Muftije Islamske zajednice u BiH su na radnom sastanku u Sarajevu, pored ostalog razmatrali trenutnu situaciju u društvu i Zajednici u kontekstu predstojećih izbora.

Na sastanku sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i zamjenikom reisu-l-uleme Huseinom ef. Smajićem muftije su analizirali ulogu Islamske zajednice u izbornom procesu i izazove s kojima se susreću njeni imami, nosioci vjerskog autoriteta i članovi.

Posebna zabrinutost je izražena zbog saznanja da su u moguće izborne prevare uključene političke stranke iz okruženja, pojedini zvaničnici susjednih država i njihovih institucija.

Pored toga, kako navode, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima saznanja da se u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska organizovano trguje glasovima Bošnjaka povratnika, a da je ta pojava posebno izražena u Srebrenici i drugim zonama počinjenog genocida.

Stoga su muftije uputili apel prije svega muslimanima, ali i svim građanima, da ne podliježu pritiscima i da ne trguju svojim pravom i slobodom istovremeno pozivajući sve domaće i međunarodne institucije uključene u provedbu izbora da učine sve kako politička korupcija ne bi obesmislila izborni proces. Članovi Vijeća muftija iz Bosne i Hercegovine su još jednom podsjetili pripadnike Zajednice na veliku cijenu svoje slobode koju su platili kao narod i kao građani Bosne i Hercegovine. Istakli su kako bi nas sve izbjeglice i migranti koje ovih dana susrećemo u našim gradovima trebali podsjetiti na to šta se dešava sa narodima koji izgube svoju slobodu i efikasnu državu koja o njima može brinuti.

Posebno su osudili govor mržnje prema islamu i muslimanima koji se mogao čuti i prije zvaničnog početka predizborne kampanje, te pokušaje uvlačenja Islamske zajednice i njenih autoriteta u izborne kampanje.

Islamska zajednica je očekivala od svih političkih subjekata da u svojim predizbornim programima i tokom kampanje građanima ponude konkretna rješenja brojnih socijalnih, ekonomskih i uopće životnih problema građana.

Muftije su još jednom pozvali sve članove i pripadnike Islamske zajednice da iskoriste svoje građansko pravo i da glasaju prema vlastitoj savjesti i islamskom moralu. Posebno su pozvali Bošnjake iz bosanskohercegovačkog entiteta RS da ukoliko nisu glasali putem pošte dođu, zajedno sa svim drugim građanima na dan izbora i glasaju u mjestima iz kojih su protjerani.

Muftije su uputili poruku nosiocima vjerskog autoriteta, prije svega imamima, hatibima i muderisima da ne podlegnu političkim pritiscima i da slobodno i dostojno nastave svoju misiju podsticanja na dobro i odvraćanja od zla jasno insistirajući na promociji univerzalnih islamskih vrijednosti i morala u našem društvu.

Apelovali su da građani, a prije svega pripadnici Islamske zajednice, ne podliježu populizmu i da biraju one koji daju prednost općem dobru nad ličnim interesima. Pozvali su muslimane da daju svoj glas onima za koje su uvjereni da će čuvati vjeru, tradicionalne vrijednosti našeg naroda i njegovu državu.

Muftije su naglasili kako muslimani ne mogu birati one koji su u politici isključivo zarad ostvarenja svojih ambicija, koji pokazuju lažnu brigu ili iza kojih stoje tuđi ciljevi, jer je to najbliži put da naš narod bude uklonjen s realne političke scene.

Potrebno je, stava su muftije, birati one koji su vrijedni, odgovorni, spremni za dijalog, vjerodostojni i opredijeljeni da pomažu i grade, a ne da ruše i zameću sukobe; one koji će štititi život, imetak i čast svakog ljudskog bića; koji će se boriti protiv mržnje i isključivosti, a zalagati se za istinu i pravdu. Povjerenje treba ukazati onima koji nedvosmisleno jačaju državnost Bosne i Hercegovine i koji svakom njenom građaninu žele dobro i jednaka prava na svakom dijelu njene teritorije.

Muftije pozivaju sve građane bez obzira na pripadnost da ne podržavaju one političke opcije koje siju smutnju i podstiču podjele među ljudima i narodima. Osudili su i prijetnje blokadom izbornih rezultata u slučaju da određene političke opcije ne ostvare svoje političke ciljeve. Država i narod ne smiju biti taoci bilo čijih političkih ambicija, te se muftije nadaju da će se izborni rezultati bez odgađanja implementirati.
mojusk.ba

Vedran Radić rođen je u Stocu. Živi u Irskoj, a na izborima za BiH glasuje u Hrvatskoj. Glasački materijal, ovom Stočaninu sa irskom adresom, upućen je u Split na adresu na kojoj živi Ante Ursić.

„Vedran Radić? Nikad čuo. (ali on je prijavljen kod Vas) Ne. Aaaaa. Ima. Hajde, pozdravljam vas“, kazao je Ursić prije nego prekinuo vezu.

Ovako su započinjali i završavali skoro svi razgovori kada smo na adresama u Hrvatskoj tražili bh Hrvate kojima je upućen glasački materijal za „dopisno glasovanje“, tj. putem pošte, piše Žurnal.

Nešto ranije, u jednom od brojnih intervjua urađenih na zahtjev Kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragan Čović je kazao kako priče o umiješanosti HDZ-a u nelegalne aktivnosti u vezi sa registriranjem birača u inozemstvu nisu osnovane.

„To je još jedan od spinova koji neko naručuje da bi teret ambijenta BiH preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 hiljada glasova samo dvije hiljade su bile od onih koji su glasali poštom“, pojasnio je doktor Čović.

ENORMAN PORAST GLASAČA

Ali činjenice nisu na njegovoj strani. Pa krenimo redom.

Od ukupno 77 hiljada birača registrovanih za glasanje u inozemstvu, čak 24 hiljade glasača je iz Hrvatske, što je za 150 posto više nego 2014. godine. Tome je, dakako,zaslužan dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić koji je nakon susreta sa Draganom Čovićem i ruskim špijunima izdao „naputak“ za prikupljanje glasača za dopisno glasanje. I upravo je Brkić u dokumentu iz maja ove godine naveo da bi u Hrvatskoj moglo biti više od 20 hiljada birača za izbore u BiH, a da ih je do sada glasalo oko 9500. Uslijedio je, potom, proces registracije. I to uglavnom ljudi koji su porijeklom sa područja koje danas kontroliraju HDZ i SNSD, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović.

Na izborima 2014. godine, sa područja općine Gornji Vakuf/Uskoplje putem pošte glasalo je 287 birača. Za ove izbore taj broj je porastao na čak 1543, od čega njih 1010 glasa u Hrvatskoj.

Iz Tomislavgrada, na općim izborima 2014. godine, bila su 594 birača. Sada ih je čak 1968, a njih 1463 je na spisku dopisnih glasača u Hrvatskoj.

I općinu Žepče kontroliše HDZ BiH. Za glasanje putem pošte prije četiri godine prijavila su se svega 104 glasača u dijaspori. Danas ih je na spisku 1288, a njih 1104 je glasačke listiće dobilo na adrese u Hrvatskoj.

Na spisku dopisnih glasača sa područja općine Stolac, 2014. godine su bile 374 osobe. Danas ih je 1353, a sa hrvatskim adresama ih je 631. Među njima je, naravno, Vedran Radić koji živi u Irskoj, a čiji su materijali upućeni u Split, u ulicu Ruđera Boškovića 11, gdje ga na početku razgovora s novinarima Žurnala niko nije poznavao, a na kraju su ga se ipak sjetili.

Općina Dobretići jedna je od najmanjih općina u državi. Zato su 2014. godine glasala 182 dopisna birača sa područja te općine. Međutim, za predstojeće izbore broj je porastao za 400 posto. Na spisku je 748 birača, a njih 628 ostvaruje pravo glasa u Hrvatskoj.

Odžak je mjesto sa najviše prijavljenih zloupotreba identiteta. Na općim izborima 2014. godine iz Odžaka je bilo 695 dopisnih birača. Danas ih dopisno glasa 1464, od čega čak 948 u Hrvatskoj.

Iz Fojnice su 2014. godine putem pošte glasala 74 glasača. Na predstojećim izborima glasat će ih pet puta više, ili tačno 422. Za njih 189 CIK je materijale poslao u Hrvatsku.

Broj dopisnih glasača s područja općine Jajce je udvostručen. Prije četiri godine glasalo ih je 1036, dok su ove godine glasački listići poslani na 2189 adresa, od čega je 980 u Hrvatskoj.

U Kiseljaku je 2014. godine bilo svega 86 dopisnih birača. Danas ih 514, od čega ih 224 navodno živi u Hrvatskoj.

S područja općine Ljubuški na posljednjim općim izborima bilo je 58. Sada ih glasa 418. U Hrvatskoj ih je 170. Uglavnom na fiktivnim adresama.

VRIJEDNI DIREKTOR BEBIĆ

Uglavnom, u svim općinama,koje posredno ili neposredno kontroliše HDZ došlo je do drastičnog porasta birača putem pošte. Na izborima 2014. godine bilo ih je nešto više od 9000. Danas ih je 24 hiljade. Izborne listiće na fiktivne adrese dostavljala im je Hrvatska pošta, u kojoj funkciju direktora obavlja Mario Bebić.

Upravo je njega Milijan Vaso Brkić odredio za koordinatora za registraciju birača koji glasaju putem pošte. I to nakon što se zajedno sa Draganom Čovićem sreo sa bivšim direktorom ruske obavještajne službe FSB Nikolajem Patruševim. Tokom sastanka dogovoreno je da se učini sve kako bi Dragan Čović i Milorad Dodik postali članovi Predsjedništva BiH. Čović je svoj dio posla uradio. U narednim danima objavit ćemo dokaze o Dodikovim „fiktivnim“ dopisnim biračima.
mojusk.ba