BiH

BiH (181)

Na Općim izborima u BiH 7. oktobra po prvi put bit će korištene transparentne, prozirne glasačke kutije.

Kako je na konferenciji za novinare kazala Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH, za predstojeće izbore osigurano je 10.000 ovakvih kutija, uz oko 60.000 posebnih sigurnosnih pečata.

– Transparentne kutije povećavaju povjerenje u izborni proces. Postojeće kutije su dotrajale, teške vrlo nepraktične za transport. Međutim, morali smo ih koristiti jer u bh. institucijama nije bilo dovoljno razumijevanja za nabavku prozirnih kutija – rekla je Hadžiabdić.

Dodala je da su nove glasačke kutije nabavljene zahvaljujući Misiji OSCE-a, u saradnji sa ambasadama SAD, Velike Britanije i Kraljevine Norveške.

Današnjoj konferenciji za medije CIK-a prisustvovala je i američka ambasadorica Maureen Cormack.
krupljani.ba

Zbog promjene zakona o zapošljavanju u Njemačkoj do daljnjeg je obustavljeno zapošljavanje građana s teritorije bivše EX – YU.

U ovom momentu građani bez pasoša EU neće moći da se zaposle,ovo važi za građane sa srpskim, bosanskim i makedonskim pasošima bez obzira za koji posao žele aplicirati. Ovo se odnosi na sve poslove bez obzira da li želite aplicirati kao medicinar,građevinac,spremačica ili nešto drugo.
Od 1.1.2019 startuje novi zakon o zapošljavanju po kom će svi građani bivše Jugoslavije čije države nisu u EU moći da se zaposle pod istim uslovima kao i građani EU.

 

Što znači svi koji pronađu poslodavca moći će da se zaposle kao i EU građani odlazak u ambasadu više neće biti neophodan uslov za dobivanje radne vize.

A pronalaženje sigurnih poslova će i dalje biti preko agencija kao i do sada. Trenutno se mogu zaposliti samo građani sa EU pasošima.

 

Ovu informaciju podupire činjenica da Njemačkoj osim što manjka 100.000 radnika u medicinskoj branši. U ostalim branšama fali i do pola miliona radnika te im ekonomija trpi..

(izvor:hellomagazin.net)

Predsjednica Branislava Dević kaže da se u BiH svaki peti par susreće sa problemom steriliteta, te da je večerašnje predavanje o ovom problemu samo jedno u nizu u okviru projekta “Zajedno, sigurno i snažno u borbi protiv steriliteta”.

Ona je navela da u Doboju ne postoji organizacija, odnosno savjetovalište za ovaj problem koji je u porastu i da je namjera ove partije da se inicira njeno formiranje, s obzirom na to da dobojska lokalna uprava ne izdvaja sredstva za podršku bračnim parovima za vantjelesnu ili potpomognutu oplodnju.

Jedan od inicijatora formiranja takvog savjetovališta Aleksandara Sofrenić istakla je da je cilj da se parovi tokom pripreme za vantjelesnu oplodnju dobro pripreme, da budu mentalno zdravi, što će se pokušati kroz predavanja i radionice sa stručnim terapeutima.

Ona kaže da takvi parovi, osim velikih troškova, prolaze i kroz stres, pogotovo žene koje se izlažu jakim hormonalnim terapijama, kao i da ih eventualni neuspjeh dodatno emotivno slabi.

Jedna ženska osoba smrtno je stradala u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu od Laktaša prema Slatini. Nesreća se dogodila u Velikom Blašku kod Laktaša.
 

Kako pišu Nezavisne novine, djevojka je bila sama u vozilu BMW koje je udarilo u banderu pored puta. Automobil se od siline udarca gotovo prepolovio.

Na mjestu događaja, osim policijskih službenika bili su i vatrogasci, te Hitna pomoć čiji je tim nažalost samo konstatovao smrt.

IZ PU Banja Luka su potvrdili da je došlo do nesreće, ali nisu mogli dati više detalja. Uzrok saobraćajne nesreće će biti poznat nakon uviđaja.
cazin.net

Iako je važećim zakonima zabranjeno medijsko oglašavanje u vrijeme predizborne šutnje iz Centralne izborne komisije saopćili kako društvene mreže pripadaju “sivoj zoni”.

Postoji način da medijsko oglašavanje političkih subjekata, stranaka, koalicija i nezavisnioh kandidata, u vrijeme predizborne šutnje prođe nekažnjeno. Dovoljno je samo da se takvi oglasi postave na društvene mreže i Centralna izborna komisija je nemoćna.

Zastupnik u državnom Parlamentu Saša Magazinović je, povodom početka predizborne kampanje za predstojeće opće izbore u BiH, postavio pitanje Centralnoj izbornoj komisiji kako je regulisano oglašavanje putem društvenih mreža, poput Facebooka, Twittera i slično.

Odgovarajući na ovo pitanje iz CIK-a su naveli članove Izbornog zakona i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. Prema odrebama ovih dokumenata zabranjeno je oglašavanje političkih subjekata u vrijeme predizborne šutnje putem sredstava komunikacije kojima se omogućava prenošenje video, audio i tekstualnih poruka. Ova sredstva komunikacije uključuju TV, radio, printane medije, internet portale, te poruke upućene putem mobitela.

– Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti i online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika sa ciljem uticaja na birače, Centralna izborna komisija BiH nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu, u vrijeme izborne šutnje, niti se sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da su određene domene izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koji bi se mogli sankcionisati.

Na taj način ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana, niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija, te se može na žalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj “sivoj zoni” – navedeno je iz CIK-a.

Najdeblja “knjiga” u Bosni i Hercegovini izdata ovog mjeseca nosi naziv “Ovjerene kandidacijske liste po svim nivoima vlasti”.

Na tačno 349 stranica nalaze se imena 7.497 kandidata za Opšte izbore u BiH zakazane za 7. oktobar 2018. godine, javlja Radio Slobodna Evropa.

Prijavljeno je 69 političkih partija, 36 koalicija, 34 nezavisna kandidata. Ukupno, terminom Centralne izborne komisije (CIK), 139 “političkih subjekata”.
 

Cijela armija potencijalnih osvajača glasova boriće se za oko 600 pozicija na nivou države, dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), te deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Pirić navodi da su ovjerene 804 redovne kandidatske liste sa ukupno 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata na kojim se nalazi ukupno 842 osobe.

Predizborno obećavanje boljeg sutra

Za Slavena Kovačevića, doktora političkih nauka, jasan je i već dobro poznat motiv za učešće na izborima najvećeg broja kandidata.

“Tu postoje dva različita nivoa razmišljanja kod onih koji se kandidiraju. Prvi je da budu učesnici u vlasti. Vjerojatno im to daje neki psihološki momenat koji im prija. Drugi je da bavljenje politikom mogu lakše doći do zaposlenja ili nekog novca, a za skoro nimalo rada. Cilj je doći do budžetskih sredstava, čime se isplaćuju plaće zastupnicima na različitim nivoima, koje uopće nisu male u odnosu na životni standard građana Bosne i Hercegovine”, pojašnjava Kovačević.

U Bosni i Hercegovini, prema riječima Kovačevića, proces tranzicije traje jako dugo – 25 godina.

“Da je BiH prošla tranzicijski proces kako treba i da je ovdje uspostavljen ekonomski sistem na bazi slobodnog tržišta, onoga kako to vrijedi u Evropskoj uniji, onda bi bilo posla i u drugim granama, a ne samo u politici. Ljudi bi sigurno imali zaposlenja, što u fabrikama, što u različitim privatnim ili državnim firmama i radili bi ono za što su školovani, ali pošto toga ovdje nema, onda se oslanjaju na to da je država najpoželjniji poslodavac i pokušavaju da kroz kandidaturu uđu na financiranje svoje plate iz budžetskih sredstava. To je vrlo jednostavno i objašnjivo”, ocjenjuje Slaven Kovačević.
 

Ono što je teško objašnjivo, navodi Kovačević, jeste – do kad će to trajati?

“Očigledno je da će to trajati sve dok ova zemlja ne prođe tranziciju u kompletu, dok se ne uspostavi ekonomski sistem koji može ponuditi ljudima zaposlenje i plate, u realnom sektoru prevashodno, kako oni ne bi trčali da budu zaposleni od strane države”, ističe Kovačević.

Ako se uzme odnos između broja kandidata i “mandata” za koje se bore, za jedno mjesto nadmetaće se više od 14 osoba.

Ovako veliki broj pretendenata za učešće u vlasti nije mjerilo osvojene demokratije, nego nedovoljno strukturisane političke scene, smatra Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.

“U BiH ima natprosečan broj stranaka koje nikada ne uđu u parlamente na bilo kojem niovu. Postoji veliki broj partija ali malo ih je koje mogu pretendovati na dobar izborni rezultat. Postoje i za ove izbore novi akteri koji će oprobati sreću, jer su izbori kao neka lutrija”, pojašnjava Sitarski.

Godine evropskog puta koje su pojeli izbori

I u mnogim evropskim zemljama, ukazuje Sitarski, su turbulentna vremena.

“Jer u parlamente ulaze i na vlast dolaze stranke koje su prije nekoliko godina bile izolovane na političkoj sceni ili nisu bile prihvatljive za koalicione partnere”, riječi su Sitarskog.
 

Evropska demokratija se resetuje, dodaje Sitarski, pa i u BiH relativno mlada demokratska scena je u turbulentnim procesima.

“Izbori će se održati bez izmjena Izbornog zakona, o Ustavu takođe postoje brojne kontroverze. Što se tiče brojnih imena na listama, postoje birači koji su već unapred opredeljeni i to su stabilne pristalice određenih političkih snaga. Postoje drugi, koji nemaju stabilno političko opredeljenje te na njih najviše računaju političke stranke”, ocjenjuje Sitarski.

Za oktobarske izbore prijavljeno je do sada najviše koalicija i nezavisnih kandidata, ali najmanje onih koji bi željeli ući u Predsjedništvo BiH – samo 15.

Kandidatske liste su zanimljive i zbog poznatih ličnosti koje će se na njima naći: glumci Zana Marjanović, Jasna Ornela Bery, Emir Hadžihafizbegović, Izudin Bajrović; sportisti Razija Mujanović, Vlatko Glavaš, Dževad Poturak; pjevač Muhamed Fazlagić Fazla; doktori: Mirsad Kacila, Zlatko Kravić, Dragan Stevanović; umjetnik Damir Nikšić… brojni novinari i druge javne ličnosti.

Među partijama i koalicijama, po svom nazivu se izdvajaju: Lijevo krilo iz Doboja, SMS – Savez mladih snaga iz Sarajeva, Savez za novu politiku iz Bijeljine te Goraždanska priča.

Na izborima 7. oktobra, građani Bosne i Hercegovine će birati članove Predsjedništva, poslanike za Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom parlamenta Federacije i za skupštine deset kantona u Federaciji BiH, zatim predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike Narodne Skupštine Republike Srpske.
krupljani.ba

Napad na novinara Vladimira Kovačevića, na osnovu do sada preduzetih istražnih radnji od dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i pripadnika Policijske uprave Banjaluka, biće kvalifikovan kao pokušaj ubistva, potvrđeno je Srni u ovom tužilaštvu.
Banjalučka policija je tokom dana saslušala više lica u vezi sa mogućom povezanošću sa napadom na Kovačevića, rečeno je Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Novinar BN TV Vladimir Kovačević pretučen je sinoć u banjalučkom naselju Obilićevo.

Danas su i iz novinarske zajednice poručili da su napadači Kovačevića pokušali da ubiju.

Novinar je sinoć u sačekuši, premlaćen željeznim šipkama, a potom su dvojica kapuljačama maskiranih napadača pobjegla.

Kovačević, koji je prije nekoliko dana po drugi put postao otac, hospitalizovan je u Univerzitetskom kliničkom centru RS, sa brojnim povredama, dominantno po glavi.

Fokus.ba

Kako nam je rekao predstavnik boraca Amel Pervan, razgovarali su sat vremena sa sekretarom Doma naroda Parlamenta FBiH Izmirom Hadžiavdićem te su zaključili da je sve u prethodnom periodu bilo klasično kupovanje vremena.

“Nije trebalo vršiti usaglašavanje jer su amandmani usvojeni u oba doma. Mi smo na prvoj sjednici komisije za usaglašavanje pročistili amandmane i trebalo je zakazati sjednicu Zastupničkog doma, a potom Doma naroda i usvojiti ih, ali to se nije desilo. Održane su još dvije sjednice komisije u Mostaru na kojim nije ništa urađeno, a sekretar čak nije dobio ni zapisnik”, kazao je Pervan.

Najavili su da će čekati odgovor u vezi sa zakazivanjem sjednica domova Parlamenta do 3. septembra, a ako ne bude pozitivan, 5. septembra će doći na proteste ispred zgrade Federalnog parlamenta.

Oni ističu da ih je vlast prevarila još tokom usvajanja navedenog zakona u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i tokom sjednica parlamentarne komisije koja je imala zadatak da usaglasi ovo zakonsko rješenje jer je usvojeno u dva različita teksta.

Smatraju da se političari najviše boje objave registra boraca, jer će se, kako su naveli, tu pokazati da su uvedeni ljudi koji danas rade u institucijama, koji drže kafiće te koji su učestvovali u privatizacijama.

U subotu su novinarima izjavili kako krive SDA, HDZ, SBB i SDP, za koje, uz tvrdnje da su ove stranke najviše pomogle da se ne donese Zakon o demobilisanim borcima s njihovim amandmanima.

Posljednji neuspjeli sastanak komisije održan je 17. augusta, a na tom sastanku je ustanovljeno da je ovom parlamentarnom tijelu dostavljen netačan tekst zakona.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) saslušala je prije nekoliko dana desetak osoba koje su bile u posjedu mobilnog uređaja s kojeg su upućivane prijetnje smrću čelnicima bh. pravosuđa, nezvanično saznajemo iz izvora bliskih Tužilaštvu BiH, a prema čijoj naredbi postupa SIPA.

Isti mobitel

Prema informacijama do kojih smo došli, s istog mobilnog uređaja muškarac iz Sarajeva koji ima štand na jednoj sarajevskoj pijaci uputio je prijetnje smrću čelnicima bh. pravosuđa, najprije 21. jula, a zatim i 10. avgusta.

Ozbiljne prijetnje najprije su 21. jula upućene Ranku Debevcu, predsjedniku Suda BiH, te Jadranki Lokmić-Misirača, dopredsjednici VSTV-a BiH. U poruci Debevcu, između ostalog, napisano je: „Cionistički čifute, zbog saradnje s Mosadom osuđen si na smrt.“
 

Samo 20 dana kasnije, nove prijetnje smrću stigle su na brojeve mobilnih uređaja i sudijama Suda BiH Hasiji Mašović, Mirsadu Striki i Milanu Tegeltiji, predsjedniku VSTV-a, Ružici Jukić, dopredsjednici VSTV-a, i Diani Kajmaković, tužiteljici Tužilaštva BiH.

Nije vehabija

Osoba za koju se sumnja da je prijetila istražiteljima, kako nezvanično saznajemo, izjavila je da je mobitel s karticom navodno prodala na pijaci. Ispitane su i osobe koje su bile u kontaktu s njim.

Također, nezvanično doznajemo da, iako su prijetnje radikalnog karaktera, osoba koja je saslušana nije pripadnik vehabijskog pokreta u BiH.
 

Sada se, prema informacijama „Avaza“ utvrđuje ko su mogući nalogodavci ovih prijetnji i odakle osobama koje su prijetile privatni brojevi čelnika pravosudnih funkcija, a koje ima mali broj ljudi.

 Šta radi OSA

Tužiteljica koja rukovodi ovom istragom je Ivana Petković, a uključena je i OSA, koja se baš i nije proslavila u ovom slučaju. Iako je riječ o ozbiljnim prijetnjama, OSA-i je trebalo nekoliko dana da locira uređaj s kojeg su poslane poruke.

Tek je angažmanom Tužilaštva BiH i SIPA-e utvrđeno odakle su upućene prijetnje.

avaz.ba

Od početka godine cijene goriva u BiH znatno su skočile ponajviše zbog uvođenja dodatnih akciza, što je u više navrata izazvalo revolt vozača, pa i proteste na cestama.

Iako je novac prikupljen od akciza trebao biti uložen u putnu infrastrukturu, to se do sada nije desilo. Također, pojedini naftaši su pretjerano podigli cijene pravdajući to rastom akciza, zbog čega su vozači u proteklim mjesecima s pravom isticali da su prevareni, te da pojedini naftaši ostvaruju ekstra profit. Reagovala su entitetska ministarstva, te su naftaši u BiH snizili cijene, uglavnom za pet feninga iako su zatražena sniženja od pet do deset feninga.
 

No, na tome ne završavaju nelogičnosti u sektoru trgovine naftom i naftnim derivatima u BiH.

Naime, podaci svjetskih medija u protekla dva mjeseca jasno pokazuju značajan i kontinuiran pad ciijena nafte. Logikom stvari cijene bi trebalo da padaju i u BiH. Međutim, to se nije desilo.

Cijene su ostale “stabilne”, što su za Fokus.ba potvrdili i u Federalnom ministarstvu trgovine.

„U Federaciji Bosne i Hercegovine prisutan je trend stabiliziranja cijena naftnih derivata“, naveli su iz ovog mininistarstva.

Dodaju da je nadležna inspekcija u proteklom periodu pojačala intenzitet nadzora na benzinskim pumpama:

„To se čini s posebnim naglaskom na provjere da li se izložena cijena podudara sa cijenom na pumpnim aparatima za točenje, odnosno cijenom otisnutom na fiskalnom računima.“

Podsjećaju da je u proteklom periodu, po održavanju sastanka federalnog ministra trgovine s rukovodećim predstavnicima menadžmenta najznačajnijih distributera naftnih derivata u Federaciji BiH došlo je do snižavanja cijena.

„Cijene naftnih derivata su snižene u rasponu od 0,05 KM/l-0,10 KM/litru, od kojih se većina odlučila za umanjenje za 0,05 KM/l“, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.
 

No, od tada su prošla dva mjeseca. Dok su cijene u ta dva mjeseca u BiH uglavnom ostale na istom nivou, u nastavku pogledajte pad cijena nafte u svijetu za isti period.

Pad cijena američke WTI nafte od kraja juna do kraja augusta 2018:

– 29. juni – 74,15 dolara

– 6. juli – 73,80

– 13. juli – 71,01

– 20. juli – 70,46

– 27. juli – 68,69

– 3. august – 68,49

– 10. august – 67,63

– 17. august – 65,91

– 24. august – 68,72
krupljani.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI