BiH

BiH (181)

Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a i HDZ-a, danas su nakon sastanka dvije delegacije u Istočnom Sarajevu izjavili da čekaju "predstavnike Bošnjaka" kako bi počeli razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

- Već sam rekao da mi čekamo trećeg partnera, ne želim utjecati na to ko će to biti, vjerujte da i ne pratim te odnose niti znam njihove brojke kako stoje u Federaciji BiH - kazao je novinarima Dodik.
 

A, kad je u pitanju stanje zastupničkih mandata u FBiH i na državnom nivou, brojke su vrlo precizne. Probosanski blok stranaka, koje ne žele u vlast sa SDA i koje već formiraju većine u skupštinama pet kantona u Federaciji BiH, u Federalnom parlamentu imaju ukupno 51 poslanika, što je natpolovična većina u Parlamentu koji broji 98 poslanika.

S druge strane, SDA u Parlamentu FBiH ima svega 27 poslanika.

Kad je u pitanju Parlamentarna skupština BiH, SDA u Zastupničkom domu ima ukupno devet poslanika, a probosanski blok zajedno ima 15 poslanika, odnosno zastupnika.

Probosanski blok čine stranke ljevice i centra, a predvodi ga SDP. Unutra su još SBB, DF, Naša stranka, PDA, Nezavisni blok, A-SDA i Narod i pravda.
 

  • avaz.ba

Dedo Osman iz Blatuše mnogim Zeničanima je poznat jer na Jalijskom mostu u ovom gradu svakodnevno na svom štandu prodaje razne predmete i igračke, kako bi sebi mogao zaraditi barem koju marku.

Bilo hladno ili ne, dedo je na mostu, a kako ne može ostaviti svoj štand da bi otišao u obližnju džamiju kada nastupi vrijeme za namaz, ni slučajno ga ne želeći propustiti, dedo klanja na svom “radnom mjestu”.
 

Nekoliko njegovih sugrađana zapazilo ga je na mostu u vrijeme podne-namaza. Zeničanku Adlu Abazović ovaj prizor posebno je ganuo, te je pomislila kako bi bilo dobro skupiti nešto novca i ovog vjernika poslati na umru.

– Unazad dva dana internetom kruži nekoliko fascinantnih fotografija i fotografija koje svima nama mogu biti velika i golema lekcija. Mnogima već jeste. Naime, na Jalijskom mostu u Zenici, u neposrednoj blizini Turske česme, zabilježena je fotografija dede, Zeničanina, a kako sam mogla da saznam radi se o dedi Osmanu iz Blatuše, insanu kojeg svi vole i insanu koji se bori na ovom dunjaluku, a njegove komšije kažu da je uvijek sretan i zadovoljan. Isto tako, kazali su mi da je već duži vremenski period nastanjen u Blatuši, solidnog zdravstvenog stanja, ali namaz u džematu ne propušta. Oni koji poznaju dedu, znaju da on dane provodi prodavajući svakojake predmete upravo nekoliko metara niže na istoj ovoj lokaciji, da bi osigurao sebi neka malo bolja sredstva za život, a mnogi od nas su znali nekoliko puta proći kraj njega. U periodu dok je bio na svom “radnom mjestu” nastupio je ezan za kako se čini podne-namaz, a dedo je ostavio sve i pristupio onom najvažnijem, namazu – napisala je Abazović i dodala: “Vjerujem, da će mnogima ova hair priča biti ders, da i bez obzira na mjesto, uvjete, lokaciju, raspoloženje, satnicu, namaz se mora klanjati na vrijeme i ništa nije važnije na ovom dunjaluku od namaza. Najsretnija bih bila kada bi smouspjeli prikupiti sredstva da dedu pošaljemo na Umru, u sveta mjesta, Mekku i Medinu, srce mi je od sreće plakalo kada sam ovo vidjela. Ovakvi ljudi zaista su ogledalo našeg društva bez obzira na to što nisu ministri, predsjednici, direktori, nego obične Allahove praške, ali mnogo veći i mnogo jači.”

Ova Zeničanka nije ni slutila kako brzo i koliko će veliki odjek imati njen apel.

Mnogi su se odmah počeli javljati i organizovati akciju prikupljanja novca kako bi dedo Osman mogao otići na umru.
 

Kako saznajemo, iz inostranstava se javila i jedna osoba koja sama želi finansirati odlazak dede Osmana na umru, dok su drugi obećali uplatiti novac za hadž.

Ipak, Adla Abazović, glavna inicijatorka ove akcije, nije htjela govoriti o detaljima jer je kako kaže “preuranjeno”, s obzirom na to da glavni donator u Zenicu stiže tek početkom decembra, te će tek tada znati da li će obećana donacija zaista biti uplaćena.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi otkako vozači u BiH državi plaćaju velike iznose po svakom rezervoaru

Vlasti su najavile velike projekte cestogradnje neposredno nakon što su početkom godine povećane akcize na gorivo. Rast cijena goriva pravdan je potrebom da se izgrade nove ceste. No, od toga nije bilo ništa, novom autoputu nema ni traga, a vozači su već uplatili milione u državnu kasu.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi.

Kako je za Fokus.ba potvrdio portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević, u deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO po osnovu akciza na naftu i naftne derivate ukupno je prikupljeno 414 miliona KM.

Pored akcize koja iznosi od 0,30 do 0,40 KM, po litru derivata koji se proda na tržištu Bosne i Hercegovine plaća se putarina za izgradnju puteva u iznosu 0,15 KM po litri i putarina za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 KM po litri.
 

I na kraju po litri derivata koji se proda na tržištu BiH plaća se i PDV u iznosu od 17 %.

“U deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO prikupljeno je ukupno 519,2 miliona KM putarine. Od tog se 198,8 miliona KM odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), a 320,4 miliona KM na putarinu za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25KM/litri). U deset mjeseci 2017. godine po istom osnovu je ukupno prikupljeno 316,9 miliona KM, što znači da je u 2018. godini prikupljeno 202,3 miliona KM više ili 63,8 % više”, naveo je Kovačević za Fokus.ba.

Dakle, vozači u BiH su državi od početka godine uplatili skoro milijardu KM, a vidljivih rezultata na terenu kada je riječ o izgradnji autoputeva, praktično i nema.

Kovačević dodaje da je pomenutih 414 miliona KM prihoda od akciza na naftu i naftne derivate, kao i 198,8 miliona KM prikupljene putarine koja se odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), uplaćeno na Jedinstveni račun sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (PDV, akciza i carina), i raspoređeno je sa svim ostalim prihodima prema korisnicima.

„Sa druge strane, posebna putarina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva prikuplja se na poseban podračun Jedinstvenog računa i posebno se dijeli prema korsnicima, a to su: Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brčko. Ukupno prikupljena sredstva po ovoj vrsti putarine u iznosu od 320,4 miliona KM u deset mjeseci 2018. godine raspoređena su u skladu sa važećim odlukama Upravnog odbora UIO na način da se 10 posto prikupljenih sredstava odvaja na račun rezervi i služit će za poravnanje kad se usvoji konačan akt za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva. Ostatak sredstava se dijeli: Federaciji BiH 59%, Republici Srpskoj 39% i Distriktu Brčko 2%“, kazao je Kovačević.

Autor: A. Džano/Fokus.ba

Tokom mirnog okupljanja na skupu Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjoj Luci 227. dan, došlo je do incidenta.

Dok su se članovi grupe Pravda za Davida obraćali prisutnima neko od prolaznika im je dobacio da “ne znaju šta je religija”.
 

Nakon toga se Davor Dragičević otac ubijenog Davida uputio pred Palatu predsjednika Republike Srpske.

Prilikom dolaska, tamo ga je sačekalo policijsko obezbjeđenje i spriječilo da krene ka vratima. No, to Dragičevića nije spriječilo da Dodiku pošalje poruku, a potom prisutnim policajcima, jednom po jednom postavi kratko i jasno pitanje…

Pogledajte šta se dešavalo večeras ispred rezidencije Milorada Dodika u Banjoj Luci, u prilogu koji je objavila televizija BN…
 

Pogledajte kako je danas uhapšen Siniša Straživuk…


krupljani.ba

Riječ je o zastupnicima Zaimu Backoviću (BPS), Sadiku Ahmetoviću (Nezavisni blok), Salki Sokoloviću (Nezavisni blok), Momčilu Novakoviću (NDP), Borislavu Bojiću (DNS), Đorđi Krčmaru (DNS), Jovanu Vukovljaku (DNS), Nenadu Laliću (SDS), Nikoli Lovrinoviću (HDZ BiH), Predragu Kožulu (HDZ BiH) i Miroslavu Milovanoviću (SNSD).

Oni od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a koje su stupile na snagu 2017. godine.

Naime, Vijeće ministara BiH je 12. aprila 2017. godine stavilo van snage odluku o ostvarivanju prava funkcionera u vlasti na nivou BiH na “bijeli hljeb”. Izvršna vlast tada je saopćila da s obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je član 48 brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke.
 

Bijeli hljeb ili nezarađena plaća podrazumijevao je mogućnost da predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te parlamentarci i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata.

Jedan od potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti je i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, a koji je sa 19.407 osvojenih glasova i na ovogodišnjim izborima dobio direktni mandat u državnom organu zakonodavne vlasti.

“Ja sam načelno podržao svoje kolege znajući da ću biti izabran u Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog za to je što su izmjene zakona kojim je ukinut ‘bijeli hljeb’ trebalo da prate i druga rješenja. Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono”, rekao je Kožul za Klix.ba.Kako kaže, on je svjesno, iako ga se ne tiče, podržao parlamentarce koji su uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. Kožul nije htio govoriti o imenima zastupnika, ali je istakao da mu je apelaciju na potpisivanje donio Novaković.
 

“Ne znam precizno imena jer nemam kod sebe dokument. Sigurno znam da smo iz načelnih razloga to učinili Nikola Lovrinović i ja”, kazao je Kožul.

Inače, Predrag Kožul i Nikola Lovrinović jedini su na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od 11 potpisnika apelacije, glasali protiv izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Posljednji državni funkcioneri u izvršnoj vlasti koji su iskoristili pravo na “bijeli hljeb” bili su članovi DF-a i to bivši ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović i bivši zamjenik državne ministrice odbrane Emir Suljagić.

Matanoviću je nakon smjene mjesečno isplaćivano 2.847,94 KM po osnovu “bijelog hljeba”, dok je Emir Suljagić građane BiH mjesečno koštao 1.954,47 KM. Inače, njih dvojica samo su osam mjeseci obnašali dužnost ministra i zamjenika ministra u Vijeću ministara BiH.

Iznosi koje su kladionice uplatile državi BiH u proteklom periodu samo su mrvice jednog većeg kolača

Oporezivanje kladionica u BiH čeka neku novu vlast koja bi se nakon izbora možda i mogla uhvatiti u koštac sa ovim problemom na osnovu kojeg država godišnje gubi milione.
 

Podaci Porezne uprave FBiH (PUFBiH) koji su dostavljeni portalu Fokus.ba u najmanju ruku su nevjerovatni, budući da su kladionice igračima u nepune tri godine isplatile čak tri milijarde KM, a da ni marka nije otišla u budžet.

Kako je to moguće?

Zapravo, veoma jednostavno.

Iz Porezne uprave FBiH ističu da se već godinama porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća na pojedinačne dobitke ostvarene iznad 100 KM, ali ne i za one ispod 100 KM.

„Postoji opravdana sumnja da priređivači igara na sreću klađenja, dobitke iznad 100 KM dijele na više pojedinačnih dobitaka, ispod 100 KM, te takvom vrstom manipulacije izbjegavaju plaćanje zakonom propisanih obaveza“, naveli su za Fokus.ba iz ove institucije.

Iznosi su ogromni. Na ime dobitaka od igara na sreću do 100 KM, u posljednje dvije godine, te sedam mjeseci ove godine isplaćeno je, bez poreza, preko tri milijarde KM.

U Poreznoj upravi FBiH smatraju da je rješenje sasvim jednostavno.

„Da bi se spriječile navedene zloupotrebe, povećali javni prihodi, ustrojio pravedniji način oporezivanja i pojednostavio način obračuna i kontrole javnih prihoda, Porezna uprava FBiH dostavila je Federalnom ministarstvu finansija konkretan prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću, u smislu da se svaki dobitak od igara na sreću, bez obzira na visinu isplaćenog dobitka, oporezuje po stopi od 10%. Sasvim je jasno koliko su bili opravdani prijedlozi PUFBiH i koliko bi usvajanje istih rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na našu državu“, istakli su iz Porezne uprave FBiH.

S obzirom da su u nepune tri godine u opticaju bile milijarde KM, onda se s pravom može reći da su iznosi koje su kladionice uplatile državi u proteklom periodu samo mrvice jednog većeg kolača.

Naime, u proteklih nepunih šest godina kladionice su uplatile poreze (na dobitke iznad 100 KM) i doprinose u ukupnom iznosu od 236,3 miliona KM.

U međuvremenu, ostvarile su višemilionske profite.

Dok u Bosni i Hercegovini traju, a čini se trajati će jako dugo, postizborna matematika i prepucavanja ovu zemlju svakodnevno napuštaju autobusi ljudi, ali i tvrtki koje  ne mogu niti žele poslovati u ovakvim uvjetima.

S obzirom na trendove, doduše ne samo u BiH, već je poprilično kasno za mnoge stvari ali ukoliko se uozbiljimo i počnemo raditi na konkretnim reformama možemo barem usporiti trendove propadanja biznisa i odlazaka ljudi.
 

A činjenica je da se broj odlazaka posljednjih godina broji u stotinama tisuća, a kvota da će tako biti i u narednim godinama je jako mala s obzirom kako smo prema ama baš svakom istraživanju vezanom za ekonomiju, socijalu, korupciju i kriminal apsolutno europsko dno. Dok sve stranke u zemlji samo gledaju kako će drugima gurati klipove u kotače, kotači zemlje odavno se ne kreću čemu svjedoče posljednji podaci Svjetske banke – u kategoriji otpočinjanja biznisa rangirani smo na 183. mjesto od 190 promatranih zemalja svijeta!

NAJGORI U EUROPI

Nadalje, na listi Doing Business u dijelu dobivanja građevinske dozvole naša zemlja je rangirana na 167. mjesto, uvođenje električne energije gdje smo rangirani na 130., a u oblasti plaćanje poreza nalazimo se na 139. mjestu.

Kada svemu dodamo političku i pravnu nestabilnost, činjenicu da smo “zarobljena država” u punom smislu te sintagme koja je okovana kriminalom i korupcijom jasno je zbog čega investitori od BiH bježe “kao vrag od tamjana”. A bez velikih domaćih i inozemnih investicija nema radnih mjesta, a time ni ljudi u zemlji.

Naravno, razvijene i uređene države poput Njemačke, Irske ili skandinavskih zemalja to znaju iskoristiti te nam uzimaju najbolje ljude. Ukoliko znamo da Njemačka priprema novi zakon o useljeništvu, kako im nedostaje više od milijun radnika, kako su prije nekoliko dana satnicu podigli na 9,19 eura (traži se čak i povećanje na 12 eura) jasno je kako će autobusi onih koji idu iz BiH još i puniji. Naročito jer se politička kriza i u naredne četiri godine već može s velikom sigurnošću prognozirati.

NUŽNE ISTINSKE REFORME

I dok Hrvatska i Srbija, svjesne da ostaju bez najboljih ljudi barem pokušavaju nešto raditi po tom pitanju (otvaranje tvornica, porezne reforme, u Hrvatskoj se želi povećati plaće na tisuću eura…), tradicionalno naše političke elite ne rade ništa ili pogoršavaju stvari. Pogoršavaju na način da na građane udaraju dodatne namete i poreze, koji su ionako izuzetno veliki.

– U rješavanje problema nedostatka i odliva radne snage, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sustava, kako bi se manjim oporezivanjem rada, reformom obrazovnog sustava, efikasnijom stimulacijom zapošljavanja i redefiniranjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uvjetima za gospodarske aktivnosti, kazao je za Fenu Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.
 

Primjerice, traži se da se rasterećenje rada radi na način vraćanja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na razinu iz 2008., odnosno na razinu do 50 posto opterećenja na plaću. Nadalje, država se mora prestati ponašati poput “superhika”, te otimati siromašnima i davati bogatima, jer je na taj način stvorila zemlju od oko 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva, a oko 50 posto građana je na granici siromaštva.

Dakle, imamo ogromnu većinu siromašnih, i manjinu super bogatih dok smo srednji stalež skoro iskorijenili. Neefikasnu i glomaznu bh. javnu upravu ne bi izdržala niti jedna Njemačka, a kamoli siromašna BiH, ali s obzirom da naši političari glasove jedino mogu dobivati na način da obećavaju podobnim i poslušnim mjesta u upravi i javnim poduzećima, situacija se po ovom pitanju samo pogoršavala. Sve pobrojano samo je kap u moru onoga što BiH pod hitno mora mijenjati želi li bar smanjiti trendove odlazaka. Do sada politika nije bila spremna na te korake, a koliko je realno od istih ljudi i stranaka koje se samo smjenjuju na vlasti od 1996. do danas, procijenite sami.
krupljani.ba

Komšić je na početku razgovora, na pitanje o konstituisanju Predsjedništva BiH i formiranju Vijeća ministara BiH, istakao da je za 20. novembar zakazana svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva, a da će formiranje Vijeća ministara ići mnogo brže nego što se očekuje.

“Nisu ovdje političari baš toliko principijalni, svima se manje-više žuri u vlast”, kazao je Komšić.

Poručio je da nikada neće doći do promjene Izbornog zakona na način koji to Dragan Čović hoće i da će ostati sve što sada imamo.
 

“Nije prvi put da Dragan Čović nastupa sa tako tvrdim stavovima, a onda se poslije povlači”, istakao je on.

HDZ nije jednako Hrvati

Upitan da li su Hrvati majorizirani u BiH, Komšić je rekao da nema majorizacije Hrvata ni u kom smislu – ni u političkom, ni u etničkom, ni u ekonomskom, ni u bilo kom drugom, čak ni u fizičkom.

“Hrvati su, kako to stoji u našem Ustavu, konstitutivan narod. S obzirom na to da su konstitutivan narod, istina najmalobrojniji, ostvarajuju bar trećinu učešća u vlasti na državnom nivou.

Ako ćemo tom logikom ići, onda neki drugi imaju prava malo više da se bune. Ne postoji nikakva vrsta pritiska na Hrvate od strane bilo koga. Postoji problem, koji imaju svi građani BiH, a to je jedna vrsta pravne nesigurnosti i beznađa u kojoj živimo, nepoštovanja svega onoga što piše u našem Ustavom i zakonima.

To je ono što sve muči u ovoj zemlji, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi, Jevreji, ostali, kako god da ih zovemo.

Kada kažu majorizacija, volio bih da se obrazloži odakle ta majorizacija i šta smatraju pod tom majorizacijom. Ako nije majorizacija što jedan Hrvat, u ovom slučaju Dragan Čović, nije izabran u Predsjedništvo BiH, drugi jeste, to jest ja.
 

Onda ne govorimo majorizaciji Hrvata. Onda možemo govoriti o majorizaciji HDZ-a, a to nije jednako Hrvati”, rekao je Komšić.

Da li je BiH održiva?

Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina održiva, Komšić je odgovorio potvrdno.

“Pa, opstala je i u težim historijskim i političkim okolnostima. Zamislite samo šta je prešlo preko ove zemlje. Preko ove zemlje su prelazila carstva, za koja je izgledalo da im nema kraja. Nijednog od tih carstava više nema. A mi stojimo. Ovakvi – kakvi smo. Stojimo i postojimo.

Nemam nikakvih dilema da li će BiH preživjeti. Nikada nije dobro potcjenjivati nas u BiH, bez obzira koji smo, šta smo i kako smo. Ipak je ovo naša domovina”, rekao je Komšić.

Odnosi BiH sa susjednim državama

Kada je riječ o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, sa Srbijom i Hrvatskom, Komšić je rekao da te zemlje mogu računati na njega.

“U punoj mjeri ću biti posvećen tome da to budu dobri i prijateljski odnosi. Ali, vas molim, i u Zagrebu i Beogradu, samo da znate, gdje prelazite granicu. I gdje pokazujete dokumenta. To je na Savi, to je na Drini, to je na Uni. Samo to poštujete i nećete imati nikakvih problema sa mnom”, naveo je on.
 

Komšić je istakao da će se Hrvatska, barem kada je riječ o aktuelnoj vladi u Zagrebu, morati pomiriti sa tim da je ovo ipak nezavisna država i da mi nismo ovdje nikakva njihova filijala.

“To što oni rade, zapravo jeste miješanje u unutrašnje poslove nezavisne i suverene države, za koju tvrde da im je prijateljska. Dakle, i Hrvatska će morati malo da se otrijezni kada je riječ o postupcima prema BiH, bez obzira na to što su oni u EU i NATO.

To im neće pomoći da naprave svoju filijalu od ove zemlje. Ali, naravno, svjesni smo mi svoje pozicije. Ko smo, šta smo i u kakvom okruženju se nalazimo.

Baš zbog toga što je Hrvatska članica i NATO i EU, put u Uniju ide i preko Republike Hrvatske. Mi smo toga svjesni. Mi smo spremni da radimo na tome zajedno. Ako hoće da nam pomognu, neka nam pomognu, ako neće, neka nam ne odmažu na tom putu.

U regionu imamo više zemalja članica NATO, od kojih takođe računamo na podršku na tom putu. Svjesni smo mi, gdje i kako se ide”, kazao je Komšić.

Cijeli intervju pregledajte ovdje.


 

Nakon propale svadbe u Gradačcu, odbjegla mlada Elda Mujčin otvoreno priča kako je mladoženja Edin Huseljić pokušao iskoristiti nju i njihovo nerođeno dijete kako bi se domogao novca.

Dan koji je trebao biti najljepši u životima dvoje mladih ljudi pretvorio se u noćnu moru. Naime, prema običaju, mlada je išla od gosta do gosta i dijelila svatovima kafu, a oni su joj zauzvrat na tacnu ostavljali novac. Ali, upravo zbog tog novca, među mladencima je usred vjenčanja izbila žestoka svađa. Svadba od nekoliko stotina zvanica je prekinuta isti čas, a mlada je iste večeri otišla nazad kući u Odžak.

Troškovi svadbe

– Jako mi je smiješno sve! Nije za žalit, a nije ni za plakat, nego samo za smijati se! Ovako, ako baš neke interesuje istina, ja sam demant dala, a ovo je moja verzija priče. Mene uopće nisu kontaktirali ni pitali za istinu, a istina je sljedeća: ja nikakve pare nisam pokupila, niti pokušala pokupiti, ja pare nisam ni vidjela kako treba jer kako znate poslije kafe ide kuma i još jedna sa tabljicom i tu se pare stavljaju, ja kafu dijelim, piča Elda za portal Crna-hronika.info.

– Poslije podjele, nastavlja, otišlo se skupiti pare. Tu smo bili mladoženja, kuma i ja, da bi došao mladoženjin otac i uzeo pare, kao njemu ide to, ja se naljutila jer nam je zapravo čitavu svadbu isplanirao on i njegova žena, nisu mi dopustili da svoju svadbu isplaniram, miješali su se, nakon čega sam odmah izašla i vratima zalupila! Onda sam ušla nazad u restoran i sjela (što znači – da sam ukrala pare, ne bi se vratila ponovo ma svadbu), priča Elda i nastavlja:

– Sjedila sam još unutra kada je njegov otac pijan rekao da ja nisam nikakav k*rac i da idem slobodno jer nisam vrijedna tih para! Naravno, izašla sam iz restorana, sjedila ispred još jedan sat za što imam svjedoke, gdje je i mladoženjina strana bila prisutna, priča je, dakle, izmišljena samo iz razloga jer tu nije bilo dovoljno para kako bi se platili troškovi svadbe, pa su na mene sve svalili kako bi se ogradili od sramote, govori Elda, koja je, kako priča, te noći završila na Hitnoj.

“Šta on tu može”?

– Ja sam na hitnoj završila trudna, u tom istom gradu, da bi se mladoženja vratio sjediti i piti sa izgovorom “šta on tu može”? Kredit sam ja podigla, za što imam i dokaz, te sredila sprat u kojem smo trebali živjeti, a ne on. Iskoristio i šutnuo! Sad će sve ići preko suda, ja da sam kriva, ne bih ga tužila, kazala je Elda za portal Crna-Hronika.info.
mojusk.ba

Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu posljednje tri sedmice u padu, pojeftinjenje goriva na bh. pumpama još je neizvjesno.

Na londonskom tržištu prošlosedmična cijena barela pala je za dodatnih 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Očekuju reakcije

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD na iranski naftni sektor. Ali, posljednje tri sedmice ta su strahovanja splasnula, između ostalog zbog najave Saudijske Arabije da, ako bude potrebe, može povećati proizvodnju.

Ipak, uprkos svemu tome, iz Odsjeka za cijene Federalnog ministarstva trgovine za „Avaz“ su jučer kazali da još nemaju nijednu najavu o pojeftinjenju goriva na pumpama u FBiH.

– Sada će se vidjeti kolike su zalihe goriva na našim benzinskim pumpama. Ipak, nadamo se da će doći do promjene cijena. Još nemamo prijava, a prema uputstvu, benzinske pumpe promjenu cijena moraju najaviti tri dana ranije. Tako da će se u četvrtak ili najdalje petak znati hoće li biti zahtjeva – istakli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH potvrdio je za „Avaz“ da od rafinerija još nemaju najava da će doći do sniženja nabavne cijene goriva.

Prerada sirovina

– To je pokazatelj da se trgovci koji nama prodaju gorivo baš i ne ponašaju u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima. Nažalost, još nema sniženja nabavnih cijena, pa je teško očekivati pojeftinjenje i na bh. pumpama – istakao je Bošković.

Dodao je da je iluzorno očekivati da pad cijene barela za nekoliko dolara dovede do pojeftinjenja na pumpi na Pofalićima.

– Rafinerijski ciklus traje oko dva mjeseca, što podrazumijeva nabavku sirove nafte po aktuelnim cijenama i preradu, pa tek onda prodaju našim trgovcima. Ne ide promjena cijene preko noći. Bh. distributeri na repu su događanja, nismo multinacionalne kompanije niti možemo uticati na svjetsku naftnu politiku – pojasnio je Bošković.

Nabavka iz regiona

– Trenutno postoji pet pravaca snabdijevanja trgovaca u BiH naftom. Gorivo koje ne dolazi iz EU ima i carinsku barijeru, plaća se 11 posto carine na uvoz. Čak 95 posto goriva na bh. tržištu nabavlja se u regionalnim rafinerijama, dakle u Rijeci, Sisku, Pančevu, pa tek onda nešto manje iz Mađarske i Italije – navodi Bošković.

​krajina.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI