Efikasni lopovi uspjeli su za samo dvije minute ‘počistiti” robu vrijednu pola miliona eura iz prodavaonice na sjeveru Njemačke, objavila je policija.

Lopovi su u prodavaonicu na otoku Sylt, koji prodaje ekskluzivnu modu i nakit, u petak provalili u 3:14 sati ujutro i u 3:16 sati već su bili vani s plijenom koji su izvadili iz zastakljenih izložbenih polica koje su prije toga razbili.

Otkako je na pres-konferenciji u petak objavljen telefonski broj za besplatnu i anonimnu prijavu divljih deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine, telefon ne prestaje zvoniti.

“Prvi pozivi građana uslijedili su ubrzo nakon konferencije za medije”, rekao je za Fenu Zoran Adžaip, voditelj projekta “Mapiranje divljih deponija” u čijem je okviru i objavljen taj broj.

Relizatori kampanje iznenađeni su pozitivno takvom zainteresiranošću građana koji prijavljuju najčešće deponije mješovitog tipa čiji je sadržaj kućni i građevinski otpad.

Po riječima Adžaipa, prijave bi trebalo da doprinesu sprečavanju novih deponija.

Besplatni telefonski broj: 080 05 05 06, nazvan “Zeleni alarm” u projektu “Mapiranje divljih deponija”, objavila je na konferenciji u petak nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa kao realizator kampanje zajedno s Federalnim fondom za zaštitu okoliša.

Cilj je prvo sačiniti registar divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH. Krajnji cilj je saniranje deponija i remedijacija tla. Općine će dobiti registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija, zamisao je organizatora kampanje koja treba da doprinese sistemskom rješavanju višedecenijskog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada.

Realizatori će također ponuditi smjernice za izradu lokalnih propisa koji bi između ostalog sadržavale definiciju divlje deponije, kao i prijedlog za sankcije prekršiocima propisa.

Pažnja će biti fokusirana na deponije koje sadrže opasne materije, ali je bitno locirati i sve druge osim onih s tečnim otpadom budući da takve nisu predmet tog projekta.

Zoran Adžaip kaže da sadašnja zakonska legislativa ne daje samu definiciju pojma ‘divlja deponija’ mada je on prisutan, pa su se organizatori kampanje, u konsultaciji sa stručnjacima, opredijelili da predmet njihovog interesovanja budu nelegalne deponije koje zauzimaju najmanje šest do deset kvadratnih metara površine i pola metra u visinu, a sadrže sve vrste otpada izuzev tečnog.

Osim od samih građana, realizatori će podatke o deponijama sakupljati od lokalnih uprava. U tom cilju su nekim općinskim ili gradskim upravama u Federaciji BiH već ranije upućeni odgovarajući dopisi. I tu je odziv je zadovoljavajući, kako je rečeno u petak na pres-konferenciji, te su u tom pozitivnom kontekstu spomenute lokalne uprave: Kaknja, Bihaća, Novog Travnika, Lukavca, Kreševa, Bugojna i druge.

Prema podacima, divlje deponije su često razasute uz velike rijeke: Bosnu, Vrbas, Lašvu i njihove pritoke, u blizni puteva i izvorišta voda, što realizatori ovog projekta smatraju naročitom opasnošću. Najčešći uzročnici su nesavjesni građani.

Odbačeni otpad u okoliš direktno ugrožava ljudsko zdravlje, stvara lošu sliku o ekološkoj svijesti i uzrok je čestih šumskih požara. Također ugrožava stratešku privrednu granu, turizam, rečeno je na kofreneciji u petak.

Mada je značajno unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom u smislu razvoja komunalne infrastrukture i povećanjem broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada, broj lokacija divljih deponija u Federaciji BiH nije smanjen.

Stare deponije zarastaju i nastaju nove, što iziskuje hitne mjere i sinergiju svih nivoa vlasti za sistemsko rješavanje ovog problema, a jedan od prvih koraka je lociranje divljih deponija i uspostava baze podataka za Federaciju BiH, zaključeno je na konferenciji.
mojusk

Američki predsjednik Trump apelovao je na stanovništvo da budu oprezni, te da napuste ugrožene lokacije, ali i istakao da je Amerika spremna.

Nacionalni centar za uragane saopćio je da se konstantno povećava brzina vjetra, a zabrinjavajuća je informacija da pored uragana Florence nadolazi još nekoliko oluja, kao i super tajfun s brzinom vjetra od blizu 270 kilometara na sat.
Stručnjaci ističu da i ako uragan oslabi stanovnike istočne obale SAD-a očekuje oluja kategorije 4 što, opet, donosi katastrofu u vidu snažnih vjetrova, obilnih padavina i podizanjem nivoa Atlantskog okeana što može dovesti do velikih poplava.

 



“Riskirate vlastiti život ako ostanete. Ne planirajte krenuti kada počnu kiše i vjetar. Maknite se s puta uraganu odmah. Napustite područje”, poruka je guvernera Sjeverne Karoline.

Uoči udara uragana blizu dva miliona stanovnika već je napustilo svoje domove, a uplašeni građani su opustošili prodavnice s hranom i pićem kako bi osigurali zalihe.

Prema srednjoročnim prognostičnim modelima, u Evropu stiže novi toplinski val, objavio je portal Severe Weather Europe.

Kako navode temperature će u središnjoj, zapadnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi sredinom i krajem rujna biti od 8 do 10 stupnjeva veće od prosjeka za sredinu i kraj rujna.
 

“Takva anomalija visokih temperatura znači da bi maksimalne dnevne temperature mogle biti do 30°C na sjeveru Europe, poput sjeverne Njemačke i dijelova Beneluxa, dok bi prema jugu, u Francuskoj, Italiji i Panonskoj nizini, uključujući dijelove Mađarske, Hrvatske i Srbije, temperature mogle otići i debelo iznad 30 stupnjeva”, navode na portalu Sever Weather Europe. na kojem su objavili i nekoliko prognostičkih modela kojima potkrepljuju svoje tvrdnje.

Na prognostičkim modelima može se vidjeti da se vrhunac vala očekuje sredinom iduće sedmice.


krupljani.ba

Seniorska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će igrati prvi meč četvrtog ciklusa kvalifikacija za svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Izabranici Jasmina Repeše utakmicu u finskom Espoou igrat će bez prvog beka i jednog od najboljih košarkaša BiH Nemanje Gordića, koji se nije odazvao Repeši za ovaj kvalifikacioni ciklus, što je veliki hendikep za našu selekciju.
 

Repeša je ranije pohvalio igrače koji su pokazali disciplinu, želju i motivaciju da se na najbolji način pripreme za mečeve protiv Finske i Češke, te da neće biti odstupanja od igre koju je potencirao bivši selektor BiH Duško Vujošević.

– U ovako kratkom vremenu ne možemo unijeti velike promjene u sve ono što je do sada radio Duško Vujošević. Velikih novina i mijenjanja sistema igre neće biti, već ćemo se pokušati nadograditi na Vujoševićev rad i sistem – objasnio je Repeša u izjavi za Fenu.

Selekciju BiH će u naredna dva susreta predvoditi NBA dvojac Jusuf Nurkić – Džanan Musa od kojih se najviše očekuje, a Repeša vjeruje da BiH može ostvariti pobjede protiv Čeha i Finaca.

– To su dvije reprezentacije koje dobro trče, skaču i ako im dozvolimo da razviju svoj sistem igre, imat ćemo velike probleme. Moramo odgovoriti na pravi način, ispuniti obaveze, spriječiti kontranapade i skok u napadu, a posebno lagane poene. Mislim da imamo više talenta i kvaliteta u pozicionoj igri – rekao je selektor BiH.
 

Utakmica protiv Finske u Espoou počinje u 18 sati, a meč protiv Čeha na rasporedu je za tri dana u sarajevskoj Skenderiji.

U ovaj ciklus reprezentacija BiH prenijela je osam bodova i zauzima posljednje mjesto u grupi K. Na SP će se plasirati po tri ekipe iz četiri grupe.

Tabela grupe K:

1. Francuska 6 6 0 479:377 12
2. Češka Republika 6 5 1 464:425 11
3. Rusija 6 3 3 458:428 9
4. Finska 6 3 3 453:449 9
5. Bugarska 6 2 4 466:476 8
6. Bosna i Hercegovina 6 2 4 400:481 8
 

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra  2018. godine primilo gotovo 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel-goriva i BMB 95.
 

Dana 4. septembra 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolar po kursu od 128,13 KM, da bi 11. septembra dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. septembra bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.
 

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za gotovo 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6.6.2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u avgustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, prema nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena s onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, te da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cijene na i marže na obrascima, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
krupljani.ba

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung kazala, između ostalog, da muslimani u Hrvatskoj žive u strahu zbog, kako je navela, pojedinaca koji pod lažnim razlozima dolaze u Hrvatsku kako bi agitirali radikalne ideje. Na njene izjave je reagovao zagrebački muftija Aziz Hasanović.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović kazao je da je veoma iznenađen napisima u medijima o navodnoj izjavi predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o muslimanima u Hrvatskoj i odnosima koji vladaju u društvu.

Muftija je, imajući u vidu dosadašnju dobru saradnju, skrenuo pažnju na nekoliko ključnih činjenica.

“Islamska zajednica u Hrvatskoj je vjerska zajednica čije poslanje se temelji na principu naređivanja dobra i radu za opće dobro te odvraćanju od zla. U namjeri da učinimo što je moguće više dobra, sa svima sarađujemo na tom putu u dobroj vjeri. Tako da smo do sada uvijek imali uzornu saradnju i s Uredom predsjednika/ce, predsjednikom Sabora, predsjednikom Vlade, ministrima, raznim državnim službama, drugim vjerskim zajednicama i nevladinim sektorom uopće itd”, podsjetio je Hasanović.

On smatra da izjave kakve je izrekla Grabar-Kitarović ne doprinose razvoju povjerenja i sužavaju prostor za razvoj saradnje u budućnosti, bez obzira na to što će biti na štetu svih.

“Pitanje svih pitanja je zašto bi muslimani u Hrvatskoj, koji su je branili i stvarali sa svojim sugrađanima drugih vjeroispovijesti, trebali biti u strahu i trebaju li? Ako se bilo koji musliman u Hrvatskoj boji, onda se i ja moram bojati, a za to nema razloga i ja se ne bojim. Ljudi se dijele isključivo na dobre i loše, a ne na muslimane i ostale i ja vjerujem da predsjednica dijeli iste vrijednosti po tom pitanju”, istakao je Aziz Hasanović.

Misleći na migrante, zagrebački muftija je kazao da se narod nije umorio pomagati i nikada neće.

“Jednom kada se umorimo gubimo smisao svoga postojanja. Ovdje se prvenstveno misli na migrante kojima treba pomoć, ali i na sve ljude kojima je pomoć potrebna, a u Hrvatskoj je takvih sve više. Prije svega, svaki naš projekt je koordiniran s državnim službama, budući da smo dio tima za integraciju tražitelja azila. Samo ovog ljeta smo uspjeli osigurati 3.000 paketa za migrante, za 56 učenica i učenika kompletnu opremu za početak škole, svakodnevno ih obilazimo, 50 porodica skrbi o 50 najugroženijih kojima je pomoć stalno potrebna, svaku vjersku aktivnost organiziramo isključivo u našim džamijama kako se oni ne bi odvajali i osjećali zapostavljenima ili, ne daj Bože, da se getoiziraju”.

Zagrebački muftija je naglasio da se situacija u Evropi usložnjava i svaka izjava koja doprinosi isključivosti je danas, ističe, nažalost dobrodošla, jer potpaljuje strasti kakvih u Evropi nije nedostajalo, a koje su za neke u historiji bile pogubne.

“Imajući u vidu da do sada nismo imali nikakvih problema i uzimajući u obzir vrlo dobru saradnju, nadam se da je izjava pogrešno prenesena i nadamo se da će je demantirati”.

mojusk.ba

Bosna i Hercegovina već je počela osjećati posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju radna snaga.

U potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz BiH je otišla armija varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara…

Vrh ledenog brijega

Da u BiH već nema ko raditi ove poslove, tvrdi Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine. On upozorava da BiH za ovom vrstom radnika uveliko vapi, a razlog za to je što niko više neće da radi za minimalac.

– Hajde da kažemo da su uslužne zanatlije sve potrebnije u svakom gradu! U jednom trgovačkom centru čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

On upozorava da je ovo vrh ledenog brijega i da ćemo uskoro osjetiti prave razmjere odlaska radne snage iz zemlje. Da bi riješili problem, privatnici će morati povećati plaće da bi zadržali radnike.

– I vlasnici pekara žale se da im nema ko ispeći ni prodati hljeb. Usluge pekara, mesara, ugostitelja, zasigurno će biti paprenije. Vlasnici i poslodavci morat će povećati plaće ako žele naći radnike, to je jedino rješenje – kaže Vasilić.

Najnovije analize Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču pokazale su da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata i da će ih biti još više u narednom periodu zbog brojnih faktora. Navodi se da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva. Slijede Albanija s milion emigranata i Srbija sa 900.000.

Karte u jednom pravcu

Da je stanje alarmantno, vidi se i po tome što već sada privrednici traže radnike i nude im primamljive plaće. Fojnička firma “MS&Wood”, naprimjer, objavila je zanimljiv oglas u kojem traži iskusne majstore i stolare i nudi im plaću i do 2.000 maraka, ovisno o vještinama i zalaganju.

– Hiljade ljudi digle su sidro, vode sa sobom porodice, djecu i staro i mlado, i kupuju kartu u jednom pravcu. Ovdje će ih zadržati samo plaća, jer niko više ne može živjeti od nekoliko stotina maraka – kazala nam je jedna od radnica koja radi za 500 KM.

Navodi da će i ona, ako se ništa ne promijeni nabolje, zauvijek napustiti BiH.

Otvara se i agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj

I dok poslodavci muku muče da nađu radnike, ovih dana u Banjoj Luci svečano će biti otvoreno predstavništvo „Jens Wiegrebea“. Riječ je o agenciji specijaliziranoj za posredovanje pri zapošljavanju zdravstvenih radnika u Njemačkoj.

avaz.ba

Snimke koje smo zabilježili 11. septembra oko 22 sata u blizini glavne sarajevske autobuske stanice prikazuju desetine migranata koji su autobusima tek pristilgli u glavni grad.

Evo i kojom rutom:

“Krenuo sam iz Pakistana, potom stigao u Iran, zatim u Tursku, dalje Makedoniju, Srbiju i na koncu ovdje. Planiram ovdje biti nekoliko dana potom idem za Italiju”, rekao je migrant iz Pakistana.

Nekoliko kilometara od centralnog ureda Službe za poslove sa stranicma u Sarajevu, oko 15 sati, zatičemo grupu migranata, izmorenih, izgladnjelih, na putu, kako kažu, da se prijave nadležnim institucijama. Evo njihove priče:
 

“Tri noći smo proveli u šumi, sa djecom, ženama, tamo smo i spavali, evo konačno smo stigli ovdje. Već 12 sati ništa nismo jeli.”

N1: Kako ste prešli granicu?

“Prešli smo brodom po noći, bilo je vrlo teško, svi smo bili mokri, do deset ljudi u malom brodu, vjetar puše i bilo je vrlo opasno posebno za djecu i žene, ali morali smo to uraditi.”

N1: Gdje ste tačno prešli granicu?

“Ne znam jer ne poznajemo ovu zemlju, ali se sjećam da smo prošli kroz Loznicu u Srbiji”, ispričao je migrant iz Irana.

10 hiljada i 100 ilegalnih migranata spriječeno je od početka godine da iz Srbije i Crne Gore uđu u Bosnu i Hercegovinu. Na terenu službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, MUP-a Republike Srpske, no migranit i dalje pronalaze puteve.
 

“Ono što je činjenica da je riječ o ilegalnim migrantima koji putuju jako dugo, koji kod sebe ne posjeduju puno novca, koji putuju samostalno u grupama, i komuniciraju međusobno i na neki način prate rad policijskih službenika na granici i onog trenutka kada se zatvori jedno žarište, nekoliko dana poslije se otvara novo taj neki Istok i Sjeveroistok Bosne je trenutno veoma aktivan. Kada govorimo o žarištima to su najviše područje Bijeljine, Zvornika, Čajniča, i Višegrada”, pojasnila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Migranti su redovna tačka svake sjednice Vijeća ministara. Jučerašnja poruka ovog izvršnog tijela je da se na neki način situacija smiruje.

Evo statistike:

Od januara do septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je više od 13 hiljada ilegalnih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih više od 12 hiljada, a ostali su podnijeli zahjteve za azil.

“Svaku sjednicu mi raspravljamo o migrantskoj krizi ali nemam ništa spektakularno da kažem, ništa se posebno nije dogodilo, taj tok ide, kroz BiH, uglavnom se tu odvija taj tranzit, mi osposobljavamo kapacitete za njihov humanitarni boravak u okviru tog tranzita”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Međunarodne humanitarne organizacije su konstantno na terenu, no u USK situacija postaje kritična.

“Mi apeliramo na vlasti BiH na svim nivoima da u jednoj koordiniranoj akciji što prije iznađu rješenja pogotovo za jedan dostojanstven i humani smještaj izbjeglica i migranata u USK, zima je praktički pred vratima i u slučaju da se do tada ne iznađe jedno adekvatno rješenje doista može doći do velike humanitarne krize a to nikome nije u interesu i trebamo sve poduzeti da se to spriječi”, rekao je Neven Crvenković iz UNHCR-a.

Strahuje se od konačnih odluka Evropske unije, jer su institucije Bosne i Hercegovine, posebno lokalne vlasti Unsko-sansko kantona, u više navrata upozoravale, kako ne mogu izaći na kraj sa hiljadama migranata koji su ovdje zatočeni. Ni humanitarno, ni sigurnosno, a ni s kvalitetnim smještajnim kapacitetima.
krupljani.ba

Dijamant je u utakmici protiv Austrije u okviru 2. kola Lige nacija postao rekorder po broju nastupa za nacionalni tim, čime je prestigao Emira Spahića, a susret na Bilinom Polju bio mu je 95. u dresu reprezentacije BiH.

Također, Džeko je najbolji strijelac reprezentacije BiH svih vremena s obzirom na to da je u 95 utakmica postigao 53 pogotka, što ga čini i najefikasnijim napadačem na svijetu s prosjekom golova od 0,56 po utakmici.

Na prvom mjestu ove statistike nalaze se Edin Džeko, Romelu Lukaku i Robert Lewandowski, svi s prosjekom od 0,56 golova po utakmici, s tim da Belgijanac po utakmici postiže 0,568 golova, Dijamant 0,567 golova po utakmici, a Poljak 0,556 po utakmici.
 

Lukaku je u 77 utakmica za reprezentaciju Belgije postigao 43 pogotka, a Lewandowski je na 99 nastupa uspio postići 55 pogodaka.

U vrhu ove liste također se nalazi i Cristiano Ronaldo sa statistikom od 85 postignutih golova u 154 odigrane utakmice (0,55 golova po utakmici), a nešto lošiji je Zlatan Ibrahimović koji sigurno neće pokvariti ovu statistiku i koji ima 62 pogotka u 116 odigranih utakmica (0,53 golova po utakmici).

Luis Suarez također ima prosjek od 0,53 pogotka po utakmici sa 55 pogodaka u 104 utakmice, a vrijedi dodati i Lionela Messija koji sa 65 golova u 128 utakmica ima 0,51 pogodaka po utakmici.

Ovakva statistika samo je još jedan pokazatelj kakvog napadača ima BiH, za Džeku se već sada može reći da je najbolji bh. igrač svih vremena, a trenutno svakako važi za jednog od najboljih napadača na čitavoj planeti.

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI