Riječ je o zastupnicima Zaimu Backoviću (BPS), Sadiku Ahmetoviću (Nezavisni blok), Salki Sokoloviću (Nezavisni blok), Momčilu Novakoviću (NDP), Borislavu Bojiću (DNS), Đorđi Krčmaru (DNS), Jovanu Vukovljaku (DNS), Nenadu Laliću (SDS), Nikoli Lovrinoviću (HDZ BiH), Predragu Kožulu (HDZ BiH) i Miroslavu Milovanoviću (SNSD).

Oni od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a koje su stupile na snagu 2017. godine.

Naime, Vijeće ministara BiH je 12. aprila 2017. godine stavilo van snage odluku o ostvarivanju prava funkcionera u vlasti na nivou BiH na “bijeli hljeb”. Izvršna vlast tada je saopćila da s obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je član 48 brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke.
 

Bijeli hljeb ili nezarađena plaća podrazumijevao je mogućnost da predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te parlamentarci i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata.

Jedan od potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti je i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, a koji je sa 19.407 osvojenih glasova i na ovogodišnjim izborima dobio direktni mandat u državnom organu zakonodavne vlasti.

“Ja sam načelno podržao svoje kolege znajući da ću biti izabran u Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog za to je što su izmjene zakona kojim je ukinut ‘bijeli hljeb’ trebalo da prate i druga rješenja. Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono”, rekao je Kožul za Klix.ba.Kako kaže, on je svjesno, iako ga se ne tiče, podržao parlamentarce koji su uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. Kožul nije htio govoriti o imenima zastupnika, ali je istakao da mu je apelaciju na potpisivanje donio Novaković.
 

“Ne znam precizno imena jer nemam kod sebe dokument. Sigurno znam da smo iz načelnih razloga to učinili Nikola Lovrinović i ja”, kazao je Kožul.

Inače, Predrag Kožul i Nikola Lovrinović jedini su na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od 11 potpisnika apelacije, glasali protiv izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Posljednji državni funkcioneri u izvršnoj vlasti koji su iskoristili pravo na “bijeli hljeb” bili su članovi DF-a i to bivši ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović i bivši zamjenik državne ministrice odbrane Emir Suljagić.

Matanoviću je nakon smjene mjesečno isplaćivano 2.847,94 KM po osnovu “bijelog hljeba”, dok je Emir Suljagić građane BiH mjesečno koštao 1.954,47 KM. Inače, njih dvojica samo su osam mjeseci obnašali dužnost ministra i zamjenika ministra u Vijeću ministara BiH.

Iznosi koje su kladionice uplatile državi BiH u proteklom periodu samo su mrvice jednog većeg kolača

Oporezivanje kladionica u BiH čeka neku novu vlast koja bi se nakon izbora možda i mogla uhvatiti u koštac sa ovim problemom na osnovu kojeg država godišnje gubi milione.
 

Podaci Porezne uprave FBiH (PUFBiH) koji su dostavljeni portalu Fokus.ba u najmanju ruku su nevjerovatni, budući da su kladionice igračima u nepune tri godine isplatile čak tri milijarde KM, a da ni marka nije otišla u budžet.

Kako je to moguće?

Zapravo, veoma jednostavno.

Iz Porezne uprave FBiH ističu da se već godinama porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća na pojedinačne dobitke ostvarene iznad 100 KM, ali ne i za one ispod 100 KM.

„Postoji opravdana sumnja da priređivači igara na sreću klađenja, dobitke iznad 100 KM dijele na više pojedinačnih dobitaka, ispod 100 KM, te takvom vrstom manipulacije izbjegavaju plaćanje zakonom propisanih obaveza“, naveli su za Fokus.ba iz ove institucije.

Iznosi su ogromni. Na ime dobitaka od igara na sreću do 100 KM, u posljednje dvije godine, te sedam mjeseci ove godine isplaćeno je, bez poreza, preko tri milijarde KM.

U Poreznoj upravi FBiH smatraju da je rješenje sasvim jednostavno.

„Da bi se spriječile navedene zloupotrebe, povećali javni prihodi, ustrojio pravedniji način oporezivanja i pojednostavio način obračuna i kontrole javnih prihoda, Porezna uprava FBiH dostavila je Federalnom ministarstvu finansija konkretan prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću, u smislu da se svaki dobitak od igara na sreću, bez obzira na visinu isplaćenog dobitka, oporezuje po stopi od 10%. Sasvim je jasno koliko su bili opravdani prijedlozi PUFBiH i koliko bi usvajanje istih rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na našu državu“, istakli su iz Porezne uprave FBiH.

S obzirom da su u nepune tri godine u opticaju bile milijarde KM, onda se s pravom može reći da su iznosi koje su kladionice uplatile državi u proteklom periodu samo mrvice jednog većeg kolača.

Naime, u proteklih nepunih šest godina kladionice su uplatile poreze (na dobitke iznad 100 KM) i doprinose u ukupnom iznosu od 236,3 miliona KM.

U međuvremenu, ostvarile su višemilionske profite.

Na spisku se nalaze sljedeći igrači:

Golmani: Heinz LINDNER (Grasshopper Club Zürich/CH; 22 Länderspiele), Cican STANKOVIĆ (FC Red Bull Salzburg; 0); Richard STREBINGER (SK Rapid; 1)

Odbrana: David ALABA (FC Bayern München/GER; 65/13 Tore), Aleksandar DRAGOVIĆ (Bayer 04 Leverkusen/GER; 68/1), Martin HINTEREGGER (FC Augsburg/GER; 35/3), Stefan LAINER (FC Red Bull Salzburg; 10/0), Andreas ULMER (FC Red Bull Salzburg; 8/0), Kevin WIMMER (Hannover 96/GER; 9/0)

Vezni red: Julian BAUMGARTLINGER (Bayer 04 Leverkusen/GER; 64/1), Florian GRILLITSCH (TSG 1899 Hoffenheim/GER; 13/1), Stefan ILSANKER (RB Leipzig/GER; 33/0), Florian KAINZ (SV Werder Bremen/GER; 12/0), Konrad LAIMER (RB Leipzig/GER; 0), Valentino LAZARO (Hertha BSC/GER; 17/0), Marcel SABITZER (RB Leipzig/GER; 33/5), Louis SCHAUB (1. FC Köln/GER; 11/5), Xaver SCHLAGER (FC Red Bull Salzburg; 6/0), Alessandro SCHÖPF (FC Schalke 04/GER; 21/4), Peter ZULJ (SK Sturm Graz; 8/0)

Napad: Marko ARNAUTOVIĆ (West Ham United/ENG; 75/20), Guido BURGSTALLER (FC Schalke 04/GER; 23/1), Michael GREGORITSCH (FC Augsburg/GER; 9/1).

Podsjetimo, susret u Beču se igra 15. novembra.

Dok u Bosni i Hercegovini traju, a čini se trajati će jako dugo, postizborna matematika i prepucavanja ovu zemlju svakodnevno napuštaju autobusi ljudi, ali i tvrtki koje  ne mogu niti žele poslovati u ovakvim uvjetima.

S obzirom na trendove, doduše ne samo u BiH, već je poprilično kasno za mnoge stvari ali ukoliko se uozbiljimo i počnemo raditi na konkretnim reformama možemo barem usporiti trendove propadanja biznisa i odlazaka ljudi.
 

A činjenica je da se broj odlazaka posljednjih godina broji u stotinama tisuća, a kvota da će tako biti i u narednim godinama je jako mala s obzirom kako smo prema ama baš svakom istraživanju vezanom za ekonomiju, socijalu, korupciju i kriminal apsolutno europsko dno. Dok sve stranke u zemlji samo gledaju kako će drugima gurati klipove u kotače, kotači zemlje odavno se ne kreću čemu svjedoče posljednji podaci Svjetske banke – u kategoriji otpočinjanja biznisa rangirani smo na 183. mjesto od 190 promatranih zemalja svijeta!

NAJGORI U EUROPI

Nadalje, na listi Doing Business u dijelu dobivanja građevinske dozvole naša zemlja je rangirana na 167. mjesto, uvođenje električne energije gdje smo rangirani na 130., a u oblasti plaćanje poreza nalazimo se na 139. mjestu.

Kada svemu dodamo političku i pravnu nestabilnost, činjenicu da smo “zarobljena država” u punom smislu te sintagme koja je okovana kriminalom i korupcijom jasno je zbog čega investitori od BiH bježe “kao vrag od tamjana”. A bez velikih domaćih i inozemnih investicija nema radnih mjesta, a time ni ljudi u zemlji.

Naravno, razvijene i uređene države poput Njemačke, Irske ili skandinavskih zemalja to znaju iskoristiti te nam uzimaju najbolje ljude. Ukoliko znamo da Njemačka priprema novi zakon o useljeništvu, kako im nedostaje više od milijun radnika, kako su prije nekoliko dana satnicu podigli na 9,19 eura (traži se čak i povećanje na 12 eura) jasno je kako će autobusi onih koji idu iz BiH još i puniji. Naročito jer se politička kriza i u naredne četiri godine već može s velikom sigurnošću prognozirati.

NUŽNE ISTINSKE REFORME

I dok Hrvatska i Srbija, svjesne da ostaju bez najboljih ljudi barem pokušavaju nešto raditi po tom pitanju (otvaranje tvornica, porezne reforme, u Hrvatskoj se želi povećati plaće na tisuću eura…), tradicionalno naše političke elite ne rade ništa ili pogoršavaju stvari. Pogoršavaju na način da na građane udaraju dodatne namete i poreze, koji su ionako izuzetno veliki.

– U rješavanje problema nedostatka i odliva radne snage, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sustava, kako bi se manjim oporezivanjem rada, reformom obrazovnog sustava, efikasnijom stimulacijom zapošljavanja i redefiniranjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uvjetima za gospodarske aktivnosti, kazao je za Fenu Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.
 

Primjerice, traži se da se rasterećenje rada radi na način vraćanja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na razinu iz 2008., odnosno na razinu do 50 posto opterećenja na plaću. Nadalje, država se mora prestati ponašati poput “superhika”, te otimati siromašnima i davati bogatima, jer je na taj način stvorila zemlju od oko 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva, a oko 50 posto građana je na granici siromaštva.

Dakle, imamo ogromnu većinu siromašnih, i manjinu super bogatih dok smo srednji stalež skoro iskorijenili. Neefikasnu i glomaznu bh. javnu upravu ne bi izdržala niti jedna Njemačka, a kamoli siromašna BiH, ali s obzirom da naši političari glasove jedino mogu dobivati na način da obećavaju podobnim i poslušnim mjesta u upravi i javnim poduzećima, situacija se po ovom pitanju samo pogoršavala. Sve pobrojano samo je kap u moru onoga što BiH pod hitno mora mijenjati želi li bar smanjiti trendove odlazaka. Do sada politika nije bila spremna na te korake, a koliko je realno od istih ljudi i stranaka koje se samo smjenjuju na vlasti od 1996. do danas, procijenite sami.
krupljani.ba

U poplavama na italijanskom ostrvu Sicilija poginulo još 12 osoba, saopštile su danas spasilačke ekipe, čime je broj žrtava nevremena u Italiji povećan na više od 30.
 

U šest italijanskih regiona proglašen je visok stepen upozorenja na olujno nevrijeme.

Devet tijela pronađeno je u kući u oblasti Kasteldakija u regionu Palerma nedaleko od rijeke koja je izlila iz korita. Među žrtvama su jednogodišnja beba i djeca koja su imala od tri do 15 godina.

Lokalni mediji navode da su tri člana porodice uspjela da pobjegnu od bujice.

Nedaleko od Vikarija u regionu Palerma u automobilu je pronađeno tijelo muškarca, dok se još jedna osoba vodi kao nestala.

Spasioci tragaju za ljekarom koji je zbog oluje izašao iz automobila nedaleko od grada Korleonea.

Muškarac i žena poginuli su nakon što je njihov automobil zahvatila bujica u regionu Agrigente.

Italiju je prošle sedmice zahvatilo olujno nevrijeme, a najjače oluje i poplave zabilježene su na sjeveru i u oblasti oko Venecije.
cazin.net

Britanska kompanija ''Adriatic Metals'' tvrdi da je kod Vareša pronašla do sada najveće dokaze o velikim količinama plemenitih metala skrivenih ispod površine tla.
 
 

Naime, kako prenosi australski list ''The West Australian'', posljednje informacije govore da se na prerezu dugačkom 24 metra načinjenom na dubini od 226 metara nalazi 8,6 grama zlata po toni zemlje i 332 grama srebra po toni zemlje.

Na drugom presjeku dugačkom 42 metra, dubine od 222 metra, pronađeno je 5,7 grama zlata po toni zemlje, 245 grama srebra po toni zemlje, a u tlu su pronađeni cink (14,1 posto), olovo (8,4 posto), bakar (1,4 posto) i barit (34 posto), koji je osnovni sastojak u rudarenju barija, a koristi se i za proizvodnju boje i papira.

Ovi pronalasci dolaze s lokaliteta poznatog kao Rupice. Kako piše ugledni australski list, riječ je o do sada najboljim rezultatima ispitivanja prospekta lokaliteta kada su u pitanju plemeniti metali i druga vrijedna ruda.

Stručnjaci smatraju da su procenti i količine "dramatične" u smislu da postaje zbunjujuće koji bi element mogao biti prioritet jer je "ponuda" izuzetna.

- Opet je potvrđeno veliko prisustvo očekivanih elemenata, ali i onih koji su, prema historijskim zapisima, rijetko bili vađeni iz ovog područja - rekao je Gerent Heris (Geraint Harris), jedan od čelnih ljudi ''Adriatic Metalsa''.

Ispitivanje se trenutno vrši s četiri sofisticirane bušilice s dijamantnim oštricama, a sama kompanija je sve bliže konačnom sudu o isplativosti kopanja na tom području Bosne i Hercegovine.

Ispitivanja se vrše na području širokom oko 250 do 350 metara, do dubina od oko 300 metara. Kompanija ''Adriatic Metals'' želi proširiti područje ispitivanja, ali zato mora čekati odobrenje lokalnih vlasti.

Inače, vrijednost dionica ''Adriatic Metalsa'' utrostručila se u posljednjih šest mjeseci.
cazn.net

Komšić je na početku razgovora, na pitanje o konstituisanju Predsjedništva BiH i formiranju Vijeća ministara BiH, istakao da je za 20. novembar zakazana svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva, a da će formiranje Vijeća ministara ići mnogo brže nego što se očekuje.

“Nisu ovdje političari baš toliko principijalni, svima se manje-više žuri u vlast”, kazao je Komšić.

Poručio je da nikada neće doći do promjene Izbornog zakona na način koji to Dragan Čović hoće i da će ostati sve što sada imamo.
 

“Nije prvi put da Dragan Čović nastupa sa tako tvrdim stavovima, a onda se poslije povlači”, istakao je on.

HDZ nije jednako Hrvati

Upitan da li su Hrvati majorizirani u BiH, Komšić je rekao da nema majorizacije Hrvata ni u kom smislu – ni u političkom, ni u etničkom, ni u ekonomskom, ni u bilo kom drugom, čak ni u fizičkom.

“Hrvati su, kako to stoji u našem Ustavu, konstitutivan narod. S obzirom na to da su konstitutivan narod, istina najmalobrojniji, ostvarajuju bar trećinu učešća u vlasti na državnom nivou.

Ako ćemo tom logikom ići, onda neki drugi imaju prava malo više da se bune. Ne postoji nikakva vrsta pritiska na Hrvate od strane bilo koga. Postoji problem, koji imaju svi građani BiH, a to je jedna vrsta pravne nesigurnosti i beznađa u kojoj živimo, nepoštovanja svega onoga što piše u našem Ustavom i zakonima.

To je ono što sve muči u ovoj zemlji, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi, Jevreji, ostali, kako god da ih zovemo.

Kada kažu majorizacija, volio bih da se obrazloži odakle ta majorizacija i šta smatraju pod tom majorizacijom. Ako nije majorizacija što jedan Hrvat, u ovom slučaju Dragan Čović, nije izabran u Predsjedništvo BiH, drugi jeste, to jest ja.
 

Onda ne govorimo majorizaciji Hrvata. Onda možemo govoriti o majorizaciji HDZ-a, a to nije jednako Hrvati”, rekao je Komšić.

Da li je BiH održiva?

Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina održiva, Komšić je odgovorio potvrdno.

“Pa, opstala je i u težim historijskim i političkim okolnostima. Zamislite samo šta je prešlo preko ove zemlje. Preko ove zemlje su prelazila carstva, za koja je izgledalo da im nema kraja. Nijednog od tih carstava više nema. A mi stojimo. Ovakvi – kakvi smo. Stojimo i postojimo.

Nemam nikakvih dilema da li će BiH preživjeti. Nikada nije dobro potcjenjivati nas u BiH, bez obzira koji smo, šta smo i kako smo. Ipak je ovo naša domovina”, rekao je Komšić.

Odnosi BiH sa susjednim državama

Kada je riječ o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, sa Srbijom i Hrvatskom, Komšić je rekao da te zemlje mogu računati na njega.

“U punoj mjeri ću biti posvećen tome da to budu dobri i prijateljski odnosi. Ali, vas molim, i u Zagrebu i Beogradu, samo da znate, gdje prelazite granicu. I gdje pokazujete dokumenta. To je na Savi, to je na Drini, to je na Uni. Samo to poštujete i nećete imati nikakvih problema sa mnom”, naveo je on.
 

Komšić je istakao da će se Hrvatska, barem kada je riječ o aktuelnoj vladi u Zagrebu, morati pomiriti sa tim da je ovo ipak nezavisna država i da mi nismo ovdje nikakva njihova filijala.

“To što oni rade, zapravo jeste miješanje u unutrašnje poslove nezavisne i suverene države, za koju tvrde da im je prijateljska. Dakle, i Hrvatska će morati malo da se otrijezni kada je riječ o postupcima prema BiH, bez obzira na to što su oni u EU i NATO.

To im neće pomoći da naprave svoju filijalu od ove zemlje. Ali, naravno, svjesni smo mi svoje pozicije. Ko smo, šta smo i u kakvom okruženju se nalazimo.

Baš zbog toga što je Hrvatska članica i NATO i EU, put u Uniju ide i preko Republike Hrvatske. Mi smo toga svjesni. Mi smo spremni da radimo na tome zajedno. Ako hoće da nam pomognu, neka nam pomognu, ako neće, neka nam ne odmažu na tom putu.

U regionu imamo više zemalja članica NATO, od kojih takođe računamo na podršku na tom putu. Svjesni smo mi, gdje i kako se ide”, kazao je Komšić.

Cijeli intervju pregledajte ovdje.


 

Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove

Odluka njemačke kancelarka Angela Merkel, nakon 13 godina vladavine i nedavne serije loših izbornih rezultata, da u decembru napusti mjesto predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i da se ne kandidira za peti mandat na čelu vlade 2021. godine će imati velike posljedice u Njemačkoj, Evropi i svijetu, pišu svjetski mediji.

Ispostavilo se da ni njemačka kancelarka nije imuna na neizbježno, piše portal Politiko (Politico) i dodaje:

“Taj potez… možda nije bio veliko iznenađenje nakon velikih gubitaka stranke na nedjeljnim regionalnim izborima u Heseu, ali je ipak šokirao politički Berlin, s obzirom na duboke implikacije koje će imati na budućnost zemlje.“

PREVRAT ZA NJEMAČKU

Politiko dodaje da ova odluka pojačava nestabilnost u njemačkoj politici, povećavajući vjerovatnoću da će velika koalicija Merkelove sa Socijaldemokratama (SPD), koja već visi o koncu, propasti u narednim mjesecima, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Njena odluka da se ponovo ne kandidira za predsjednicu CDU-a nakon što joj istekne mandat u decembru, će s uzice pustiti one koje je kontrolisala. To je postalo jasno nakon nekoliko minuta od njenog objavljivanja o povlačenju , kada se pokazalo da će Fridrih Merc (Friedrich Merz), dugogodišnji rival Merkelove sa sljedbenicima među tradicionalnim CDU-ovcima, vjerovatno ući u trku da je zamijeni.

Pored Merca, generalna sekretarka CDU Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer), ljubimica Merkelove, kao i ministar zdravstva Jens Špan (Jens Spahn), najglasniji unutrašnji kritičar kancelarke, objavili su svoje namjere da se kandiduju za ovu funkciju.“

GUBITAK ZA EVROPU

Gardijan (The Gaurdian) ocjenjuje da prekretnice u svjetskoj politici prave fleševe sjećanja, žive snimke scena kad smo čuli neku vijest — deklaracije o ratu, ubistva, prirodne katastrofe — odnosno da oni formiraju album zajedničkih uspomena koji definišu svaku generaciju.

“I tako će biti generacija Nijemaca koji treba da prihvati ideju o politici bez Merkelove. Ne moraju se prilagoditi preko noći… Njemačka se kreće iz doba Merkelove. Tranzicija će biti dugotrajna, ali potvrda je i dalje blic trenutak u cijeloj Evropi…

Merkelova je vjerovatno imala priliku da se zapita šta se desilo s Britanijom kada je klaun kao što je Boris Džonson (Boris Johnson) mogao postati ministar vanjskih poslova, a da ga zamijeni Džeremi Hant (Jeremy Hunt), čovjek koji može izjednačiti EU i SSSR. Merkelova je djetinjstvo provela u komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Ona zna razliku između sindikata slobodnih demokratija i zatvorske države.”

Gardijan ističe i da postoji neka pojednostavljena mitologija u obožavanju Merkelove kao anti-Tramp figure za evropsku civilizaciju.

“U nestabilnim vremenima ona je služila kao ambasador stabilnijeg doba, dovoljno da se do nedavno osjeća još uvijek ugodno. Kada ode, ta era je zvanično posvećena sjećanju, prošlosti, a tu se otvara upražnjeno radno mjesto. Sramotna je činjenica da Britanija nije u stanju da isporuči kandidata za to mjesto.“

EVROPA GUBI LIDERA

To nije karizma, smjelost ili elokventnost koja ju je učinila izuzetnom, ocjenjuju urednici Njujork Tajmsa (New York Times) i dodaju:

“Njen slogan na posljednjim izborima – “Za Njemačku u kojoj je život dobar i uživamo u njoj” – sumira ugodnu kombinaciju umjerenosti, stabilnosti, centrizma i pristojnosti koja je sakupila birače iza “Mutti” (Mama). Tokom njenih 13 godina na čelu, Njemačka je bila prilično mirno i prosperitetno mjesto, uprkos političkim olujama.

Ali upravo u toj mirnoj, konzistentnosti i pristojnosti, u vrijeme kada populisti jačaju u mnogim krajevima Evrope, kada je Vladimir Putin oživio neprijateljsku Rusiju, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) se odrekao vodeće uloge Amerike, a Britanija pokušava da napusti Evropsku uniju , Merkel je ostavila svoj trag i preuzela ulogu de facto ‘lidera slobodnog svijeta’.“

List piše i da su mnoge odluke Merkelove dobijale koliko kritika, toliko i pohvala.

“Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove…

U vanjskim poslovima, Merkelova je snažan zagovornik Evropske unije, NATO-a i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. To je težak zadatak za nasljednika Merkelove, a predstoje veliki izazovi: preoblikovanje Evropske unije bez Britanije, jačanje institucija koje upravljaju eurom, sukobi s Trampovom administracijom i populistima u susjedstvu, koji se bave Rusijom.“

NESTABILNOST JE POSLJEDNJA STVAR KOJU NJEMAČKA TREBA

Najava Merkelove označava posljednje poglavlje njene dugotrajne dominacije njemačkom politikom. Ono što je manje sigurno je hoće li ona provesti puni mandat kao kancelarka, koji bi mogao trajati do 2021. godine, i može li politički centar zemlje preživjeti bez nje, pita se Blumberg (Bloomberg):

“Najava Angele Merkel bila je šok zbog trenutka kada se desila, ali to vjerovatno ne bi tako trebalo biti. Njena koalicija je mjesecima u haosu, a Merkel nije uspjela da zaustavi unutrašnje pobune u vezi s imigracijom i uspon krajnje desnice”.

Blumberg navodi i da je Merkel nazvala učinak njene vlade “neprihvatljivim” i izjavila kako bi odustajanje od liderstva stranke “omogućilo saveznoj vladi da ponovno funkcionira dobro”.

“To je malo vjerovatno, barem u kratkom roku. Slomljena njemačka politika odražava širi trend u Evropi, budući da se birači okreću protiv tradicionalnih centrističkih stranaka u korist populističkih alternativa. Najpoželjnija nasljednica Merkelova, kao šefa stranke, Anegret Kramp-Karenbauer ​svakako pripada centrističkoj stranci, ali suočit će se s izazovima nekoliko konzervativnih kandidata.

Prljava borba za vodstvo na stranačkoj konferenciji koja će biti održana u decembru mogla bi dovesti do vanrednih općih izbora. To bi dovelo kancelarsko mjesto Angele Merkel do iznenadnog i preuranjenog kraja.

Posljednjih godina, Merkel je pravila greške sa svojom politikama — upravljanje migrantskom krizom iz 2015. prije svega — koje su narušile njen brend i oslabile sposobnost Njemačke da vodi. Uprkos tome, sa liberalnim poretkom na udaru, ostala je figura velike hrabrosti — glas umjerenosti i moralne čvrstine. Pronalaženje nasljednika za kojeg bi se isto moglo reći neće biti lagano, ocjena je Blumberga.

PRILIKA ZA POLITIČKU OBNOVU

Dok će mnogi s pravom tugovati zbog izostanka vodstva Merkel u svjetlu rastućeg populizma u Evropi, njemačke bi političke stranke trebale vidjeti njen odlazak kao priliku da se ponovno angažuju s javnosti kako bi obuzdale ekstremistički diskurs, piše Vošington post (The Washington post).

“Njemačka politika uzburkana je progresivnim i nativističkim snagama koje su prebacile glasove i moć sa starih vodećih stranaka na nevećinske stranke, i to na Alternativu za Njemačku (AfD) i Zelene.

S odlukom Angele Merkel da podnese ostavku na mjesto predsjednice stranke u decembru i mjesto kancelarke 2021. godine, CDU će imati novu priliku da javnosti predstavi svoju politiku. CDU bi sigurno mogao krenuti dalje desno pod novim vodstvom”, piše Post i dodaje:

“Konzervativniji CDU mogao bi ponovno preuzeti glasove izgubljene od AfD-a. Ali jednostavno oponašanje AfD-ove ekstremne retorike, kao što je bavarski CSU pokušao na njihovim državnim izborima, ne funkcionira. Umjesto toga, CDU bi trebao ponovno razviti sveobuhvatnu konzervativnu platformu koja se bavi ljudskim prioritetima i nudi jasnu političku mogućnost.”

List navodi da Njemačka politika treba nove čelnike i ideje koje bi se suprotstavile protiv destruktivnog populizma krajnje desnice.

KOME ĆE NEDOSTAJATI U EVROPI?

Odluka Merkelove da se povuče najvjerovatnije će utjecati na drugu istaknutu žensku evropsku čelnicu, britansku premijerku Terezu Mej (Theresa May), piše CNN:

“Merkel je nakon samita u Briselu ranije ovog mjeseca bila uvjerena kako je moguće postići sporazum između Europske unije i Velike Britanije o budućoj vezi kada Velika Britanija napusti blok krajem marta naredne godine.

Odjednom, borkinja za mir Angela Merkel priprema se za napuštanje scene, povećavajući mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora.”

Francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron), čija popularnost opada prema posljednjim ispitivanjima, bez sumnje će nedostajati prisutnost Merkel u Njemačkoj.

A tu je i Italija, koju predvodi populistička koalicija koja uključuje ksenofobičnu stranku Lige.

Očekuje se kako će Njemačka biti glavni protivnik prošlosedmične odluke Evropske komisije o protivljenju planovima Rima da promijeni omjer potrošnje i duga koji su dopušteni kao članici jedinstvene valute EU.

Evropa će pažljivo promatrati ko će naslijediti Merkel kao vođu Njemačke. Dok krajnja desnica raste na mjestima bliskim poput Austrije i dalekim poput Brazila, ostaje da se vidi može li Njemačka pronaći još jednog čelnika slobodnog svijeta.

mojusk.ba


 

Nakon propale svadbe u Gradačcu, odbjegla mlada Elda Mujčin otvoreno priča kako je mladoženja Edin Huseljić pokušao iskoristiti nju i njihovo nerođeno dijete kako bi se domogao novca.

Dan koji je trebao biti najljepši u životima dvoje mladih ljudi pretvorio se u noćnu moru. Naime, prema običaju, mlada je išla od gosta do gosta i dijelila svatovima kafu, a oni su joj zauzvrat na tacnu ostavljali novac. Ali, upravo zbog tog novca, među mladencima je usred vjenčanja izbila žestoka svađa. Svadba od nekoliko stotina zvanica je prekinuta isti čas, a mlada je iste večeri otišla nazad kući u Odžak.

Troškovi svadbe

– Jako mi je smiješno sve! Nije za žalit, a nije ni za plakat, nego samo za smijati se! Ovako, ako baš neke interesuje istina, ja sam demant dala, a ovo je moja verzija priče. Mene uopće nisu kontaktirali ni pitali za istinu, a istina je sljedeća: ja nikakve pare nisam pokupila, niti pokušala pokupiti, ja pare nisam ni vidjela kako treba jer kako znate poslije kafe ide kuma i još jedna sa tabljicom i tu se pare stavljaju, ja kafu dijelim, piča Elda za portal Crna-hronika.info.

– Poslije podjele, nastavlja, otišlo se skupiti pare. Tu smo bili mladoženja, kuma i ja, da bi došao mladoženjin otac i uzeo pare, kao njemu ide to, ja se naljutila jer nam je zapravo čitavu svadbu isplanirao on i njegova žena, nisu mi dopustili da svoju svadbu isplaniram, miješali su se, nakon čega sam odmah izašla i vratima zalupila! Onda sam ušla nazad u restoran i sjela (što znači – da sam ukrala pare, ne bi se vratila ponovo ma svadbu), priča Elda i nastavlja:

– Sjedila sam još unutra kada je njegov otac pijan rekao da ja nisam nikakav k*rac i da idem slobodno jer nisam vrijedna tih para! Naravno, izašla sam iz restorana, sjedila ispred još jedan sat za što imam svjedoke, gdje je i mladoženjina strana bila prisutna, priča je, dakle, izmišljena samo iz razloga jer tu nije bilo dovoljno para kako bi se platili troškovi svadbe, pa su na mene sve svalili kako bi se ogradili od sramote, govori Elda, koja je, kako priča, te noći završila na Hitnoj.

“Šta on tu može”?

– Ja sam na hitnoj završila trudna, u tom istom gradu, da bi se mladoženja vratio sjediti i piti sa izgovorom “šta on tu može”? Kredit sam ja podigla, za što imam i dokaz, te sredila sprat u kojem smo trebali živjeti, a ne on. Iskoristio i šutnuo! Sad će sve ići preko suda, ja da sam kriva, ne bih ga tužila, kazala je Elda za portal Crna-Hronika.info.
mojusk.ba

Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu posljednje tri sedmice u padu, pojeftinjenje goriva na bh. pumpama još je neizvjesno.

Na londonskom tržištu prošlosedmična cijena barela pala je za dodatnih 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Očekuju reakcije

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD na iranski naftni sektor. Ali, posljednje tri sedmice ta su strahovanja splasnula, između ostalog zbog najave Saudijske Arabije da, ako bude potrebe, može povećati proizvodnju.

Ipak, uprkos svemu tome, iz Odsjeka za cijene Federalnog ministarstva trgovine za „Avaz“ su jučer kazali da još nemaju nijednu najavu o pojeftinjenju goriva na pumpama u FBiH.

– Sada će se vidjeti kolike su zalihe goriva na našim benzinskim pumpama. Ipak, nadamo se da će doći do promjene cijena. Još nemamo prijava, a prema uputstvu, benzinske pumpe promjenu cijena moraju najaviti tri dana ranije. Tako da će se u četvrtak ili najdalje petak znati hoće li biti zahtjeva – istakli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH potvrdio je za „Avaz“ da od rafinerija još nemaju najava da će doći do sniženja nabavne cijene goriva.

Prerada sirovina

– To je pokazatelj da se trgovci koji nama prodaju gorivo baš i ne ponašaju u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima. Nažalost, još nema sniženja nabavnih cijena, pa je teško očekivati pojeftinjenje i na bh. pumpama – istakao je Bošković.

Dodao je da je iluzorno očekivati da pad cijene barela za nekoliko dolara dovede do pojeftinjenja na pumpi na Pofalićima.

– Rafinerijski ciklus traje oko dva mjeseca, što podrazumijeva nabavku sirove nafte po aktuelnim cijenama i preradu, pa tek onda prodaju našim trgovcima. Ne ide promjena cijene preko noći. Bh. distributeri na repu su događanja, nismo multinacionalne kompanije niti možemo uticati na svjetsku naftnu politiku – pojasnio je Bošković.

Nabavka iz regiona

– Trenutno postoji pet pravaca snabdijevanja trgovaca u BiH naftom. Gorivo koje ne dolazi iz EU ima i carinsku barijeru, plaća se 11 posto carine na uvoz. Čak 95 posto goriva na bh. tržištu nabavlja se u regionalnim rafinerijama, dakle u Rijeci, Sisku, Pančevu, pa tek onda nešto manje iz Mađarske i Italije – navodi Bošković.

​krajina.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI