BiH (181)
Posljednja velika zapljena 665 kilograma skanka u cisterni dubrovačkih oznaka pokazuje da se balkanska ruta krijumčarenja droge ponovo aktivirala. Droga milionske vrijednosti bila je namijenjena narkotržištu zapadne Evrope, a naša zemlja bila je samo tranzit. U našoj zemlji bilo je još velikih zapljena, a marihuana u Bosnu i Hercegovinu uglavnom dolazi iz Albanije, preko Crne Gore i Srbije, a heroin iz Bugarske.
Prevezao gorivo
U akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kod Neuma je uhapšen vozač cisterne Mario Vuletić (47) iz Metkovića, državljanin Hrvatske i BiH, za kojeg je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor. Skank je preuzeo u Crnoj Gori, što se može zaključiti iz saopćenja Davorke Bečić, portparola Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
– Radi se o vozilu za prijevoz opasnih tvari, dakle o cisterni, u vlasništvu jednog obrta iz Metkovića, zato su u pitanju dubrovačke registracijske oznake. To je vozilo stalno u našem nadzoru zbog učestalih prelazaka državne granice. Jučer (u srijedu, op. a.) u 1.40 sati izašao je u Crnu Goru pun goriva te se vratio oko 17 sati. Prilikom kontrole carinskih službenika na carinskoj vagi ni po čemu nije odstupao od onoga što stoji u carinskoj deklaraciji. Nakon 20 sati, osoba je zatečena na predjelu Neuma s drogom – izjavila je Bečić.
Balkanskom rutom u julu prošle godine iz Bugarske je u BiH stigla pošiljka od 82 kilograma heroina, što je još jedna od rekordnih zapljena u našoj zemlji. Vrijednost ove droge procijenjena je na 12 miliona KM.
Heroin su pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pronašli u skladištu jedne zeničke firme, a na dokumentima je kao druga vrsta robe uvezen iz Bugarske. Heroin je u BiH bio samo u tranzitu, a namijenjen je, također, za tržište zapadne Evrope. Do sada nije bilo zvaničnih informacija o tome ko je uvezao heroin niti je li iko uhapšen.
Trava u torbama
Više od 739 kilograma marihuane zaplijenjeno je prošle godine u policijskoj akciji u Pelagićevu kod Bijeljine. Riječ je o najvećoj zapljeni marihuane u BiH u posljednjih 10 godina, od čega je 41 kilogram bio spreman za prodaju. Marihuana je pronađena u kući vlasništvo mrtve osobe, a koju je privremeno koristila druga osoba.
Pripadnici Jedinice Granične policije Trebinje, u saradnji sa službenicima Policijske uprave Trebinje, oduzeli su u julu prošle godine na području Gacka 86,5 kilograma marihuane. Droga se nalazila u putničkim torbama i jutenim vrećama. Tada su uhapšena po dva državljana BiH i Crne Gore.
U Brčkom čisti heroin
U Brčkom je u avgustu prošle godine u dva navrata u akciji “Povratnik” razbijena grupa koja se bavila međunarodnim krijumčarenjem heroina, kokaina i marihuane, koji su, najčešće iz Srbije, dolazili u BiH i Brčko distrikt, odakle se vršila daljnja distribucija. Zaplijenjeno je ukupno 2,7 kilograma čistog heroina i dva kilograma smjese za miksanje ove droge.
Droga i oružje u Sarajevu
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u Sarajevu je 2016. godine zaplijenila velike količine oružja i droge, koji su trebali biti isporučeni u Zagreb radi prodaje u zemljama Evropske unije. U akciji su uhapšene četiri osobe. Pronađeni su desetak kilograma eksploziva, živa, puške i municija. Zaplijenjeno je i 9,5 kilograma marihuane, tri kilograma spida i 300 grama heroina.
Super User
19 Juli 2018
EU uvela carine na proizvode od čelika iz BiH, ugrožene hiljade radnih mjesta
Evropska komisija (EK) danas je objavila uvođenje privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika.
Mjere na snagu stupaju sutra, a njima se uvode carine od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz ostatka svijeta uvoze u Evropsku uniju. Carine će se primjenjivati na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine. Drugim riječima, ukoliko se npr. do oktobra 2018. u EU uveze proizvoda od čelika u količini jednakoj prosječnom godišnjem uvozu od protekle tri godine, automatski na snagu stupaju carine od 25 posto na sve dodatne uvezene količine.
Ovo je ujedno i odgovor Brisela SAD-u koji je povećao carine na uvoz čelika i aluminija iz ostatka svijeta pri čemu je odbio zahtjev EU-a, Kanade i Meksika za izuzećem od ovih mjera.
BiH i Srbija trpe štetu
Odluka EK u sebi sadrži i pojašnjenje koje zemlje su izuzete od novih carina. To su prije svega Norveška, Island i Lihtenštajn kao članice Evropskog ekonomskog područja (EEA) kao i niz zemalja u razvoju koje ispunjavaju određene kriterije.
-U skladu sa članom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obavezama Unije, privremene mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod porijeklom iz neke zemlje u razvoju sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premašuje tri posto uz uvjet da na zemlje u razvoju članice Svjetske trgovinske organizacije (STO) s manje od tri posto udjela u uvozu ne otpada više od devet posto ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod – stoji u odluci EK.
BiH bi bila u grupi zemalja u razvoju koje se izuzimaju iz privremene zaštitne mjere i carina od 25 posto da je članica Svjetske trgovinske organizacije. To je za rukom pošlo npr. Albaniji i Makedoniji. Ali maratonski pregovori BiH, kao i Srbije, sa STO su došli na naplatu.
Kako je za Faktor potvrđeno iz Evropske komisije, ove dvije zemlje nisu izuzete od zaštitnih mjera EU-a upravo iz razloga jer nisu članice STO i time ne uživaju prava zaštite.
Počinje utrka
Pored BiH i Srbije, od zemalja u razvoju u velikoj mjeri će stradati i proizvođači proizvoda od čelika iz Ukrajine, Kine, Indije, Turske i Brazila.
Time su napori institucija BiH kao i ArcelorMittala Zenica doživjeli krah. Ovi akteri su pokušali djelovati na EK da BiH izuzme iz novih zaštitnih mjera uslijed odredbi Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Očigledno da u tome nisu uspjeli, a posljedice će se tek osjetiti.
ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a mjere EU-a će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu bh. i regionalnu privredu.
Zenički gigant sa oko 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.
Istovremeno, pogoni ArcelorMittala u zemljama Evropske unije nisu na udaru novih carina tako da će biti interesantno vidjeti na koji će način ova korporacija pomoći svojoj firmi u našoj zemlji.
BiH i prijem u STO
BiH pregovara već 19 godina za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U tom periodu usvojeno je više od 100 zakona i drugih dokumenata, a sklopljeno je 13 sporazuma.
Posljednje dvije zemlje s kojima BiH završava pregovore su Brazil i Rusija. Dok je s Brazilom manje-više sve privedeno kraju, sa Rusijom se dogovaraju detalji odluke o kvalitetu tečnog goriva.
Pregovore vodi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je početkom 2018. izrazio nadu da će svi pregovori biti završeni prije sezone godišnjih odmora te da će domaće institucije ratificirati sve potrebne dogovore.
Do toga još nije došlo, a STO krajem godine na ministarskoj konferenciji vrši prijem novih članova. Imajući u vidu današnju odluku EK, za očekivati je da se ubrza završetak pregovora sa STO te da se sve potrebne odluke potvrde i u bh. institucijama. Tim više jer ovo pitanje ne smije imati obilježja entitetskih sporenja s obzirom na to da bi krah ArcelorMittala Zenica za sobom automatski povukao i krah Rudnika željezne rude Ljubija iz kojeg se zenička željezara snabdijeva.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove dobila je prve potvrde o nekompletnom vakcinalnom statusu do sredine juna 2018. godine, od JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
– Za sada je primljeno 15 potvrda o nekompletnom vakcinalnom statusu djece čiji roditelji odbijaju vakcinaciju, a najveći broj potvrda dostavljen je iz Doma zdravlja Novi Grad.
Do sada su izdata tri prekršajna naloga roditeljima koji su do sada imali priliku da se izjasne o razlozima nevakcinisanja djece, a koji su kao razlog za neizvršavanje te zakonske obaveze naveli bojazan od eventualnih posljedica vakcine.
Ako roditelj/staratelj pristane na izvršenje ove zakonske obaveze, dat će mu se dodatni rok za izvršenje obaveze i u tom slučaju će izbjeći plaćanje novčane kazne, koja iznosi od 100 do 2.000 maraka u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Ako se pozvani roditelji/staratelji ne odazovu inspekcijskom pozivu, a izostanak ne opravdaju u roku od 24 sata, po zakonu su predviđene novčane kazne od 500 do 1.000 maraka – kazala nam je Vildana Brdarić, glasnogovornica KUIP-a.
Na osnovu dobijenih potvrda iz domova zdravlja inspektori su po službenoj dužnosti dostavili pozive roditeljima/starateljima da se izjasne o razlozima nepoštivanja zakonske obaveze vakcinisanja djece, nakon ćega će se poduzeti mjere u skladu sa zakonom
Za roditelje koji odbiju vakcinaciju i plate kaznu, inspekcija u ponovljenom postupku može izricati veće novčane kazne u skladu sa Zakonom o inspekcijama KS.
S ciljem jedinstvenog postupanja na prostoru FBiH, nadležni Inspketorat je službenim putem zatražio aktivno učešće svih relevantnih institucija, odnosno nadležnih ministarstva Federacije i Kantona, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i KS, Federalne uprave za inspekcijske poslova, kao i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Ukoliko roditelj ili staratelj odbije vakcinisati dijete ljekar je dužan upoznati roditelja sa svim naučno dokazanim prednostima i značajem imunizacije, ali i upozoriti na zakonsku obavezu imunizacije stanovništva, na opasnosti i eventualne posljedice koje mogu nastati u slučaju izbjegavanja ove obaveze, kao i da će u slučaju odbijanja vakcinacije shodno Naredbi o tome biti upoznata nadležna sanitarna inspekcija. Nakon toga, ako roditelj odbije vakcinaciju, nadležnom inspektoratu se dostavlja potvrda o nekompletnom vakcinalnom statusu, pojasnila je Vildana Brdarić.
Na prostoru države koja se nekada prostirala od Vardara pa do Triglava danas živi oko dva i po miliona ljudi manje nego 1991. godine, kada je počeo raspad SFRJ, objavila je beogradska Politika.
List piše da je najveći gubitak stanovništva pretrpjela Bosna i Hercegovina, u kojoj prema toj analizi danas živi 922.823 stanovnika manje nego 1991. godine. Srbija je siromašnija za 801.949 stanovnika.
„U Srbiji danas živi manje od sedam miliona ljudi, govore podaci Republičkog zavoda za statistiku“.
„Hrvatska je dobila nezavisnost, ali je izgubila ljude – u ovoj državi danas živi 658.565 stanovnika manje nego 1991. godine. Tamošnji političari upozoravaju da je broj stanovnika pao ispod četiri miliona, a demografi ističu da svakoga dana ovu zemlju napusti 180 ljudi.“
Statistika govori da u Sloveniji danas živi oko 100.000 ljudi više nego početkom devedesetih, što demografi tumače u svjetlu činjenice da u najrazvijeniju zemlju regiona već godinama emigrira visokokvalifikovana, ali i niskokvalifikovana radna snaga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas na konferenciji za novinare da su brojke još i poraznije od objavljenih, jer su neki ljudi prijavljeni da žive na adresama u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije, ali da oni u stvarnosti žive i rade u nekim drugim zemljama.
Vučić je rekao da ljudi odlaze jer se boje za budućnost svoje djece, te da su regionu zbog toga potrebne teme o investicijama i miru, a ne priče o novim sukobima, prenosi agencija Patria.
krupljani.ba
Super User
15 Juli 2018
Programeri mogu brzo doći do posla
U prostorijama Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u toku je obuka za programere u okviru projekta Stipendiranje nezaposlenih osoba u cilju prekvalifikacije i edukacije u oblasti primjene informacionih tehnologija (IT). Obuka je počela u januaru i trajaće do kraja jula. Za realizaciju ovog projekta Općina Centar je u prošlogodišnjem budžetu obezbijedila 150.000 KM.
Deficitarni
S obzirom na to da u BiH zanimanja u okviru IT sektora spadaju među deficitarne profesije, a trend potražnje za ovim kadrovima kontinuirano raste, Općina Centar je obezbijedila obuku s ciljem prekvalifikacije i edukacije nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom za poslove iz oblasti primjene informacionih tehnologija.
Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić kaže da nakon obuke očekuje da programeri budu kvalitetna kadrovska rješenja i da dobiju posao.
– Planiramo nastaviti sa realizacijom ovog projekta i već u septembru raspisati novi javni poziv za prijavu aplikanata jer potražnja za IT kadrom svakodnevno se povećava, istakao je Ajnadžić.
Anel Tanović iz konsultantske firme ATIA Consulting d.o.o. Sarajevo ukratko je informisao načelnika o edukaciji.
Znanja
– Obuka za programere počela je sredinom januara, a završetak ciklusa očekujemo krajem jula. Ukoliko se i nakon okončanja nastavnog procesa ukaže potreba za dodatnim konsultacijama, savjetima i dodatnim radom, mi polaznicima u punom kapacitetu stojimo na raspolaganju. Kandidati su ovdje da steknu nova znanja, a znanje je nešto što je najvrednije. Kolega Ajdin Džananović je primjer kako se napornim radom brzo mogu postići rezultati i doći do radnog mjesta. Znanje je u svim programerskim firmama jedini kriterij i za ulazak i za ostanak, kazao je Tanović.
Super User
15 Juli 2018
Oduzeta razna roba u vrijednosti od 303.000 KM
Službenici UIO iz grupe za sprečavanja krijumčarenja i prekršaja iz regionalnog centra Tuzla
prilikom operativnog rada na putnoj komunikaciji Tuzla – Sarajevo oduzeli su 6.750 paklica raznih cigareta koje nisu bile obilježene akciznim markicama BiH. Akivnosti na terenu provedene su u saradnji sa kolegama MUP-a TK, PU Živinice. Prilikom vršenja provjera prometa i porijekla roba ovlašteni Službenici UIO u saradnji sa kolegama iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK u tri odvojena slučaja pronašli su i trajno oduzeli 4.526 komada tekstilnih proizvoda porijeklom iz Njemačke. Tom prilikom utvrđen je i manjak u iznosu od 47.940,94 KM iz nadležnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i 19.500,00 KM iz nadležnosti UIO, te su pronađena i dva neprijavljena radnika. Ovlašteni službenici Grupe za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja UIO u saradnji sa MUP-om TK, PU Tuzla i PU Gradačac, a na osnovu operativnih saznanja pronašli su i trajno oduzeli 600 grama zlata i 4,7 kg srebra. Nezakonito prodavana roba otkrivena je na području Tuzle i Gradačca.
U toku poduzimanja mjera iz svoje nadležnosti korištena je specijalistička oprema za pregled vozila, koja je donirana od strane Američke ambasade putem programa EXBS. Ukupna vrijednost privremeno oduzete robe je 303.000,00 KM.
cazin.net
Super User
15 Juli 2018
U utorak obilježavanje godišnjice strijeljanja šestorice Srebreničana u Trnovu
Potpredsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Nura Begović kazala je da će oko 350 osoba taj dan odati počast ubijenim žrtvama, položiti cvijeće na mjestu ubistva te da će proučiti tehvid i Jasin za žrtve.
"To je mjesto jednog od najstravičnijih zločina kojeg su ubice snimale, a to je samo jedan od videozapisa koje smo vidjeli. Možemo samo zamisliti kako su izgledala ubistva ostalih Srebreničana", istakla je Begović.
Šest Srebreničana je zarobila paravojna jedinica Škorpioni 17. jula 1995. godine, kamionom odvezla na lokaciju u Godinjskim Barama gdje su ih ubili.
Strijeljanje mladića je snimljeno kamerom, a snimak je kasnije prikazan u Haagu na suđenju bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.
Na snimcima, koji će kasnije obići svijet, zabilježeno je strijeljanje Safeta Fejzića (17), Azmira Alispahića (16), Sidika Salkića (36), Smaila Ibrahimovića (35), Dine Salihovića (18) i Juse Delića (25).
Posmrtni ostaci žrtava pronađeni su 1998. godine, a tijela identificirana i pokopana u Memorijalni centar Potočari.
Za taj zločin 2007. godine osuđeni su komandant jedinice Slobodan Medić i Branislav Medić na po 20 godina zatvora. Pero Petrašević, koji je priznao zločin, na 13 godina, a Aleksandar Medić je osuđen na pet godina zatvora. Aleksandar Vukov oslobođen je optužbe, jer prema odluci sudskog vijeća Srbije nije bilo dokaza da je izvršio zločin s predumišljajem.
Posjetom stratištu u Trnovu bit će završena 23. godišnjica obilježavanja genocida nad Bošnjacima Srebrenice u julu 1995. godine. Obilježavanje je počelo 6. aprila, a najvažniji dan je bio komemoracija, dženaza i ukop 35 žrtava genocida u Srebrenici.
cazin.net
Super User
15 Juli 2018
Saobraćaj u BiH se odvija po suhom kolovozu, frekvencija vozila umjerenog intenziteta
Zbog izvođenja neophodnih radova na vijaduktu Bojnik, na dionici autoputa A-1 Sarajevo sjever-Lepenica, vozila saobraćaju jednom trakom. Na istoj dionici A-1, zbog sanacije klizišta, saobraćaj je kod tunela Igman preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje. Na dionici A-1 Lepenica-Tarčin, zbog radova na potpornom zidu saobraća se preticajnom trakom, uz ograničenje brzine od 60 km/h. Apelira se na vozače da prilagode vožnju ovim izmjenama i da poštuju privremeno postavljenu signalizaciju.
Prodaje se Kuća (1/1)
NAJNOVIJE VIJESTI
LEFTOR REKLAMA
|
