodnog ogorčenja i poziva na pokretanje istrage.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je pozvalo na vjerodostojnu i transparentnu istragu.
Koalicija je navela da je gađala autobus koji je prevozio pobunjenike i spomenula "kolateralne štete".
'Kolateralne štete'
Na konferenciji za novinare u Rijadu je glasnogovornik komisije zadužene za istrage o napadima koalicije Mansour al-Mansour ponovo rekao da je autobus prevozio vođe Husa, prema informacijama obavještajnih službi i da su nekih pobunjenici stradali.
Ali napad je izazvao i "kolateralne štete", dodao je aludirajući na smrt djece i dodao da odgovorni moraju biti kažnjeni.
Jedna od grešaka je da je nalog koji je izdan da se ne gađa autobus, koji se nalazi okružen civilima stigao prekasno, dodao je saudijski dužnosnik.
Druga greška je što meta nije predstavljala trenutnu opasnost i gađanje autobusa u stambenoj zoni u tom trenutku nije bilo opravdano.
Koalicija je optužena za brojne napade na civile tokom sukoba u Jemenu, gdje Huse podržava Iran, glavni regionalni protivnik Saudijske Arabije.
Koalicija je neke greške priznala, ali redovno optužuje Huse da se ubacuju među civile i koriste ih kao ljudski štit.
cazin.net
Published in
Svijet
Super User
02 Septembar 2018
Grčka: Požar na trajektu ugašen poslije tri dana
Požar na trajektu "Elefterios Venizelos" izbio je rano ujutro 29. avgusta na oko 70 kilometara od luke Pirej. Uprkos gustom dimu, brod je stigao do luke i niko od 875 putnika ili 141 člana posade nije povrijeđen.
Obalska straža saopćila je da su vozila danas izvožena sa trajekta, ali da nema podatke koliko je oštećeno.
Grčke vlasti ističu da je požar izbio u parkirnom dijelu trajekta gdje je bilo 80 autobusa i kamiona, te 152 automobila i motocikla.
cazin.net
Published in
Svijet
Očekuje se da će sirijske vladine snage uskoro krenuti u ofanzivu na sirijsku provinciju Idlib, posljednje uporište pobunjenika, prenosi Beta.
"Bilo da postoji trostrana agresija ili ne, to neće uticati na našu odlučnost da oslobodimo cijelu sirijsku teritoriju", rekao je Muallem na konferenciji za novinare u Moskvi poslije razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim.
Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija upozorile su prošle sedmice sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da neće dozvoliti da ostane nekažnjena bilo kakva upotreba hemijskog oružja, koje bi mogle koristiti vlasti u Damasku tokom moguće ofanzive za povraćaj sjeverozapadne provincije Idlib.
Tu sirijsku oblast 60 posto drži grupa Hayat Tahrir al-Sham, formirana od članova bivšeg ogranka Al-Kaide, a ima i brojnih pobunjeničkih grupa.
Skorašnja ofanziva
Ofanziva na tu oblast koja se graniči s Turskom izgleda da će biti izvedena vrlo brzo, ali to također zavisi od sporazuma između Moskve, koja podržava vlasti u Damasku, i Ankare, koja podržava pobunjenike.
Lavrov je rekao ranije da se nada da "zapadne zemlje neće kočiti antiterorističku operaciju u Idlibu".
Ruski ministar je izjavio da još ostaje zadatak da se "likvidiraju preostala žarišta terorizma", prije svega u zoni deeskalacije u Idlibu.
On je ocijenio neprihvatljivim da oružane grupe koje se tu nalaze pokušavaju da koriste tu zonu za svoje napade na sirijsku vojsku i čak za pokušaje napada dronovima na rusku bazu Khmeimim na sjeverozapadu zemlje.
Lavrov je upozorio na novu provokaciju u vezi hemijskog oružja, koja se prema Moskvi priprema, i koja ima za cilj da komplicira vojnu operaciju u Idlibu.
"Upozorili smo naše zapadne partnere jasno i čvrsto da se ne igraju s vatrom", rekao je Lavrov.
cazin.net
Published in
Svijet
Super User
30 Avgust 2018
Nakon 01.01.2019 Njemačka će prisilno vratiti više od 15 000 državljana BiH i Srbije, pogledajte da li se vi nalazite na kritičnoj listi!
Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH
Bosna i Hercegovina očekuje povratak na hiljade svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja EU-a. Samo iz Njemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi, piše Deutsche Welle.
U eadmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH.
Sporazumom između BiH i Europske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.
Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom
Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupaonice i kuhinje, financirane uz pomoć Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bosanskohercegovačke državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.
“Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službama za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.”, kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.
“Nema pouzdanih podataka o tačnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 hiljada bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije”, kaže Lipjankić.
Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Evropu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno “otisnuli” u neku od zemalja Europe ili svijeta.
(izvor: tik-ba.net)
Published in
Svijet
Super User
30 Avgust 2018
Khamenei: Napuštamo sporazum ako nije u interesu Irana
Agencija Reuters navodi da je Khamenei time bacio sjenku sumnje na pregovore za spašavanje sporazuma koje Iran vodi s europskim zemljama.
"Nuklearni sporazum je sredstvo, a ne cilj, i ukoliko mi zaključimo da ne služi našim nacionalnim interesima, možemo ga napustiti", navodi se u citatu oblavljenom na Khameneijevoj službenoj internetskoj stranici, prenosi Tanjug.
'Odustati od nadanja u Evropu'
Navodi se da je Khamenei također poručio da bi Teheran trebao "odustati od nadanja" u to da Europa može spasiti sporazum.
Reuters navodi da je Khamanei na sastanku s predsjednikom Irana Hassanom Rouhanijem i članovima kabineta kazao da Teheran neće voditi pregovore s "nedoličnim" američkim dužnosnicima na bilo kojoj razini sa ciljem postizanja novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Iranski predsjednik Rouhani kazao je nedavno da će Iran poštovati sporazum iz 2015. godine.
"Unatoč sankcijama, dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume", poručio je predsjednik Irana.
Agencije su prenijele da je Rouhani u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom rekao kako Iran očekuje od preostalih partnera u svom nuklearnom sporazumu da djeluju brzo kako bi ga zaštitili.
SAD se povukao i uveo sankcije
"Iran je činio ono što je i obećao u nuklearnom sporazumu i očekuje, uzimajući u obzir jednostrano povlačenje Amerike, od svojih preostalih partnera da provode svoje programe brže i transparentnije", prenio je Reuters.
Sjedinjene Američke Države početkom mjeseca su ponovno uvele sankcije Iranu kako bi pojačale pritisak na Teheran, nakon što su se jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Ministri zemalja grupe 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) potpisali su u Beču 2015. godine sporazum s Iranom koji je na snagu stupio 16. siječnja 2016. godine.
Published in
Svijet
Navodi se kako je iz Alijanse saopćeno da vježba "Vostok 2018", koja je u javnosti predstavljena kao najveća od vremena Hladnog rata, "pokazuje fokus Rusije na izvođenje sukoba velikih razmjera".
Agencija AP navodi kako će u ovoj vojnoj vježbi u centralnom i istočnom dijelu Rusije učestvovati približno 300.000 pripadnika ruskih trupa.
O pozivu Moskve
Navodi se kako je kineska državna agencija Xinhua objavila da Kina planira na vježbu poslati 3.200 vojnika i oko 900 jedinica naoružanja.
Iz NATO-a navode kako se ovo uklapa u sliku "samouvjerenije Rusijem koja značajno uvećava vojni budžet i vojno prisustvo".
Iz AP-a navode kako NATO i dalje nije odlučio o pozivu Moskve da posmatrači Alijanse dođu na vježbu koja će biti održana od 11. do 15. septembra.
cazin.net
Published in
Svijet
U okviru zvanične posjete Litvaniji turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu se sastao s tamošnjim kolegom Linasom Linkeviciusom i potpisao bilateralni sporazum o poticanju uzajamnih investicija.
Cavusoglu je na upit novinara komentirao i aktuelne odnose između Turske i SAD-a te je naglasio važnost nastavka dijaloga između Ankare i Washingtona.
Ističući da Turska ulaže velike napore u rješavanju problema u odnosima sa SAD-om, Cavusoglu je kazao da je pozitivno to što delegacija američkog Kongresa dolazi u službenu posjetu u Ankaru.
“U SAD-u postoje različite institucije, pozicije i mišljenja. Postoje i članovi Kongresa koji su svjesni važnosti dobrih odnosa i saradnje s Turskom. Naravno da je organizacija FETO zatrovala odnose i da postoje grupe koje su time zatrovane“, kazao je Cavusoglu.
Normalizacija odnosa
On je dodao da je FETO zatrovao i neke krugove u Litvaniji, te je upozorio da članovi te organizacije pokušavaju da unesu razdor posebno među tatarsku zajednicu u toj zemlji.
“Nećemo dozvoliti da to ugrozi naše bilateralne odnose i spremni smo Litvaniji pružiti svaku podršku. Jedinstvo Tatara u Litvaniji nam je važno koliko i jedinstvo i prava te zajednice na Krimu“, poručio je Cavusoglu.
Cavusoglu je dalje kazao da se retorika prijetnje mora ostaviti po strani i krenuti putem normalizacije tursko-američkih odnosa i to bez postavljanja neprihvatljivih uvjeta.
Podsjetivši da Turska ima dobre odnose s Rusijom i da je potpisala sporazum o kupovini antiraketnog sistema S-400, Cavusoglu je kazao da ti odnosi nisu alternativa odnosima Turske sa SAD-om ili Evropskom unijom.
“Nama je potreban antiraketni sistem da štitimo svoju zemlju. Željeli smo ga kupiti od saveznika, uključujući i SAD, ali nam oni to nisu mogli ili nisu željeli prodati“, kazao je Cavusoglu i dodao da SAD ne može garantirati da može Turskoj isporučiti sistem Patriot, a da stalno prijete i blokadom isporuke vojnih aviona F-35 koje je Turska kupila i u čijem međunarodnom projektu proizvodnje i sama učestvuje.
Dogovor dvije strane
On je još kazao da se problemi moraju rješavati dogovorom dvije strane na bazi uzajamnog poštivanja i bez pritisaka i nametanja sa jedne strane.
Na upit da komentira primjetno okretanje turske vanjske politike prema Rusiji, Cavusoglu je kazao da Turska vodi uravnoteženu vanjsku politiku i da u kontekstu Rusije nije prekršila niti jednu normu NATO-a.
“Danas mnoge članice NATO zaboravljaju to što se dešava na Krimu i u Ukrajini. Turska to ne zaboravlja i neće priznati ilegalnu rusku aneksiju Krima", poručio je Cavusoglu.
Naglasivši da Ujedinjeni narodi nisu nametnuli obavezne sankcije Rusiji, već da SAD uvodi jednostrano takve mjere, Cavusoglu je kazao da Turska nije konsultirana pri tome i da nije dužna poštovati američke sankcije koje donosi administracija koja u Helsinkiju da jednu izjavu, a potom pod pritiskom domaće javnosti izađe sa sasvim drugačijim stavovima.
“Nismo se pridružili ni američkim sankcijama Iranu jer su jednostrane, nepravedne i neadekvatne. Republika Turska nije savezna država SAD-a, već nezavisna zemlja. Nismo dužni da podržavamo nečije nepravedne odluke. Uporedo s tim, Turska prioritetno nije za opciju sankcija“, poručio je Cavusoglu.
cazin.net
Published in
Svijet
Erdogan sa podignutom desnom rukom predstavljen je na statui poput one na kojoj je bio prikazan Hussein, a koju su američke snage srušile tokom invazije na Irak 2003. godine.
Lokalni list Wiesbadener Kurier piše da je statua podignuta jučer u centru grada.
Gradske vlasti odobrile su ovaj projekt kao dio aktuelnog umjetničkog festivala, ali nisu znale da će biti predstavljen turski predsjednik, piše list.
Organizatori festivala za sada nisu dostupni za komentar.
cazin.net
Published in
Svijet
More...
Prodaje se Kuća (1/1)
NAJNOVIJE VIJESTI
LEFTOR REKLAMA
|
