Robert Prosinečki i Asmir Begović obavili su danas razgovor u Sarajevu, te riješili nesuglasice tako da će golman engleskog Bournemoutha u narednom periodu biti na spisku selektora, odnosno ponovo braniti za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, izjavio je Gordan Ciprić, trener u stručnom štabu bh. nacionalnog tima.
”Na obostrano zadovoljstvo otklonjene su sve dileme i Begović ostaje dio ove reprezentacije”, rekao je Ciprić, javlja Anadolu Agency (AA).
Fudbalska ”A” reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se u Sarajevu za utakmice prva dva kola grupe ”B” Lige nacija, protiv Sjeverne Irske 8. septembra u Belfastu i tri dana kasnije u Zenici sa Austrijom.
Izvjesno je da će selektor Prosinečki i njegovi saradnici biti lišeni usluga povrijeđenih Ognjena Vranješa i Ermina Bičakčića, dok je neizvjestan nastup Bojana Nastića.
Demoblisani borci blokirali su glavnu saobraćajnicu u Sarajevu, nakon što su sa protesta ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH krenuli glavnom saobraćajnicom.
Potom je na Obali Kulina bana došlo do incidenta između boraca i pripadnika policije. Izbila je velika tuča između grupe demobilisanih boraca i pripadnika specijalne policije.
Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.
Podsjetimo, Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.
Nakon što su 30. jula usaglašeni stavovi o Zakonu i borci bili zadovoljni, uslijedio je niz sastanaka Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, na kojima, prvo nisu dostavljeni tačni tekstovi usaglašenog zakona, a potom se i odustalo od daljnjeg usaglašavanja. Potom je 17. avgusta odlučeno da zakon ide na ponovnu doradu u Vladu Federacije BiH.
Borci traže objavu jedinstvenog registra boraca, borački dodatak i ukidanje finansiranja boračkih udruženja.
krupljani.ba
Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.
Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.
Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.
“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.
No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.
Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.
U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.
“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.
Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.
“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.
Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.
U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.
“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.
U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.
“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.
Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.
Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.
“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.
“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.
Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.
“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.
U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.
U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.
Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.
krupljani.ba
Muškarac kojeg je Egipat opisao kao pristašu "ekstremističkih ideja", priveden je danas nakon što se nedaleko od američke ambasade u glavnom gradu Kairu zapalila boca u njegovom ruksaku koja je sadržavala zapaljive hemikalije.
Egipatske sigurnosne službe saopćile su kako sumnjaju da je muškarac bacio eksplozivnu napravu pored teško utvrđene ambasade u centru egipatske prijestolnice. 24-godišnji muškarac planirao je "iskoristiti zapaljivi hemijski materijal" u "neprijateljskom činu", prenosi CNN.
Iako su neki svjedoci izjavili da je muškarac bacio eksplozivnu napravu koja se odbila o betonsku barijeru koja okružuje ambasadu, na snimku s nadzorne kamere koja je objavljena vidi se da prolazi pored ambasade, a ruksak koji nosi na leđima u jednom trenutku samo mu je eksplodirao, odnosno planuo.
Incident koji se dogodio oko 13.30 po lokalnom vremenu nije prouzrokovao žrtve, a američka ambasada je na svom profilu na Twitteru napisala da je normalno nastavilo s poslom nakon što je policija završila s istragom na mjestu slučaja.
Egipatska služba za informiranje je u izvještaju imenovala osumnjičenika kao Abdulaha Ajmana Abdesamea (Abdullah Ayman, 24).
- Uvodna istraga osumnjičenog povezuje s ekstremističkim idejama koje je planirao upotrijebiti kao "čin agresije" - piše u izjavi.
Svjedokinja je rekla kako je čula eksploziju i zatim vidjela muškarca s ruksakom na leđima u plamenu blizu hotela Semiramis koji je dolazio cestom od prostora ambasade.
Sigurnosne snage su bacile muškarca na tlo kako bi ugasili vatru, rekla je svjedokinja.
Snimka CCTV-a koja je objavljena na društvenim mrežama je prikazala čovjeka u crnoj majici koji kleči na ulici okružen policijom i slučajnim prolaznicima. On je skinuo hlače prije nego što ga je policija odvela, a kasnije se na snimci može vidjeti kako priča s policijom s majicom svezanom na glavi.
Incident se dogodio na cesti koja je djelimično blokirana betonskim kockama koje sprečavaju direktan ulaz s ulice na posjed ambasade.
Ubrzo se nakon incidenta mogla vidjeti neuobičajeno velika prisutnost policijskih službenika u tom dijelu grada.
avaz.ba
“Odgovorno tvrdim, glavni krivac za nasreću je Vlada Federacije BiH. Ne bih htio da prejudiciram i kažem da je ljudski faktor presudan ili nije, ali mi osuđujemo Vladu FBiH jer Željeznice rade bez uprave, postoji samo generalni direktor, nema izvršnih”, kaže Buljugija za Klix.ba.
Kriv je zapravo Nadzorni odbor, pojašnjava predsjednik Sindikata mašinovođa Federacije BiH, odbor kojem je Vlada Federacije naredila da imenuje upravu, a godinu dana se to ne čini.
“Ne mogu se HDZ i SDA dogovoriti o imenu”, jasan je Vernes Buljugija.
Mašinovođa je najodgovornije zanimanje u željeznicama, jedno od najodgovornijih i najtežih uopće, pojašnjava naš sagovornik.
“Posao mašinovođa je najteži i najodgovorniji, uvijek može pogriješiti neko peti, a da mašinovođa na kraju pogine”, smatra Buljugija navodeći drugu nesreću, onu kod Šurmanaca iz decembra prošle godine, kao indikativnu da Željeznice Federacije nemaju dovoljno operativnog kadra.
“Ljudi odlaze u penziju, ovi ne daju da se primaju novi. Da je neko obilazio prugu našao bi taj kamen i ne bi se desilo ono što se desilo kod Čapljine. Najveći problem je, ponavljam, nedostatak kadra. Vlada ne dopušta zapošljavanje, a oni gore primaju sebi. Na pruzi fali svega, od opravnika, mašinovođa, skretničara, svega onog što mi zovemo izvršna služba. Katastrofalna je situacija”, kategoričan je Buljugija.
On kaže da je u posljednjem periodu u penziju otišlo između 700 i 800 ljudi, da je prirodna selekcija većinom pogodila radnike s pruge.
“Ovi iz kancelarije nema potrebe da idu u penziju, njima je dobro, šta će on u penziji. Njemu je penzija kad dođe na posao”, kaže Vernes Buljugija, apelirajući na Vladu da ukine embargo na zapošljavanje, da se zaposle ljudi koji rade na terenu, da uredskog osoblja imaju i previše.
U željezničkoj nesreći 22. augusta poginula su dvojica Buljugijinih kolega, mašinovođe T. F. (1971.) i Č. J. (1986.), a deset dana kasnije je od tada zadobivenih povreda preminuo i H. K. (1983.). Istraga Tužilaštva HNK i Željeznica Federacije je u toku.
Federalni ministar Amir Zukić kazao je za Klix.ba da su sredstva dobile općine Tešanj, Široki Brijeg, Novi Travnik, Stolac, Donji Vakuf, Doboj-Jug, Jablanica, Gradačac, Čitluk, Kiseljak, Čapljina, Zavidovići, Mostar, Žepče, Bihać, Bosanski Petrovac, Kalesija, Usora, Grude i Čelić.
”Među njima ima dosta onih koje dugi niz godina na polju izgradnje poslovnih zona i privlačenja investitora postižu veoma značajne rezultate, ali sada imamo i novih koje su u posljednje vrijeme shvatili značaj razvoja poslovne infrastrukutre i snažnije krenuli u pravcu njenog razvoja. Odobrena sredstva će biti usmjerena na izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture, to su ceste, vodovod, kanalizacija, el. energija itd., a u okviru poslovnih zona u Federaciji BiH, kao preduslova za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou”, kazao je Zukić.
Dodao je da će ova ulaganja biti kombinirana s podrškom pratećim uslugama razvoju poduzetništva, kao što su uspostavljanje upravljačkog tijela zone, informiranje, promocija zone i MSP smještenih u njoj, izrada web stranice zone, oglasnih tabli s nazivom zone i putokaza za ove zone, savjetovanje, obuka ili tehnička podrška poduzetnicima i druge neophodne slične aktivnosti koje također pružaju lokalne i regionalne razvojne agencije.
Inače, maksimalni finansijski zahtjevi po pojedinačnom projektu kojim se apliciralo nisu mogli biti niži od 75.000 KM, niti viši od 250.000 KM, dok je učešće grada i općine koja aplicira za bespovratna sredstva trebalo biti minimalno 30 posto od ukupne vrijednosti projekta. Ova sredstva lokalnih uprava su mogla biti osigurana iz vlastitih budžeta, ili drugih izvora u vrijeme podnošenja prijave.
”Zbog dosadašnjih dobrih efekata Vlada FBiH je ove godine odobrila četiri miliona KM, što je do sada najveće budžetsko izdvajanje u toku jedne godine za izgradnju ovih zona. Posljednjih pet godina bilježimo veoma dobre efekte s aspekta ulaska novih privrednih subjekata u ove zone i što je najvažnije, vidljivo je povećano novo upošljavanje u zonama koje je sufinansiralo ministarstvo”, naveo je on.
Ističe da je u periodu od 2014. pa zaključno sa 2017. broj novih preduzeća u podržanim poslovnim zonama porastao za 73, dok je istovremeno broj novozaposlenih povećan za 1.340. Ukupno dodijeljena finansijska sredstva za ovaj trogodišnji period iznosila su 5.373.130 KM.
”Na osnovu odobrenih projekata i planova lokalnih vlasti za 2018. godinu realizacijom danas potpisanih ugovora očekuju se 43 nove firme u ovih 20 poslovnih zona i blizu 900 novih radnih mjesta”, rekao je on.
Najavio je i novi javni konkurs za izgradnju poduzetničkih zona koji bi trebao biti objavljen naredne sedmice. Vlada Federacije BiH bi na sjednici u četvrtak trebala odobriti dodatnih 1.550.000 KM za razvoj poslovnih zona.
”Osim direktnog finansijskog ulaganja u poduzetničke zone, ovo ministarstvo je u poodmakloj fazi realizacije projekta ”Izrada informacionog sistema s web portalom poslovnih zona u Federaciji BiH’, čime bi se na jednom mjestu trebale sakupljati informacije o trenutnim i planiranim poslovnim zonama u Federaciji BiH, te na taj način dati informacije nadležnim institucijama, upraviteljima poslovnih zona i potencijalnim investitorima. Ovaj projekt finansira USAID, a provodi se u saradnji sa CRS-om te UNDP-jem u Bosni i Hercegovini”, rekao je ministar.
Veznih igrača i napadača koji igraju u dobroj formi u svojim klubovima, a da su se jučer na raspolaganje stavili Robertu Prosinečkom ima i viška. I tu nema problema pred prve mečeve u Ligi nacija. Odbrana je s druge strane desetkovana, pa novi selektor do subote mora dobro razmisliti kako i šta u Belfastu. Za Austriju bi bilo neozbiljno ukoliko nekoga novog ne bi priključio timu.
Od onih koji su danas tu i spremni su, moguće je napraviti samo improvizaciju. Tek ukoliko Eldar Čivić bude spreman, Prosinečki bi na raspolaganju imao četvoricu igrača koje bi prirodno mogao poredati u zadnjoj liniji, s tim što upravo Čivić nije dugo igrao i pitanje je kako bi se snašao. U tom bi slučaju odbrana bila identična onoj koja je meč započela u Južnoj Koreji u junu. Činili bi je Toni Šunjić i Ervin Zukanović kao stoperi, Darko Todorović kao desni, odnosno Eldar Čivić kao lijevi bek. Na klupi ne bismo imali odbrambenog igrača.
A šta ako Čivić kojim slučajem ne bude spreman? Prosinečki bi vjerovatno žrtvovao nekoga iz veze. Mogao bi to biti primjerice Muhamed Bešić, ali je pitanje koliko bi to bilo pametno kada se zna da je fudbaler Middlesbrougha uz Pjanića objektivno naš najbolji veznjak. On je ranije u Ferencvarosu i HSV-u igrao i stopera i desnog beka i sigurno je da bi kvalitetno odgovorio zadatku. Treba napomenuti da Zukanović jednako dobro može igrati i na poziciji stopera i lijevog beka, kao i da Todorović u Salzburgu igra na obje strane odbrane. Jedini igrač koji bi uz Bešića eventualno mogao u zadnju liniju iz veznog reda je Gojko Cimirot. To je ipak manje realna opcija. Podsjetimo, nakon što je davno otpao Sead Kolašinac, Prosinečki je ostao i bez Ognjena Vranješa, Ermina Bičakčića i Bojana Nastića. Kolašinac je na poziciji lijevog beka neprikosnoven, dok su Vranješ i Bičakčić na početku sezone igrali vrlo dobro za Anderlecht i Hoffenheim.
Nekoliko je igrača koji bi u ovom trenutku mogli pojačati zadnju liniju bh. tima. Dario Đumić je standardan u Dresdenu, Samir Memišević u Groningenu, Marin Aničić u Astani, a Mateo Sušić u Sheriffu. Memiševića je Prosinečki isprobao na bočnoj poziciji i to se nije pokazalo kao pogodak, dok svestrani Aničić jednako kvalitetno može igrati na svim pozicijama u zadnjoj liniji.
Marko Mihojević i Besim Šerbečić su u mladoj selekciji koju je Prosinečki već oslabio, a usput recimo da ni jedan, ni drugi i ne igraju u kontinuitetu. Drugim riječima, Šerbečić u Rosenborgu igra malo, a Mihojević u PAOK-u nije igrao nimalo i tek je nedavno prešao u OFI. Edin Cocalić također nije standardan u belgijskom drugoligašu Mechelenu. Bekovsku poziciju mogao bi eventualno pojačati Avdija Vršajević iz Akhisara ili možda čak Anel Hadžić koji je kod Safeta Sušića ponekad igrao na toj poziciji. To je ipak manje realna opcija. Prava je šteta što bh. papire nema Emir Dilaver iz Dinama.
Prva utakmica Zmajeva koju će PINK BH prenositi uživo iz Belfasta igra se u subotu, 8. septembra, od 15:00 sati. Ekipa Roberta Prosinečkog nastupa u Grupi tri Lige B u Ligi nacija, a prvi susret Zmajevi igraju protiv Sjeverne Irske, dok će tri dana kasnije, 11. septembra, na Bilinom Polju u Zenici dočekati Austriju. Ta utakmica će početi u 20:45 sati.
“Ovo je velika stvar za Bosnu i Hercegovinu, Pink BH, ali i za navijače BiH zato što ćemo u sljedeće četiri godine imati reprezentaciju na jednom mjestu, na jednom kanalu. Pratit ćemo prvo Ligu nacija, jedno novo takmičenje koje će donijeti neka nova uzbuđenja, potom kvalifikacije za UEFA Evropsko prvenstvo 2020., kvalifikacije za FIFA Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2022., utakmice UEFA Evropskog prvenstva 2020. Mislim da svi zajedno možemo biti sretni! S velikim uzbuđenjem očekujemo nastupe naše reprezentacije u svim ovim takmičenjima i nadamo se da će naši gledaoci biti zadovoljni kako ćemo sve realizirati. Nadam se pobjedama, emocijama koje nikada nisu nedostajale u mojim prijenosima kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Hvala ljudima koji su me se sjetili, ja obećavam spektakularne prijenose, kao nekada” kazao je komentator Topalbećirević.
Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1.384.
Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak.
U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2.033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Kanton Sarajevo sa 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu.
Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovoo kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31.
Za Zapadnohercegovački i Livanjski kanton ne postoje podaci.
Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kruh, tjestenina i keks.
Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri uporabi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane.
– A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste, kaže Vasilić.
Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.
– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe, kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8.553, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati kemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1.835. Najviše neispravnih predmeta opće uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskoj županiji – 535, zatim u Unsko-sanskoj – 502 te Sarajevskoj – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće uporabe nije ispravan kemijski.
krupljani.ba
Početak nove školske godine nerijetko zadaje glavobolje roditeljima jer moraju izdvojiti velike sume novca kako bi svoju djecu opremili za školu. Cijena jednog udžbenika širom BiH varira od 12 KM do 15 KM, a negdje i 18 KM, dok su cijene udžbenika za strane jezike mnogo veće i kreću se i do 50 KM.
Selektor fudbalske reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić nazvao je Portugalca Kristijana Ronalda egoistom.
Na ceremoniji dodjele nagrada za najbolje igrače sezone LŠ Ronaldo se nije pojavio, a najbolji fudbaler Evrope postao je Hrvat Luka Modrić.
Takvo ponašanje Ronalda je pogodilo selektora Hrvatske Zlatka Dalića koji je jednog od najboljih fudbalera svih vremena žestoko osudio.
“Nedolazak Ronalda na UEAF ceremoniju i komentari o Luki… to nije vrijedno mog komentara, već samo dokazuje šta stalno ponavljam, a to je da je Ronaldo egoista kojeg nikada ne bih volio u svojoj ekipi. On je tip igrača koji misli da nije bitno da li ćemo izgubiti, nego da li će on postići gol”, rekao je Dalić.
Dalić i Modrić su na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu došli do finala, gdje su poraženi od Francuske, dok je Ronaldo sa Portugalom ispao u osmini finala.
Upravo se Hrvatska i Portugal sastaju u prvom “prozoru” mečeva Lige Nacija sljedeće nedjelje.
“Naš glavni cilj je Evropsko prvenstvo 2020, tako da Portugal i Liga nacija nisu bitni, čak iako izgubimo od Portugala i Španije. Ne kažem da nećemo pokušati da pobijedimo, ali ne želim da izvršim preveliki pritisak na naš tim, jer je Euro 2020. sljedeća bitna stvar za reprezentaciju”, dodao je Dalić.
(b92)