Prema posljednjem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, od 140 zemalja, Bosna i Hercegovina se našla na 91. mjestu. U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.

Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.
 

„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac za Radio Slobodna Evropa.

Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.

U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja u regionu i Evropi.

Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.

“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljednji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.

Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.
 

Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.

„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.

Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu i nalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.

Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.
krupljani.ba

Za prvih šest mjeseci ove godine poslodavci u BiH primili su 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, a na jednu poziciju prijavljivalo se u prosjeku 14 osoba. Smanjen je to broj s obzirom na to da se u istom periodu prošle godine na jednu poziciju prijavljivalo 20 osoba.

Zanimanja

– Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala – prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i finansije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje, kazala je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Odjela projekata u firmi Kolektiv.

Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba, u prvoj polovini 2018. objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini. Najtraženija zanimanja bila su trgovac, konobar, građevinski radnici, radnici u proizvodnji, call agenti, komercijalisti, vozači, programeri, kuhari i električari.

Broj oglasa iz inostranstva iznosio je 9 posto od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše ponuda za rad u inostranstvu došlo je iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije. Broj prijava za rad u inostranstvu bio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj broj iznosio 2.998.

Dozvole

– Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi iz BiH u prošloj godini, a taj trend samo raste. Pored zdravstvenih radnika i inžinjera, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, istakla je Ajanović-Hajdarpašić.

oslobodjenje.ba

Na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u dobroj mjeri utjecalo je uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Cijena litre goriva u BiH u godinu dana porasla je za čak 0,70 konvertibilnih maraka. Gledano kroz rezervoar goriva, razlika je skoro 40 konvertibilnih maraka. Dakle, u junu prošle godine za pun rezervoar goriva u koji stane 55 litara bilo je potrebno izdvojiti 93,50 konvertibilnih maraka, piše Večernji list.
 

Cijena litre dizela i benzina tada je koštala 1,70 konvertibilnih maraka. Danas za pun rezervoar istog automobila treba izdvojiti čak 132,55 konvertibilnih maraka. Znači, razlika je 39,05 maraka.

Kako navode iz nadležnih institucija, razloga zbog kojih je u nešto više od godinu dana došlo do tolikog povećanja cijena goriva je mnogo.

Tako je na cijene goriva u BiH u dobroj mjeri utjecalo uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Naime, izmjenom Zakona o akcizama cijena jedne litre goriva “skočila” je i za 20 – 25 feninga. Cijene goriva u BiH dodatno je podigla nesreća u Luci Ploče. Početkom avgusta tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište u Luci Ploče, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu za upotrebu.

Već prvi dan nakon ove nesreće stručnjaci su najavili veće cijene goriva u Republici Hrvatskoj, ali i u BiH. Prije nekoliko dana došlo je do eksplozije u Rafineriji nafte Bosanski brod, što svakako ostavlja posljedice na cijene energenata u ovoj zemlji.

Ipak, za ovo najnovije poskupljenje od pet feninga, do kojeg je došlo krajem prošle sedmice, odgovorno je, prema tvrdnjama Ministarstva trgovine Federacije BiH, kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Trenutno je cijena barela nafte na londonskom tržištu 80,30 dolara, dok je u SAD-u, odnosno na njujorškom tržištu, cijena barela niža i iznosi 71,20 dolara. Rast cijena goriva za sobom će povući i veće cijene svih ostalih proizvoda (hljeb, meso, ulje, brašno…), posebno ako se ostvare najave da bi do kraja godine litra goriva u Bosni i Hercegovini mogla doseći 2,50 konvertibilnih maraka.

Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije, kao što je to bio slučaj u junu ove godine. Zbog povećanja cijena goriva za 0,30 KM u pola godine vozači širom BiH su u junu blokirajući ceste izrazili svoje nezadovoljstvo cijenom goriva. Nakon ovih prosvjeda reagirali su nadležni te je došlo do blagog pada cijena.
krupljani.ba