Hronika najavljenog odlaska Angele Merkel

  31 Oktobar 2018

 

Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove

Odluka njemačke kancelarka Angela Merkel, nakon 13 godina vladavine i nedavne serije loših izbornih rezultata, da u decembru napusti mjesto predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i da se ne kandidira za peti mandat na čelu vlade 2021. godine će imati velike posljedice u Njemačkoj, Evropi i svijetu, pišu svjetski mediji.

Ispostavilo se da ni njemačka kancelarka nije imuna na neizbježno, piše portal Politiko (Politico) i dodaje:

“Taj potez… možda nije bio veliko iznenađenje nakon velikih gubitaka stranke na nedjeljnim regionalnim izborima u Heseu, ali je ipak šokirao politički Berlin, s obzirom na duboke implikacije koje će imati na budućnost zemlje.“

PREVRAT ZA NJEMAČKU

Politiko dodaje da ova odluka pojačava nestabilnost u njemačkoj politici, povećavajući vjerovatnoću da će velika koalicija Merkelove sa Socijaldemokratama (SPD), koja već visi o koncu, propasti u narednim mjesecima, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Njena odluka da se ponovo ne kandidira za predsjednicu CDU-a nakon što joj istekne mandat u decembru, će s uzice pustiti one koje je kontrolisala. To je postalo jasno nakon nekoliko minuta od njenog objavljivanja o povlačenju , kada se pokazalo da će Fridrih Merc (Friedrich Merz), dugogodišnji rival Merkelove sa sljedbenicima među tradicionalnim CDU-ovcima, vjerovatno ući u trku da je zamijeni.

Pored Merca, generalna sekretarka CDU Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer), ljubimica Merkelove, kao i ministar zdravstva Jens Špan (Jens Spahn), najglasniji unutrašnji kritičar kancelarke, objavili su svoje namjere da se kandiduju za ovu funkciju.“

GUBITAK ZA EVROPU

Gardijan (The Gaurdian) ocjenjuje da prekretnice u svjetskoj politici prave fleševe sjećanja, žive snimke scena kad smo čuli neku vijest — deklaracije o ratu, ubistva, prirodne katastrofe — odnosno da oni formiraju album zajedničkih uspomena koji definišu svaku generaciju.

“I tako će biti generacija Nijemaca koji treba da prihvati ideju o politici bez Merkelove. Ne moraju se prilagoditi preko noći… Njemačka se kreće iz doba Merkelove. Tranzicija će biti dugotrajna, ali potvrda je i dalje blic trenutak u cijeloj Evropi…

Merkelova je vjerovatno imala priliku da se zapita šta se desilo s Britanijom kada je klaun kao što je Boris Džonson (Boris Johnson) mogao postati ministar vanjskih poslova, a da ga zamijeni Džeremi Hant (Jeremy Hunt), čovjek koji može izjednačiti EU i SSSR. Merkelova je djetinjstvo provela u komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Ona zna razliku između sindikata slobodnih demokratija i zatvorske države.”

Gardijan ističe i da postoji neka pojednostavljena mitologija u obožavanju Merkelove kao anti-Tramp figure za evropsku civilizaciju.

“U nestabilnim vremenima ona je služila kao ambasador stabilnijeg doba, dovoljno da se do nedavno osjeća još uvijek ugodno. Kada ode, ta era je zvanično posvećena sjećanju, prošlosti, a tu se otvara upražnjeno radno mjesto. Sramotna je činjenica da Britanija nije u stanju da isporuči kandidata za to mjesto.“

EVROPA GUBI LIDERA

To nije karizma, smjelost ili elokventnost koja ju je učinila izuzetnom, ocjenjuju urednici Njujork Tajmsa (New York Times) i dodaju:

“Njen slogan na posljednjim izborima – “Za Njemačku u kojoj je život dobar i uživamo u njoj” – sumira ugodnu kombinaciju umjerenosti, stabilnosti, centrizma i pristojnosti koja je sakupila birače iza “Mutti” (Mama). Tokom njenih 13 godina na čelu, Njemačka je bila prilično mirno i prosperitetno mjesto, uprkos političkim olujama.

Ali upravo u toj mirnoj, konzistentnosti i pristojnosti, u vrijeme kada populisti jačaju u mnogim krajevima Evrope, kada je Vladimir Putin oživio neprijateljsku Rusiju, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) se odrekao vodeće uloge Amerike, a Britanija pokušava da napusti Evropsku uniju , Merkel je ostavila svoj trag i preuzela ulogu de facto ‘lidera slobodnog svijeta’.“

List piše i da su mnoge odluke Merkelove dobijale koliko kritika, toliko i pohvala.

“Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove…

U vanjskim poslovima, Merkelova je snažan zagovornik Evropske unije, NATO-a i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. To je težak zadatak za nasljednika Merkelove, a predstoje veliki izazovi: preoblikovanje Evropske unije bez Britanije, jačanje institucija koje upravljaju eurom, sukobi s Trampovom administracijom i populistima u susjedstvu, koji se bave Rusijom.“

NESTABILNOST JE POSLJEDNJA STVAR KOJU NJEMAČKA TREBA

Najava Merkelove označava posljednje poglavlje njene dugotrajne dominacije njemačkom politikom. Ono što je manje sigurno je hoće li ona provesti puni mandat kao kancelarka, koji bi mogao trajati do 2021. godine, i može li politički centar zemlje preživjeti bez nje, pita se Blumberg (Bloomberg):

“Najava Angele Merkel bila je šok zbog trenutka kada se desila, ali to vjerovatno ne bi tako trebalo biti. Njena koalicija je mjesecima u haosu, a Merkel nije uspjela da zaustavi unutrašnje pobune u vezi s imigracijom i uspon krajnje desnice”.

Blumberg navodi i da je Merkel nazvala učinak njene vlade “neprihvatljivim” i izjavila kako bi odustajanje od liderstva stranke “omogućilo saveznoj vladi da ponovno funkcionira dobro”.

“To je malo vjerovatno, barem u kratkom roku. Slomljena njemačka politika odražava širi trend u Evropi, budući da se birači okreću protiv tradicionalnih centrističkih stranaka u korist populističkih alternativa. Najpoželjnija nasljednica Merkelova, kao šefa stranke, Anegret Kramp-Karenbauer ​svakako pripada centrističkoj stranci, ali suočit će se s izazovima nekoliko konzervativnih kandidata.

Prljava borba za vodstvo na stranačkoj konferenciji koja će biti održana u decembru mogla bi dovesti do vanrednih općih izbora. To bi dovelo kancelarsko mjesto Angele Merkel do iznenadnog i preuranjenog kraja.

Posljednjih godina, Merkel je pravila greške sa svojom politikama — upravljanje migrantskom krizom iz 2015. prije svega — koje su narušile njen brend i oslabile sposobnost Njemačke da vodi. Uprkos tome, sa liberalnim poretkom na udaru, ostala je figura velike hrabrosti — glas umjerenosti i moralne čvrstine. Pronalaženje nasljednika za kojeg bi se isto moglo reći neće biti lagano, ocjena je Blumberga.

PRILIKA ZA POLITIČKU OBNOVU

Dok će mnogi s pravom tugovati zbog izostanka vodstva Merkel u svjetlu rastućeg populizma u Evropi, njemačke bi političke stranke trebale vidjeti njen odlazak kao priliku da se ponovno angažuju s javnosti kako bi obuzdale ekstremistički diskurs, piše Vošington post (The Washington post).

“Njemačka politika uzburkana je progresivnim i nativističkim snagama koje su prebacile glasove i moć sa starih vodećih stranaka na nevećinske stranke, i to na Alternativu za Njemačku (AfD) i Zelene.

S odlukom Angele Merkel da podnese ostavku na mjesto predsjednice stranke u decembru i mjesto kancelarke 2021. godine, CDU će imati novu priliku da javnosti predstavi svoju politiku. CDU bi sigurno mogao krenuti dalje desno pod novim vodstvom”, piše Post i dodaje:

“Konzervativniji CDU mogao bi ponovno preuzeti glasove izgubljene od AfD-a. Ali jednostavno oponašanje AfD-ove ekstremne retorike, kao što je bavarski CSU pokušao na njihovim državnim izborima, ne funkcionira. Umjesto toga, CDU bi trebao ponovno razviti sveobuhvatnu konzervativnu platformu koja se bavi ljudskim prioritetima i nudi jasnu političku mogućnost.”

List navodi da Njemačka politika treba nove čelnike i ideje koje bi se suprotstavile protiv destruktivnog populizma krajnje desnice.

KOME ĆE NEDOSTAJATI U EVROPI?

Odluka Merkelove da se povuče najvjerovatnije će utjecati na drugu istaknutu žensku evropsku čelnicu, britansku premijerku Terezu Mej (Theresa May), piše CNN:

“Merkel je nakon samita u Briselu ranije ovog mjeseca bila uvjerena kako je moguće postići sporazum između Europske unije i Velike Britanije o budućoj vezi kada Velika Britanija napusti blok krajem marta naredne godine.

Odjednom, borkinja za mir Angela Merkel priprema se za napuštanje scene, povećavajući mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora.”

Francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron), čija popularnost opada prema posljednjim ispitivanjima, bez sumnje će nedostajati prisutnost Merkel u Njemačkoj.

A tu je i Italija, koju predvodi populistička koalicija koja uključuje ksenofobičnu stranku Lige.

Očekuje se kako će Njemačka biti glavni protivnik prošlosedmične odluke Evropske komisije o protivljenju planovima Rima da promijeni omjer potrošnje i duga koji su dopušteni kao članici jedinstvene valute EU.

Evropa će pažljivo promatrati ko će naslijediti Merkel kao vođu Njemačke. Dok krajnja desnica raste na mjestima bliskim poput Austrije i dalekim poput Brazila, ostaje da se vidi može li Njemačka pronaći još jednog čelnika slobodnog svijeta.

mojusk.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI