Vlada USK dala je saglasnost Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ za revolving kredit u iznosu od dva miliona maraka, kojim se vraća prethodni. Radi se o ustaljenoj praksi bolnice koja na ovaj način vraća prethodni kredit, no pitanje je hoće li biti realiziran s obzirom na to da saglasnost mora dati i Skupština Kantona.
Dosta zakasnili

– Ove godine sa žaljenjem moram konstatirati da su dosta zakasnili. Skupština za vrijeme predizborne kampanje neće održavati sjednice, a ona mora dati saglasnost za kredit. U ovom trenutku ne mogu prejudicirati hoće li to biti završeno do Nove godine, ali da je KB to nužno, sigurno jeste. Stalno dobiVam dopise od direktora te ustanove da imaju probleme s dobavljačima – kazao je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK.

Dodaje da duži niz godina Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ posluje u otežanim uvjetima te da im je novac neophodan za normalno funkcioniranje. Međutim, u skupštinskoj proceduri trenutno nema materijala koji bi zahtijevao hitno razmatranje.

Nemaju materijal

– Mi trenutno u skupštinskoj proceduri nemamo taj materijal, dakle mi ga još nismo dobili. Ako je Vlada raspravljala o tom revolvingu, onda će on sigurno doći u skupštinsku proceduru, a koliko sam upoznat, mi svake godine u posljednjih nekih 7-8 godina donosimo taj revolving za Kantonalnu bolnicu, koji služi za njihovu tekuću likvidnost, tako da ni po tom pitanju nema nikakve hitnosti – objašnjava Hušić.

Politička arena

Dodaje da zbog predizborne kampanje održavanje sjednice Skupštine nije dobra ideja.

– Smatra da bi ta sjednica, ukoliko bi je i održali u vrijeme izborne kampanje, bila sve samo ne bi bila Skupština. Na njoj se ne bi rješavali problemi koji postoje, nego bi se to samo pretvorilo u neku političku arenu i vjerovatno bi to zastupnici najviše koristili u političke svrhe. Naravno, to ne znači da nećemo održati sjednicu ukoliko bude potrebe – kaže na kraju Hušić.

Izricanje presude Sanjinu Sefiću i ostalima kasnilo je skoro pola sata, jer se čekalo da svi članovi porodice optuženog i stradalih djevojaka, te novinari i publika uđu u sudnicu koja je bila premala da primi sve.

Sefića su u sudnicu uveli maskirani pripadnici Sudske policije, s lisicama na ruka, kao i Saud Nišić, s tim da su Sefiću ruke bile vezane lisicama na leđima, a Nišiću sprijeda.
 

Predsjedavajući Sudskog vijeća sudija Igor Todorović zatražio je prvo da se svi optuženi izjasne smeta li im snimanje tokom izricanja presude, na što su samo Sefić i Nišić odgovorili da nemaju ništa protiv, dok su se ostali optuženi usprotivili snimanju, tako da su TV ekipe, ukupno njih sedam koje su bile u sudnici, kao i veliki broj fotoreportera, tokom izricanja presude kamere okrenuli prema Sudskom vijeću.

Sudac Igor Todorović prvo je proglasio Sefića krivim, a potom izrekao i visinu zatvorske kazne. Sefić je dobio 14 godina jer proglašen krivim za pogibiju studentica Selme Agić i Edite Malkoč, 10. oktobra 2016. godine, nakon čega je pobjegao sa mjesta nesreće i nije ukazao pomoć stradalima, za što je dobio još godinu dana zatvora. U konačnici, izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora od 14,5 godina zatvora, u koju će biti uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 12. oktobra 2016
 

Osim toga, Sefiću je izrečena i kazna zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije od pet godina.

Obrazlažući presudu sudije Todorović je, između ostalog, detaljno iščitao sve povrede koje su bile na tijelima stradalih djevojaka Selme Agić i Edite Malkoč. I to je bilo zaista jezivo slušati, skoro da nije bilo dijela tijela koji je na nasretnim djevojkama ostao čitav. Također, kazao je da je sud utvrdio da je Sefić vozilom Selmu Agić odbacio 30 metara, a Editu Malkoč 23 metra!

Nakon Sefićeve, sudija Todorović je pročitao presudu njegovim pomagačima u bjekstvu. Kazao je; nisu krivi. Sara Sefić, sestra Sanjina Sefića oslobođena je krivice zbog bliskog srodstva sa prvooptuženim, a ostali jer Tužilaštvo nije uspjelo dokazati njihovu krivicu u pomaganju Sefićevog bjekstva.

U trenutku kada je sudac pročitao oslobađajuću presudu optuženima za pomaganje u bjekstvu, začuo se jecaj u sudnici. Sestra Edite Malkoč je zaplakala.

Nakon što je završeno izricanje presude, Sefiću su ponovo vezane ruke na leđima, i policajci su prvo njega izveli iz sudnice. Prilikom izlaska iz sudnice Sefić nije ništa rekao, samo je u jednom trenutku namignuo nekome u zadnjoj klupi, na kojoj su bili smješteni članovi njegove porodice i prijatelji. Na njegovom licu nije se moglo “iščitati” je li bio zadovoljan presudom ili ne.

I Saudu Nišiću ponovo su vezane ruke lisicama prije nego je izveden iz sudnice, iako je oslobođen krivice. Naime, Nišić se trenutno nalazi na izdržavanju kazne zatvora od 4,5 godine, zbog otmice i premlaćivanja narko dilera Mirhada Šehića u decembru 2016. godine. Podsjećamo, tada je Nišić proglašen krivim zajedno sa Almirom Šerakom, Bajrom Burekovićem i Kenanom Gazibarom. Kao i Sefić, i Nišić je napustio sudnicu šuteći.
 

Izricanju presude i kazne Sefiću, pored porodica optuženih i oštećenih, te novinara, prisustvovali su i otac stradalog mladića Dženana Memića Muriz Memić i njegova sestra Arijana Memić. Podsjećamo, smrt Dženana Memića ni dan danas nije rasvjetljena, a njegove ubice su još uvijek na slobodi.

Fokus.ba

Britanac Anthony Joshua odbranio je naslove bokserskog prvak prema WBA, WBO i IBF verzijama, nakon što je na Wembleyu nokautom u 7. rundi savladao Rusa Aleksandera Povetkina.

U prve tri runde Povetkin je neočekivano uzdrmao Joshuu. Pogotovo je to bio slučaj u finišu prve runde kada je sjevuno jedan kroše u bradu Britanca, ali gong se oglasio i spasio je Anthonyja Joshuu.

Joshua je u četvrtoj rundi pogodio i razbio arkadu Rusu, ali ni to nije sputalo Povetkina koji je nastavio biti agresivan u naredne dvije runde, činilo se da je na dobrom putu i imao je prednost, ali onda je u sedmoj rundi Joshua iskoristio otvoreniji gard Rusa i sjajnom serijom ga je nokautirao.
 

Dosta hladnije vrijeme nego u proteklom periodu nije spriječilo veliki broj građana da posjeti „Cazinski sajam 2018“, koji se održava na platou ispred TC „Ljiljan“. I drugog dana sajma domaćih proizvoda izlagači su ponudili raznolike, kvalitetne i domaće proizvode.
 

Ipak, ne čudi činjenica da je na značajnom broju štandova bio izložen med, s obzirom da je cazinski kraj, osim što je poznat po najvećem broju proizvođača mlijeka, poznat i po velikom broju kestenovih šuma, pa prema tome i kestenovom medu.

Potvrdukvalitete kestenov med Cazinske krajine dobio je i upisom u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, a i prvi je to brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH. 

finka

S obzirom na broj posjetilaca koje smo zatekli, možemo reći da je ovogodišnji sajam više nego uspješan, a zadovoljni su i sami izlagači.

- „Sajam u Cazinu mi je posebno drag, jer je organizacija iz godine u godinu sve bolja. Organizatori su stavili poseban akcenat na samu reklamu Sajma, ali i povećanje broja izlagača i popratnih sadržaja“, ističe Finka Ibrahimpašić iz Cazina, koja se bavi pčelarstvom i uzgojem aronije. Finka, osim kvalitetnog meda i proizvoda od aronije, posjetiteljima Sajma ponudila je i proizvode prirodne kozmetike.
mandiko

- „Zadovoljan sam Sajmom i samom organizacijom“, kratko je dodao izlagač petrovačkog sirca i basa, za ruralni razvoj „Mandiko“, a provjereno, jer smo probali, možemo reći da je riječ o proizvodu koji jednostavno morate probati.

Osnovni cilj Sajma je u dobroj mjeri već ostvaren, iako još uvijek traje. Ova jesenska manifestacija prilika je i malim i velikim proizvođačima da predstave svoje proizvode javnosti, a posebnost je što se izložbeni štandovi nisu plaćali, pa je to bila dodatna olakšica svima onima koji su željeli biti dio ove trodnevne priče.

sajam

- „Sajam je od velikog značaja zato što ovdje naši poljoprivrednici dobiju priliku da izlože i pokažu plodove svoga rada tokom cijele godine. Mi, pčelari, ali i ostali poljoprivrednici, imamo problem sa plasmanom svojih proizvoda. Radimo, ne žalimo trud ni vrijeme, proizvedemo, dovedemo do gotovog proizvoda i onda nemamo otkupljivače, kao ja za aroniju. Jednostavno, ne postoji potrebno tržište za takve proizvode“, dodala je Finka.
Drugi dan Sajma još nije gotov. Od 18:00 sati počinje koncert sevdaha i starogradske pjesme Ibro Selmanović u pratnji maestra Dinke Mujanovića, čiji je Narodni orkestar dobio ovacije i na jedinstvenom tradicionalnom koncertu „Sevdah u Lisinskom“. 


Nakon toga je planirano i veliko izvlačenje dobitnika nagradne igre, gdje će biti podijeljeno oko 100-ak nagrada, a učestvovati ste mogli ako ste kupili nešto na Sajmu, te pri kupovini dobili nagradni kupon.

Trećeg i posljednjeg dana Sajma, u nedjelju, 23. septembra, održat će se kantonalna izložba stoke, koja ima višegodišnju tradiciju i završetkom koje će biti i zatvoren ovogodišnji sajam u Cazinu.
 
cazin.net

 

Bišćanka Ema Bajrić svjetski je šampion u kickboxingu.
 

Ona je u Lido di Jesolu u okviru WAKO Svjetskog juniorskog prvenstva u kickboxingu nakon pobjede nad predstavnicom Srbije, Sandrom Savatić, danas nastupila u finalu, saznaje 24h.ba od dopisnika sa terena.
 

Bišćanka Ema Bajrić svjetski je šampion u kickboxingu. Ona je u Lido di Jesolu u okviru WAKO Svjetskog juniorskog prvenstva u kickboxingu nakon pobjede nad predstavnicom Srbije, Sandrom Savatić, danas nastupila u finalu, saznaje 24h.ba od dopisnika sa terena.

Podsjećamo, Ema je aktuelna europska prvakinja i bila je jedan od favorita kickboxing reprezentacije Bosne i Hercegovine za osvajanje medalje na ovom Svjetskom šampionatu.

Nakon lavovske borbe u finalu protiv predstavnice Turske Ema je danas osvojila titulu Svijetske prvakinje i ušla u istoriju BiH kickboxinga kao prva takmičarka koja je objedinila Europsku i Svjetsku titulu.

Stranka demokratske akcije održala je sinoć na Starom gradu u Velikoj Kladuši prvi centralni predizborni skupna kojem su prezentovani kandidati ove stranke za sve nivoe vlasti. Događaju suprisustvovale preko dvije hiljade članova i simpatizera SDA, te brojni građani Kladuše.

U ime domaćina prisutnima se obratio predsjednik OO SDA Velika Kladuša i kandidat za Skupštinu USK Asmir Ćufurović koji je istakao opasnost teze o zapostavljenosti Krajine. „Nas u Kladuši ova priča podsjeća na vremena iz 90-tih godina kada je na istoj priči pokušana secesija i odvajanje ovog dijela od BiH. Nemojmo dozvoliti da nas na takav perfidan način dijele na Krajišnike i Sarajlije, jer naš cilj je nedjeljiva BiH i Bošnajci kao jedinstven narod“, rekao je Ćufurović.

 

„Ja mislim da ne moram govoriti zašto će naša kampanja biti pobjednička“, kazaoje nosilac liste SDA za Skupštinu USK Almin Handanagić. „Narod Bosne i Hercegovine se na sopstvenoj koži uvjerio da kad SDA nije na vlasti, onda je Bosna i Hercegovina slabija“, poručio je, te dodao da je jaka SDA danas, u trenutku rastuće bahatosti Dodika i Čovića, potrebna više nego ikad.

Nosilac liste za Parlament Federacije BiH Asim Kamber je naglasio da mu je posebno drago što su svi govornici na skupu govorili o državi a ne o izborima ili kandidatima, jer je to, po njemu, dokaz iznimne zrelosti SDA koja ovu stranku razlikuje od brojnih novonastalih stranaka i koalicija „jednokratne upotrebe“. Njima je, prema Kamberu, bitna jedino vlast i lični interes.

Šemsudin Dedić, nosilac liste za Parlament BiH, sumirao je rad izabranih zvaničnika SDA u organima vlasti. „Mi nikad nismo projekte gledali kroz prizmu stranačke pripadnosti. Podjednako smo se borili za svaku općinu na kantonu. Toga ne mogu reći o pojedinim načelnicima koji ne ulažu u mjesne zajednice u kojima nemaju podrške“, kazao je Dedić. On se osvrnuo i na brojne opasnosti koje proizlaze iz podjela u bošnjačkom korpusu. „Sa preko 130 stranaka u Federaciji mi smo rekorderi u Evropi. No, građani su shvatili prevaru. Shvatili su da se im ne nude nikakva „nova lica“ već ljude koji su zbog ličnih interesa više puta mijenjali stranačke boje i sad se lažno predstavljaju kao nosioci promjena“, rekao je.
Takvim ljudima, uvjeren je Dedić, građani neće dati svoj glas. Oni će se 7. oktobra još jednom opredjeliti za iskusne, odgovorne i savjesne kadrove SDA, na čelu sa članom Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem.
krupljani.ba

 

Đački dom u Bihaću trenutno je mjesto boravka nekoliko stotina migranata. Premda se žale da im mnogo toga nedostaje, on je obično mjesto povratka nakon neuspjelih pokušaja da kroz Hrvatsku nastave dalje u Evropu.

Privremeni dom nekoliko stotina migranata. Želju da ga što prije napuste svi dijele. A podijele i razgovor ili zajedno kuhaju. San i dokolica također su dio svakodnevnice bihaćkog, nekad đačkog, danas migrantskog doma.

Imran nije među sretnicima koji su su domogli nekoliko kreveta. A sreće nije imao ni u prvom pokušaju da prepješači iz Krajine u Hvatsku.
 

“Hladno je. Spavamo na podu, a bit će sve hladnije. Nemamo krevete, a ni pokrivače. Nema ni dovoljno hrane, daju nam tek 2-3 tosta, to nam nije dovoljno”, priča Imran, Pakistan, 19 godina.

Priče o međusobnim sukobima, tučama i problemima, s vremena na vrijeme stignu mnogo dalje od Đačkog doma, gdje se dogode.

“Često se potuku kada je podjela hrane pri kraju, a onda neko dođe i stane na sredinu reda. Ostali se bune. To viđam svaki dan. Svaki dan u redu za hranu dolazi do svađe. Drugi razlog je krađa mobitela. Ovdje nemate obezbjeđenje. Evo, upravo jučer je jedna osoba mom prijatelju ukrala mobitel. Onda se potuku. Svaki dan nestane barem jedan mobitel”, otkriva Imran.
 

Ovaj improvizirani dom za migrante, odnosno Đački dom u Bihaću, nema ni vrata ni prozore, a samim tim ni zaštitu od hladnoća koje dolaze. Ni sami volonteri ne znaju koliko tačno migranata boravi ovdje, ali dnevno podijele oko 800 stotina obroka.

Privremeni berber u privremenom domu zove se Bilal. U BiH je došao iz Pakistan i i ma 25 godina.

“Dnevno imam 10 – 15 mušterija. Za one koji nemaju novca besplatno je, a šišanje i brijanje inače koštaju 2,5 eura. Sam sam kupio ovu mašinicu u Bihaću. Još kao dijete sam želio raditi ovaj posao, a sa 17 godina sam počeo, u Pakistanu. Sada želim ići u Italiju i tamo otvoriti radnju”, kaže Bilal.

No, prije toga će morati u šestom pokušaj da prođe u Hrvatsku.
 

Neki se snalaze i sami. Ne samo za brijanje, nego i sve ostalo što čini jedan život, u bilo kojoj zemlji. Kupaju se u kontejneru ili na nekoj drugoj lokaciji sa tušem.

A na gužvu ćete, obavezno, naići i na mjestu gdje migranti pune baterije mobilnih telefona. Najvažnije je ostati konektovan, komunicirati međusobno, i sa porodicama.

Jedna grupa migranata nije bila raspoložena za razgovor. Sudeći prema stvarima koje su ponijeli, odlaze u nadi da se neće vraćati. Taksijem, legalno, mogu u granicama Bosne i Hercegovine. Dalje, vjerovatno, moraju sami.

Oni koji ostaju žale se da u Đačkom domu mnogo toga nedostaje. No, mogli bi ga ponovo zvati svojim domom ukoliko pokušaj da pređu granicu ne uspije.

Na majlove portala stiglo je pismo zabrinutih građana Bihaća u kojem kažu da:

-u Bihaću se malo govori o nasilju koje ILEGALNI imigranti sprovode nad gradjanima BIHACA i USK.
Gradonacelnik je upravo odobrio adaptaciju djackog doma u svrhe izgradnje Imigrantskog centra u CENTRU BIHAĆA.

Za to će biti ulozeno 1 milion KM. Šta je sa preostalih 5 milionaKM poslatih iz EU? Pardon, 6 miliona eura je spominjano.

Bišćani kažu da je nacelnik sam odlucio i potpisao odluku, sto je protivzakonito, bez saglasnosti Gradskog vijeća.

Bihać nije ničije privatno vlasništvo, da neko kome je dato povjerenje može odlučivati u ime gradjana. Neko čija se plata finansira iz budžeta bišćanskih poreznika.

Propaganda koja se širi društvenim mrežama je ogromna. Nekome odgovara da od USK napravi IMIGRANTSKI CENTAR.
SVI oni koji se pobune protiv imigranata bivaju stišani- stoji između ostalog u ovom pismu, a kao prilog poslana nam je jedna youtube emisija, podkast Velebit, pogledajte.
 

mojusk.ba

22 osobe s područja BiH i Hrvatske, otrovale su se nakon što su konzumirale pečenje kupljeno u Stocu. Da bi stvar bila gora simptome trovanja su dobili na području Republike Hrvatske, preciznije u Komarnoj gdje su bili u berbi grožđa.

Njih 22 doručkovali su pečenje koje su radnici iz BiH kupili u pekarni na području Stoca, te dovezli u Komarnu. Ubrzo im je svima pozlilo. Navodno su se počeli i onesvješćivati u vinogradu, pa su intervenirale hitne službe iz nekoliko mjesta u okolici. U Hitnoj službi Metković Dnevnom listu su potvrdili da je bilo trovanja radnika iz BiH i Hrvatske u vinogradu.

Protokolirali su 7 osoba sa simptomima trovanja, proljevom, grčevima u trbuhu, malaksalošću, te su im dali analgetike i medicinski ugljen i uputili ih njihovim liječnicima, a ukupno im se obratilo za pomoć od 9-15 osoba, od koje su neke pitale samo savjet. Polovina otrovanih stigla je u Čapljinu, budući i da žive na teritoriju te općine. Ravnatelj Doma zdravlja Čapljina Mladenko Krezić također nam je potvrdio da su u četvrtak imali značajan broj intervencija sa simptomima trovanja hranom. Kazao je da je u njihovu hitnu dovedeno 13 radnika koji su bili u berbi u RH, a koji su proslijeđeni u Čapljinu jer su njihovi osiguranici, te da su sanirani i u dobrom stanju otpušteni kući,piše Pogled

Prijavljeno inspekciji

Cijeli slučaj prijavljen je županijskoj sanitarnoj inspekciji, dodao je Krezić, dodavši da će oni dalje obaviti razgovore sa pacijentima, kako bi se saznalo što su sve taj dan konzumirali i gdje su kupili tu hranu.

Kako Dnevni list neslužbeno saznaje radnici su željeli proslaviti završetak berbe u vinogradu u Komarnoj, te su preko granice prenijeli 8 kilograma pečenja, te počastili i kolege iz Hrvatske. U berbi su bili radnici iz naselja Bobanovo, te s Bivoljeg brda, a pečenje su kupili u pekarnici u blizini Bobanova, koje djelomično pripada Stocu. Sanitarni inspektori tek trebaju utvrditi jesu li oštećeni istoga dana konzumirali i neku drugu hranu, no izgledno je da nisu jer su svi pojeli isto.
mojusk.ba

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc ocijenio je da pitanje migracije može biti riješeno samo na spoljnim granicama i da su to gotovo svi uvidjeli.

On je, uoči današnjeg Samita EU u Salcburgu, bečkom dnevniku “Standard”, rekao da sada s pravom postoji fokus na Fronteksu i bolju saradnju sa zemljama porijekla i tranzita.

“Pojedine članice koje su još pomalo skeptične moramo uvjeriti u to”, naglasio je Kurc navodeći posebno Italiju, Španiju i Grčku.

Neophodno je da svi razumiju da je neophodno da sa zemljama tranzita i porijekla moramo stupiti u kontakt i sklapati sporazume, naveo je on.

Kurc je istakao da skeptične države prije svega strijepe za svoja prava suvereniteta.

On je istakao da sigurno neće biti nesrećne što mnogi migranti neće moći da nastave neprimjetno put ka centralnoj Evropi.

Kurc se osvrnuo i na Brexit, koji će takođe tema neformalnog samita u Salcburgu, rekavši da sporazuma može biti samo ako bude postojao kompromis.

“Jasno je da ne može da se bira samo ono najbolje. Ali ne treba nam ni akcija kažnjavanja Velike Britanije. Nadam se da nećemo imati tvrd Brexit bez sporazuma”; rekao je on.

Najavio je da će sredinom oktobra, Austrija kao predsjedavajuća EU, organizovati specijalni Samit o Brexitu.
mojusk.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI