Na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u dobroj mjeri utjecalo je uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Cijena litre goriva u BiH u godinu dana porasla je za čak 0,70 konvertibilnih maraka. Gledano kroz rezervoar goriva, razlika je skoro 40 konvertibilnih maraka. Dakle, u junu prošle godine za pun rezervoar goriva u koji stane 55 litara bilo je potrebno izdvojiti 93,50 konvertibilnih maraka, piše Večernji list.
 

Cijena litre dizela i benzina tada je koštala 1,70 konvertibilnih maraka. Danas za pun rezervoar istog automobila treba izdvojiti čak 132,55 konvertibilnih maraka. Znači, razlika je 39,05 maraka.

Kako navode iz nadležnih institucija, razloga zbog kojih je u nešto više od godinu dana došlo do tolikog povećanja cijena goriva je mnogo.

Tako je na cijene goriva u BiH u dobroj mjeri utjecalo uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Naime, izmjenom Zakona o akcizama cijena jedne litre goriva “skočila” je i za 20 – 25 feninga. Cijene goriva u BiH dodatno je podigla nesreća u Luci Ploče. Početkom avgusta tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište u Luci Ploče, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu za upotrebu.

Već prvi dan nakon ove nesreće stručnjaci su najavili veće cijene goriva u Republici Hrvatskoj, ali i u BiH. Prije nekoliko dana došlo je do eksplozije u Rafineriji nafte Bosanski brod, što svakako ostavlja posljedice na cijene energenata u ovoj zemlji.

Ipak, za ovo najnovije poskupljenje od pet feninga, do kojeg je došlo krajem prošle sedmice, odgovorno je, prema tvrdnjama Ministarstva trgovine Federacije BiH, kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Trenutno je cijena barela nafte na londonskom tržištu 80,30 dolara, dok je u SAD-u, odnosno na njujorškom tržištu, cijena barela niža i iznosi 71,20 dolara. Rast cijena goriva za sobom će povući i veće cijene svih ostalih proizvoda (hljeb, meso, ulje, brašno…), posebno ako se ostvare najave da bi do kraja godine litra goriva u Bosni i Hercegovini mogla doseći 2,50 konvertibilnih maraka.

Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije, kao što je to bio slučaj u junu ove godine. Zbog povećanja cijena goriva za 0,30 KM u pola godine vozači širom BiH su u junu blokirajući ceste izrazili svoje nezadovoljstvo cijenom goriva. Nakon ovih prosvjeda reagirali su nadležni te je došlo do blagog pada cijena.
krupljani.ba

Svjetska ekonomija je niz loših vijesti. Prerano je govoriti o globalnoj krizi, ali rizike ne treba potcijeniti: od sukoba SAD i Kine, preko Brexita do gomilanja dugova, piše Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.

Sujeverni bi rekli da je ovo loše znamenje. Na indonežanskom ostrvu Baliju ovih dana je 20.000 ljudi koji pričaju o situaciji na svjetskim finansijskim tržištima. Ali, na početku godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – zemlja se potresla. Niko nije pretrpio štetu od tog zemljotresa, ali nema sumnje da bi globalnu ekonomiju mogao da oštetiti opasni koktel koji je smućkan prethodnih mjeseci.
 

Sa zemljotresom se vremenski poklopila erupcija u Vašingtonu. „Mislim da je Fed poludio“, izjavio je američki predsjednik o Federalnim rezervama, centralnoj banci SAD. Iako je Tramp usred kampanje za izbore za Kongres: to tako ne ide! Postoji dovoljno razloga što centralne banke moraju biti nezavisne, a vlade i predsjednici ne smiju da se miješaju u monetarnu politiku.

Donaldu Trumpu smeta povećanje referentnih kamatnih stopa. Ali čuvari dolara to ne rade proizvoljno kako bi razljutili predsjednika. Oni trezveno posežu za ekonomskim podacima i pomno ih analiziraju. Uvidjeli su da američkoj ekonomiji prijeti pregrijavanje.

No pad berzi ne može se objasniti samo havarijom koju svojim kritikama izaziva g-din Predsjednik. Globalnoj ekonomiji preti višeglava aždaja. Tu je trgovinski spor privrednih divova SAD i Kine. Uz to kriza u Pakistanu, koja bi u ponor mogla povući i druge azijske zemlje.

Brdo dugova koje je svijet nagomilao iznosi 182 biliona dolara – da li iko uopšte može da zamisli koliko je to para? Tome treba dodati nerazjašnjenu situaciju oko Brexita i ogromne dugove Italije, treće ekonomije evrozone po veličini.

Definitivno je prerano proglasiti smak svijeta. I dalje postoji niz stabilizirajućih faktora. Tu je veoma robusna američka privreda. I za privrede zemalja eurozone trenutno ne postoji opasnost zaraze kriznim virusom.

Ali mora se tačno pogledati gdje vrebaju opasnosti: Američka privreda cvjeta zahvaljujući stimulansima kao što su poreske olakšice i protekcionističke mjere poput kaznenih carina. S druge strane, može se očekivati bumerang kada se američka ekonomija nađe na udaru protivmera trgovinskih partnera – pri čemu pojam partner treba shvatiti uslovno.
 

Dugovi su velika tema u mnogim zemljama u razvoju. Tako na primjer Argentina još nije istinski prevazišla veliku krizu od 2001. i noktima se drži za ivicu provalije. Kako investitori novac radije ulažu u SAD, jer tamo za njega više dobiju, zemlju ponovo zahvata kriza koju prate rast cijena, mjere štednje, otpuštanja radnika. To je vrzino kolo.

Slično je i sa Turskom: Jedan od najuspješnijih ekonomskih modela, koji je prije 15 godina kreirao tadašnji premijer Erdogan, sada demontira današnji predsjednik Erdogan. U međuvremenu je mutirao u autokratu.

Pate i siromašne zemlje – kao što je Pakistan. Oni su se previše uzdali u bogate Kineze, sa gigantskim programom Novog puta svile, i sada doživljavaju katastrofu. Oni su se u toj mjeri zadužili u okviru kineskog projekta da su MMF morali da mole za milijarde kredita. To je začarani krug jer opet znači štednju i gubitak radnih mjesta.

To nije prvi mali krah ove godine. Još u februaru je došlo do kraha finansijskih tržišta. Ali, nakon par dana sve se stabilizovalo i ponovo krenulo nabolje. To bi i sada moglo da se desi.

Ako kvartalni bilans velikih američkih preduzeća bude koliko-toliko zadovoljavajući, to će doprinijeti spuštanju tenzija. Isti efekat bi mogao imati napredak u pregovorima o Brexitu. Ali, ako je sve više zemalja u kriznom modusu, prije ili kasnije će postati gadno – recimo za njemačku privredu, koja je snažno orijentisana na izvoz. Spremite kokice i gledajte.

Fokus.ba

Izborna bitka je vođena – i u njoj su pale dvije nekadašnje velike stranke. Više od deset posto pada za malu konzervativnu sestru CDU-a, Kršćansko-socijalnu uniju (CSU) kao i za socijaldemokrate (SPD). Potresi nakon ovog ishoda neće se osjećati samo u Bavarskoj. Odnos moći u Berlinu će se također promijeniti”, piše list Neue Westfälische (Bielefeld), prenosi Deutsche Welle.

List piše da se bavarski premijer Markus Söder preračunao u internoj borbi sa šefom stranke i saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom. „Unatoč dobrom gospodarskom stanju u Bavarskoj postoji veliko nezadovoljstvo Söderovim radom na dužnosti premijera. Njega Bavarci ne vole. Bavarci vjerni tradiciji nisu dobro prihvatili sukob dvojice alfa-mužjaka najprije u CSU-u, a onda i u tandemu protiv Angele Merkel.”

„Umjesto da gleda unaprijed i ponovo zamisli Bavarsku u globaliziranom svijetu, kandidat Markus Söder je vodio prkosnu uzaludnu kampanju: Bavarska mora ostati Bavarska. CSU je simulirao moć protiveći se struji vremena. Söder je obećao više samostalnosti Bavarske: vlastitu graničnu policiju, vlastiti ured za azil, križeve svima”, piše ugledni tjednik Die Zeit na svom portalu. „Što je kandidat više djelovao kao da dolazi iz prošlosti, to mu je depresivnije izgledala cijela kampanja.”

 

Westfalenpost (Hagen) navodi: „Politički zemljotres se zaista dogodio. CSU je dramatično izgubio, SPD u čizmama od sedam milja korača prema beznačajnosti, Zeleni trijumfiraju, Alternativa za Njemačku ulazi u još jedan pokrajinski parlament. Po tko zna koji put su birači dali packu etabliranim strankama. Premijer Markus Söder je rekao: ‘Bavarska je CSU i CSU je Bavarska.’ Sad slobodno može zaboraviti na tu svoju egocentričnu parolu.”

„Razlozi su jasni: Söder, koji je prvo odlučio da u svim bavarskim institucijama moraju visjeti raspela, a onda nemilosrdno i paušalno označio sve izbjeglice turistima-azilantima, u stvari je pogriješio u pokušaju kopiranja strategije i riječnika AfD-a. (…) Zapravo bi Söder morao podnijeti ostavku. Ali neće jer se taj ne može odvojiti od vlasti. Zapravo bi se i Horst Seehofer morao povući. Ali neće (dobrovoljno) jer se ne može odvojiti od politike, sebe smatra nezamjenjivim i nema dara za samokritiku. Ali stranka će ubrzo naći manje ili više bolan način da ga se riješi kao svog šefa. Seehofer šteti CSU-u”, piše Westfalenpost i dodaje:

„Naravno da će izbori u Bavarskoj imati veliki značaj za saveznu politiku. Mnogi građani su siti političke elite kao starih tapeta u dnevnom boravku. Razlozi za to su u mnogome emocionalne, a ne racionalne prirode. Jer Njemačkoj je gospodarski dobro kao nikad posljednjih desetljeća – i Bavarskoj isto. Radi se više o strahu od budućnosti koji mnoge građane sve više tjera u druge političke tabore. Velika koalicija i Angela Merkel će izbjeći giljotinu samo ako smjesta ispune svoju dužnost: da ozbiljno shvate brige građana, uspostave socijalnu pravdu, reguliraju doseljavanje, riješe probleme. Da, dakle, djeluju na dobrobit naroda.”

Regionalni javni servis MDR u komentaru na svom portalu piše da „valovi nakon ovog potresa neće zaobići vladu u Berlinu. U krajnjem slučaju i zato da bi spasili sebe, Söder i Seehofer će uprijeti prstom u kancelarku. Nervoza u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) će se pojačati i stranka će sa strahom čekati izbore u pokrajini Hessen za dva tjedna. Wolfgang Schäuble je već sada rekao da stranku poslije toga čekaju velike promjene. Jedno je jasno: samo Schäuble može pokrenuti promjenu na vrhu CDU-a. Pitanje je hoće li iskoristiti svoj autoritet u CDU-u da povede pobunu protiv Angele Merkel.”
 

Ugledni Handelsblatt piše da je kancelarka prethodnih tjedana pustila svoje ljude da objašnjavaju javnosti kako pokrajinski izbori nemaju veze s time kako ona vodi saveznu vladu. Ali ankete kažu da će i u Hessenu njen CDU izgubiti mnogo glasova. „Više nitko ne vjeruje da to nema veze s kancelarkom i njenom izbjegličkom politikom. (…) Svijeća Angele Merkel nakon izbora u Bavarskoj gori s oba kraja. Njeni koalicijski partneri su dobili strašne udarce. U velikoj koaliciji će suradnja postati još teža – Seehofer i Schäuble će se boriti za ostanak na funkcijama. A to ide samo preko leđa Angele Merkel.”

Ljevičarski Neues Deutschland secira dublje razloge pada CSU-a. „Uspjesi kojima se diči CSU su uspjesi od jučer. (…) Da, Bavarska je gospodarski uspješna pokrajina, ali više nije otok pod zaštitom CSU-a. Globalizacija, kretanje izbjeglica, međunarodne financijske krize, socijalni jaz i mnogo više – bjelosvjetski problemi stigli su u bijelo-plavu provinciju. Reakcije na to su različite. Kome se više sviđa vrijednosno konzervativna otvorenost prema svijetu, on bira Zelene; tko je za kompletni pad u reakcionarno, taj se gnijezdi kod AfD-a. Između gravitira jedna nadobudna državna stranka koja još ne želi prihvatiti da su vremena svemoći prošla.”
krupljani.ba

Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine je postigao dva pogotka čime je stigao do brojke 55 u dresu sa državnim grbom, čime je ušao u top 10 najboljih evropskih strijelaca svih vremena.

Na prvom mjestu je neprikosnoveni Cristiano Ronaldo koji je za Portugal zabio 85 pogodaka. Jedan pogodak manje ima Ferenc Puskas koji je nastupao za Mađarsku i Španiju.

Osim Ronalda, još samo jedan igrač nastupa i dalje za svoj nacionalni tim, a upravo on dijele deseto mjesto sa Džekom i Janom Kollerom (Češka) sa po 55 pogodaka. Njegovo ime je Robert Lewandowski.

Top 10 najboljih strijelaca evropskih reprezentacija svih vremena:

85 – Cristiano Ronaldo (Portugal)
84 – Ferenc Puskas (Mađarska/Španija)
75 – Sandor Kocsis (Mađarska)
71 – Miroslav Klose (Njemačka)
68 – Gerd Müller (Njemačka), Robbie Keane (Irska)
62 – Zlatan Ibrahimović (Švedska)
59 – Imre Schlosser (Mađarska), David Villa (Španija)
55 – Edin Džeko (BiH), Robert Lewandowski (Poljska), Jan Koller (Češka)
klix.ba

“Znali smo da će biti teška utakmica. Sjeverna Irska je odlična ekipa koja može igrati sa svima. Zadovoljan sam jer su igrači dali sve od sebe i igrali su dobro taktički. Bilo je i sreće, ali su se borili i dali sve od sebe. Edin je bio opet taj koji je odlučio. Moramo biti zadovoljni nizom pobjeda i s devet osvojenih bodova. Čestitam igračima još jednom”, rekao je Prosinečki.

Bh. selektor se potom osvrnuo na igru odbrane njegove ekipe.

“Sjeverna Irska igra s dugim loptama i to je jako teško braniti. Pet, šest godina igraju u istom sastavu, imaju malo promjena i oni odlično igraju tako. Naravno dođe i do grešaka, posebno u zračnim duelima gdje smo imali problema. Oni to odlično koriste, ali srećom nisu zabili pogodak. Momci su dali sve od sebe, bacali su se na glavu i nikome ne mogu ništa zamjeriti”, kazao je i onda pohvalio Pjanića.

“Ovo je njegova najbolja utakmica otkako sam tu. On i kad ne igra dobro, važan je. I danas je bio jako dobar. Trčao je dobro, dodavao, driblao i odradio je sjajan posao”, dodao je.

Prosinečki je istakao kako s igračima ima korektan i profesionalan odnos.

“Meni je drago što ova ekipa već sada liči na pravu reprezentaciju. Sigurno je da može još bolje, ali i sada je odlično. Drago mi je što smo nastavili niz jer osam utakmica nismo izgubili. Imamo dobro atmosferu i to je jako bitno, posebno na ovim prostorima”, poručio je bh. selektor.

Izabranici Roberta Prosinečkog su tako upisali i treću pobjedu u ovom takmičenju te su produžili niz na osam utakmica bez poraza, dok je Sjeverna Irska pretprila sva tri poraza.

Prvo poluvrijeme proteklo je u obostrano otvorenoj igri, a gosti su pokazali da su na Grbavicu došli po bodove te su do primljenog gola bili nešto opasniji.

Saville je imao dvije dobre prilike za gol, ali je Middlesbroughov napadač prvo u 15. minuti promašio gol iz idealne pozicije, dok je pet minuta kasnije pogodio stativu.
 

Inače, prvu šansu na utakmici propustio je Višća u 9. minuti, dok je Džeko u 17. minuti šutirao preko gola.

Zmajevi do vodećeg gola stižu u 28. minuti kada je Višća iskoristio grešku jednog odbrambenog igrača Sjeverne Irske, potom nesebično uposlio Džeku, koji je preciznim udarcem savladao Peacock-Farella.

Naš kapiten je dvije minute kasnije još jednom zatresao mrežu gostujuće reprezentacije nakon lucidnog poteza Pjanića, ali je gol poništen zbog ofsajda.

Pjanić je potom dobro šutirao iz slobodnog udarca sa 20 metara, a posljednju priliku imao je Vranješ u 44. minuti kada je pokušao sa dvadesetak metara iskosa sa desne strane.

I u nastavku je BiH imala prvu šansu kada Džeko nije uspio matirati Peacock-Farella, a u 65. Sjeverna Irska pogađa još jednu stativu. Lopta je sretno stigla do rezerviste Whytea koji je s pet metara neometan pogodio stativu.

Utakmica je bila riješena u 73. minuti kada sjajni Džeko postiže još jedan pogodak ovaj put na maestralnu asistenciju Pjanića. Do kraja nije bilo promjena pa su Zmajevi slavili zasluženu pobjedu.
 

Bosna i Hercegovina je večerašnjom pobjedom zadržala prvo mjesto u Grupi 3 Lige B i za plasman u play-off nam je potrebno da ostanemo neporaženi u narednom kolu protiv Austrije u Beču. Sjeverna Irska je izgubila sve šanse za prvo mjesto i čudo će im treba da ne ispadnu u Ligu C.

Klix.ba
Bosna i Hercegovina nastavlja trend gubljenja aktivne radne snage, istaknuto je u ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje obuhvaćene procesom proširenja za protekli kvartal.

Kako su naglasili, u drugom kvartalu BiH je izgubila dodatnih 1,5 odsto radne snage u odnosu na isti kvartal lani, dok je samo u julu izgubila 1,4 odsto radne snage.

Osim u realnom sektoru, BiH napuštaju čak i radnici u administraciji, koju većina građana BiH uglavnom doživljava kao pozitivno mjesto za zaposlenje, pišu Nezavisne novine
 

“Broj administrativnih radnika smanjen je za 2,25 odsto, sa 38,2 na i dalje zabrinjavajućih 35,9 odsto u julu 2018. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaju i da je u prvih sedam mjeseci broj administrativnih radnih mjesta preduzetim reformama smanjen za 0,4 odsto u odnosu na isti period lani.

Registrovana zaposlenost je, kako je istaknuto, i dalje u porastu, ali dijelom i zbog prelaska radnika iz sive zone u regularnu ekonomiju.

Dodaju i da je nezaposlenost među mladima i dalje visoka, a da broj nezaposlenih duže od godinu dana iznosi 80 odsto od ukupnog broja.

Zbog povoljnog ekonomskog ambijenta ističu da je bruto domaći proizvod porastao za 3,4 odsto u drugom kvartalu, što je, kako navode, porast od dva odsto u odnosu na prvi kvartal.

Iako je ekonomija sa 3,4 odsto generalno u porastu, u izvještaju upozoravaju da politička situacija u zemlji može negativno uticati na kreditni rejting zemlje, koji agencija “Standard&Poor’s” i dalje ocjenjuje B ocjenom, uz stabilne izglede zbog solidnih ekonomskih performansi i relativno niskog ukupnog zaduženja.

Što se tiče naših spoljnotrgovinskih partnera, istaknuto je da je za 80 odsto ekonomskog rasta zaslužna trgovina sa zemljama EU, a naši najvažniji spoljnotrgovinski partneri su Njemačka, Hrvatska i Italija. Kao i u prošlom kvartalnom izvještaju, i ovog puta su najvažniji spoljni investitori iz Švajcarske, Slovenije i Saudijske Arabije.
 

Kad se ukupno radi o našem regionu, u Evropskoj komisiji ističu da je ekonomija rasla po stopi od 4,3 odsto i da je uglavnom stimulisana unutrašnjom potrošnjom i spoljnim investicijama te transferima novca od rodbine iz inostranstva. U Turskoj je ekonomija sa 7,1 odsto pala na i dalje solidnih 5,5 odsto.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da postoje dvije vrste problema kada je u pitanju odlazak radne snage iz BiH u zemlje EU. Kratkoročni problem je, kako ističe, sve veći manjak radnika, posebno u zanatskim djelatnostima, te profesionalnih vozača, što onda ima posljedice na bh. ekonomiju i gubitak konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju i u EU.

Drugi, kako upozorava, problem je dugoročne prirode, a radi se o mogućnosti da se nakon neke eventualne buduće velike krize u EU odjednom u BiH vrati veliki broj ljudi.

“Ti ljudi bi onda mogli biti veliki udar na naš zdravstveni sistem i druge oblasti. Ja na to upozoravam, ali niko ne obraća pažnju”, ističe on.

Dodao je da bi budući Savjet ministara BiH trebalo da sklopi određenu vrstu aranžmana s Evropskom komisijom, kako bi se ovaj problem na vrijeme mogao riješiti. Osim toga, kako ističe, problem je da poreski obveznici BiH plaćaju školovanje ljudi, a onda ih Njemačka i druge evropske zemlje preuzimaju bez ikakvog ulaganja.

“I to je nešto o čemu bi Savjet ministara trebalo da razgovara s Evropskom komisijom. Recimo, ako uzmu našeg medicinskog radnika, trebalo bi da se uvedu kvote i da se na neki način naš siromašni sistem kompenzira za gubitak radne snage koju smo mi odškolovali”, zaključio je Radivojac.

Izbori

U izvještaju je data i ocjena proteklih izbora, tvrdeći da su oni prošli u regularnoj atmosferi, pozivajući se na izvještaje posmatračkih misija.

“Ocjena demokratskih institucija i ljudskih prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju jeste da su izbori uglavnom bili fer, ali ih je karakterizirala kontinuirana segregacija prema etničkim linijama”, istaknuto je u tom dijelu izvještaja.
krupljani.ba

Pojedini poslodavci već ne smiju ni zamisliti šta će se desiti 1. januara 2019. godine kada u Njemačkoj stupi na snagu zakon koji će pojednastaviti dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU.

Direktorica GS – Tvornice mašina Travnik d.d. Snježana Köpruner za poslovni portalAkta.ba je kazala kako je nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu rada u BiH prisutan već duže vrijeme, te su mnogi poslodavci prisiljeni o vlastitom trošku obrazovati potreban stručni kadar, kako bi uopće mogli funkcionirati.

“Naša kompanija je organizirala obuke za bravare, zavarivače i CNC operatere. Za obrazovni program, obuke mentora kao i opreme učionica potrošila je dosta novaca. Od 01.01. 2019. stupanjem na snagu zakona kojim se regulira jednostavnije dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU, svi naši radnici, ukoliko hoće, mogu otići. Dobivanje posla je pitanje sata ili dana” , kaže Köpruner.

Pojašnjava, kako Njemačka dugo nije vodila kvalitetnu demografsku politiku, ali je ekonomski dovoljno jaka da to može nadoknaditi.

“Političke elite u BiH ne mogu građanima ponuditi ni sigurnost za vlastiti život, a kamoli socijalnu sigurnost ili bolji standard. U svakom kafiću i na cesti slušate o novoj mogućnosti koja se pruža građanima BiH u Njemačkoj. Mislim da je dobro, da građani imaju pravo izbora na bolje plaće, na pravnu i socijalnu državu, kao i bolje obrazovanje za sebe i svoju djecu. Njemačka im sve to pruža, a BiH političari ne šalju građanima poruku da im je cilj napraviti zemlju atraktivnom za građane”, pojašnjava Köpruner, naglašavajući kako ne vidi način kako se izboriti sa problemom velikog odliva kvalificirane radne snage.

Čini joj se da je prekasno i da nemamo više vremena poslati građanima poruku zbog čega trebaju ostati u BiH, jer i sama ponekad ne vidi racionalan razlog ostanka.

“Ovdje će uglavnom ostati nekvalificirana radna snaga i zaposlenici javne uprave.”

O trenutnim načinima zadržavanje radne snage, ne zna šta reći, jer ni sama konkretno ne znam šta dalje. Vjerovatno će tamo gdje je moguće ići u robotizaciju, smanjiti prihode…
krupljani.ba

Zbog nerada zakonodavno-pravnih komisija oba doma Parlamenta FBiH, Odbor za žalbe građana mjesecima ne može početi raditi.

Ovaj odbor je konstituiran prije više od četiri mjeseca i u međuvremenu je, od 10. maja, dostavljeno 19 žalbi građana na rad policijskih službenika Federalne uprave policije o kojima odbor treba da odlučuje.

– Odbor za žalbe građana održao je informativno-konsultativnu sjednicu kojom prilikom je konstatirao da još nije dobio saglasnost na Poslovnik o radu Odbora od zakonodavno-pravnih komisija oba doma Parlamenta FBiH, a što je zakonska obaveza. Navedena tijela Parlamenta FBiH nisu zasjedala od imenovanja Odbora – saopćeno je iz Odbora za žalbe građana.
 

Novoizabrani član Predsjedništva BiH, Željko Komšić poručio je danas da je trenutno stanje mostarskog "Aluminija" rezultat višegodišnjih ucjena, lošeg upravljanja i miješanja politike u poslovanje ovog, nekada uspješnog, preduzeća. 

- Imamo 900 ljudi sa cijelim porodicama koji su sada pred otkazom, te se sve lomi preko njihovih leđa, nakon godina lošeg upravljanja i nebrige vlasničkih struktura. Instalirani direktori i interesna grupacija koja stoji iza onih koji se sada pokušavaju nametnuti rade sve protiv radnika i opstanka "Aluminija" - poručuje Komšić
 

Dodaje da nagomilana dugovanja, nelikvidnost, te loši ugovori za struju i nabavku glinice, sve upućuje da su se iz "Aluminija" godinama izvlačili novci.

- Da li je sadašnje stanje rezultat dogovora HDZ-ovih perjanica, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, a sve sa ciljem da se "Aluminij" prepusti ruskom kapitalu, trebalo bi da ispita nadležno tužilaštvo. Kako god da jeste, trenutno stanje u "Aluminiju" zahtjeva ne samo intervenciju Vlade FBiH nego i policijskih i pravosudnih organa.

Radnici "Aluminija" zaslužuju šansu, HDZ stoji iza propasti preduzeća, te sada moramo vidjeti šta se može napraviti. Podržavam nastojanja svih onih koji žele spasiti ovo preduzeće, dosta je politika uništavala industrijske gigante širom naše domovine - zaključuje Komšić.
avaz.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI