BiH

BiH (178)

Podsjećamo, borci su blokirali Obalu Kulina bana, nakon čega je došlo do incidenta s policijom. Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđeno je i 30 boraca. 

Borci su prvobitno blokirali saobraćajnice pred zgradom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da bi potom krenuli u šetnju drugom stranom Miljacke i blokirali Obalu Kulina bana. Tu je došlo do incidenta u kojem je policija koristila suzavac.

Policija je okupljenima kazala da je bila primorana upotrijebiti silu, jer su pojedini borci posjedovali metalne šipke. S druge strane, borci koji su razgovarali s reporterima Klix.ba tvrde da nisu došli da bi pravili bilo kakve probleme, odnosno da nisu imali u planu blokirati cestu niti se tuči s policijom.

Podsjećamo, danas je istekao rok koji su borci dali predstavnicima vlasti da zakažu hitnu sjednicu oba Doma Parlamenta FBiH, gdje će se razmatrati samo jedna tačka dnevnog reda - Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.
klix.ba

Demoblisani borci blokirali su glavnu saobraćajnicu u Sarajevu, nakon što su sa protesta ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH krenuli glavnom saobraćajnicom.

Potom je na Obali Kulina bana došlo do incidenta između boraca i pripadnika policije. Izbila je velika tuča između grupe demobilisanih boraca i pripadnika specijalne policije.
 


Policija je upravo upotrijebila suzavac protiv grupe učesnika protesta.  Dvojici boraca je pozlilo, a nekoliko pripadnika policije su obliveni krvlju.

 

Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Podsjetimo, Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.
 

Nakon što su 30. jula usaglašeni stavovi o Zakonu i borci bili zadovoljni, uslijedio je niz sastanaka Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, na kojima, prvo nisu dostavljeni tačni tekstovi usaglašenog zakona, a potom se i odustalo od daljnjeg usaglašavanja. Potom je 17. avgusta odlučeno da zakon ide na ponovnu doradu u Vladu Federacije BiH.

Borci traže objavu jedinstvenog registra boraca, borački dodatak i ukidanje finansiranja boračkih udruženja.
​krupljani.ba

Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.
 

Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.

“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.

No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.

Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.

U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.

“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
 

Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.

“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.

Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.

U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.

“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.
 

U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.

“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.

Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.

Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.

“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.

“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.
 

Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.

“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.

U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.

U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.

Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.
krupljani.ba

Vernes Buljugija, predsjednik Sindikata mašinovođa FBiH, ne dvoji ko je odgovoran za nesreću u Jablanici.

“Odgovorno tvrdim, glavni krivac za nasreću je Vlada Federacije BiH. Ne bih htio da prejudiciram i kažem da je ljudski faktor presudan ili nije, ali mi osuđujemo Vladu FBiH jer Željeznice rade bez uprave, postoji samo generalni direktor, nema izvršnih”, kaže Buljugija za Klix.ba.

Kriv je zapravo Nadzorni odbor, pojašnjava predsjednik Sindikata mašinovođa Federacije BiH, odbor kojem je Vlada Federacije naredila da imenuje upravu, a godinu dana se to ne čini.

“Ne mogu se HDZ i SDA dogovoriti o imenu”, jasan je Vernes Buljugija.

Mašinovođa je najodgovornije zanimanje u željeznicama, jedno od najodgovornijih i najtežih uopće, pojašnjava naš sagovornik.

“Posao mašinovođa je najteži i najodgovorniji, uvijek može pogriješiti neko peti, a da mašinovođa na kraju pogine”, smatra Buljugija navodeći drugu nesreću, onu kod Šurmanaca iz decembra prošle godine, kao indikativnu da Željeznice Federacije nemaju dovoljno operativnog kadra.

“Ljudi odlaze u penziju, ovi ne daju da se primaju novi. Da je neko obilazio prugu našao bi taj kamen i ne bi se desilo ono što se desilo kod Čapljine. Najveći problem je, ponavljam, nedostatak kadra. Vlada ne dopušta zapošljavanje, a oni gore primaju sebi. Na pruzi fali svega, od opravnika, mašinovođa, skretničara, svega onog što mi zovemo izvršna služba. Katastrofalna je situacija”, kategoričan je Buljugija.

On kaže da je u posljednjem periodu u penziju otišlo između 700 i 800 ljudi, da je prirodna selekcija većinom pogodila radnike s pruge.

“Ovi iz kancelarije nema potrebe da idu u penziju, njima je dobro, šta će on u penziji. Njemu je penzija kad dođe na posao”, kaže Vernes Buljugija, apelirajući na Vladu da ukine embargo na zapošljavanje, da se zaposle ljudi koji rade na terenu, da uredskog osoblja imaju i previše.

U željezničkoj nesreći 22. augusta poginula su dvojica Buljugijinih kolega, mašinovođe T. F. (1971.) i Č. J. (1986.), a deset dana kasnije je od tada zadobivenih povreda preminuo i H. K. (1983.). Istraga Tužilaštva HNK i Željeznica Federacije je u toku.

Njihovi projektni prijedlozi su, od prispjelih 40, zadovoljili sve uslove javnog konkursa.

Federalni ministar Amir Zukić kazao je za Klix.ba da su sredstva dobile općine Tešanj, Široki Brijeg, Novi Travnik, Stolac, Donji Vakuf, Doboj-Jug, Jablanica, Gradačac, Čitluk, Kiseljak, Čapljina, Zavidovići, Mostar, Žepče, Bihać, Bosanski Petrovac, Kalesija, Usora, Grude i Čelić.

”Među njima ima dosta onih koje dugi niz godina na polju izgradnje poslovnih zona i privlačenja investitora postižu veoma značajne rezultate, ali sada imamo i novih koje su u posljednje vrijeme shvatili značaj razvoja poslovne infrastrukutre i snažnije krenuli u pravcu njenog razvoja. Odobrena sredstva će biti usmjerena na izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture, to su ceste, vodovod, kanalizacija, el. energija itd., a u okviru poslovnih zona u Federaciji BiH, kao preduslova za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou”, kazao je Zukić.

Dodao je da će ova ulaganja biti kombinirana s podrškom pratećim uslugama razvoju poduzetništva, kao što su uspostavljanje upravljačkog tijela zone, informiranje, promocija zone i MSP smještenih u njoj, izrada web stranice zone, oglasnih tabli s nazivom zone i putokaza za ove zone, savjetovanje, obuka ili tehnička podrška poduzetnicima i druge neophodne slične aktivnosti koje također pružaju lokalne i regionalne razvojne agencije.

Inače, maksimalni finansijski zahtjevi po pojedinačnom projektu kojim se apliciralo nisu mogli biti niži od 75.000 KM, niti viši od 250.000 KM, dok je učešće grada i općine koja aplicira za bespovratna sredstva trebalo biti minimalno 30 posto od ukupne vrijednosti projekta. Ova sredstva lokalnih uprava su mogla biti osigurana iz vlastitih budžeta, ili drugih izvora u vrijeme podnošenja prijave.

”Zbog dosadašnjih dobrih efekata Vlada FBiH je ove godine odobrila četiri miliona KM, što je do sada najveće budžetsko izdvajanje u toku jedne godine za izgradnju ovih zona. Posljednjih pet godina bilježimo veoma dobre efekte s aspekta ulaska novih privrednih subjekata u ove zone i što je najvažnije, vidljivo je povećano novo upošljavanje u zonama koje je sufinansiralo ministarstvo”, naveo je on.

Ističe da je u periodu od 2014. pa zaključno sa 2017. broj novih preduzeća u podržanim poslovnim zonama porastao za 73, dok je istovremeno broj novozaposlenih povećan za 1.340. Ukupno dodijeljena finansijska sredstva za ovaj trogodišnji period iznosila su 5.373.130 KM.

”Na osnovu odobrenih projekata i planova lokalnih vlasti za 2018. godinu realizacijom danas potpisanih ugovora očekuju se 43 nove firme u ovih 20 poslovnih zona i blizu 900 novih radnih mjesta”, rekao je on.

Najavio je i novi javni konkurs za izgradnju poduzetničkih zona koji bi trebao biti objavljen naredne sedmice. Vlada Federacije BiH bi na sjednici u četvrtak trebala odobriti dodatnih 1.550.000 KM za razvoj poslovnih zona.

”Osim direktnog finansijskog ulaganja u poduzetničke zone, ovo ministarstvo je u poodmakloj fazi realizacije projekta ”Izrada informacionog sistema s web portalom poslovnih zona u Federaciji BiH’, čime bi se na jednom mjestu trebale sakupljati informacije o trenutnim i planiranim poslovnim zonama u Federaciji BiH, te na taj način dati informacije nadležnim institucijama, upraviteljima poslovnih zona i potencijalnim investitorima. Ovaj projekt finansira USAID, a provodi se u saradnji sa CRS-om te UNDP-jem u Bosni i Hercegovini”, rekao je ministar.

Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1.384.

Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak.

U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2.033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Kanton Sarajevo sa 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu.

Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovoo kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31.

Za Zapadnohercegovački i Livanjski kanton ne postoje podaci.

Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kruh, tjestenina i keks.

Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri uporabi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane.

– A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste, kaže Vasilić.

Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.

– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe, kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8.553, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati kemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1.835. Najviše neispravnih predmeta opće uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskoj županiji – 535, zatim u Unsko-sanskoj – 502 te Sarajevskoj – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće uporabe nije ispravan kemijski.
krupljani.ba

Cijene udžbenika su previsoke za naše skromne budžete, najčešći su komentari roditelja školaraca, kojima početak nove školske godine predstavlja pravu moru.

A nabavka udžbenika samo je početak. Uz knjige, potrebno je kupiti i svu školsku opremu – ruksake, pernice, olovke, opremu za fizičko i likovno vaspitanje. Za to su se i ove godine pobrinuli studenti i volonteri iz Sarajeva u želji da pomognu roditeljima.

Humanitarna organizacija studenata Ruku na srce organizira projekat pod nazivom Opremimo djecu za školu.

“Akcija prikupljanja se realizira već treću godinu, a projekat podrazumijeva prikupljanje sredstava, odnosno donacija školskog pribora koja će se dijeliti djeci iz socijalno ugroženih porodica s područja Kantona Sarajevo, kako bi im uljepšali početak školske godine“, govori za Radiosarajevo.ba Anela Suljović, PR ovog Udruženja.

Imajući u vidu da početak školske godine sa sobom nosi i značajne izdatke za roditelje, cilj akcije je pomoći djeci iz porodica teškog materijalnog stanja, kako bi mališani mirno krenuli u novu školsku godinu.

Akcija prikupljanja samih donacija traje do 8. septembra 2018. godine, nakon čega slijedi podjela paketića u kojima se nalazi školski pribor za mališane.

S obzirom na to da akcija prikupljanja donacija traje još nekoliko dana, Udruženje Ruku na srce poziva sve građane i predstavnike kompanija da se uključe u realizaciju projekta, doniraju u skladu sa svojim mogućnostima (svesku, ruksak, olovku) i na taj način doprinesu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

“Humanitarna organizacija studenata je udruženje koje okuplja mlade ljude, studente Univerziteta u Sarajevu, s ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim porodicama“, ističe Suljović .

Na pitanje koliki je odziv građana kada je ova akcija u pitanju, Suljović nije krila zadovoljstvo.
“Na našu radost zaista je odziv javnosti veliki pa uspijevamo prikupiti veliki broj donacija koje kasnije idu u ruke male raje za njihov novi školski početak. Građani najviše doniraju sveske, olovke, bojice, pribor za likovnu kulturu i ruksake, a mi kasnije pravimo podjednake paketiće koje uručujemo onoj djeci kojima je pomoć zaista potrebna“, navodi naša sagovornica.

Suljović nam govori kako brojni građani i predstavnici kompanija uplaćuju novac i na njihov žiro račun koji se može naći na web stranici www.rukunasrce.ba.

“Mi od tog novca kupujemo ono što nam nedostaje kako bi paketići bili podjednaki. Sve donacije školskog pribora kao i školskih knjiga građani mogu predati u naše prostorije, na adresi Esada Pašalića broj 8, u sarajevskom naselju Dobrinja, subotom i nedjeljom u periodu od 10 do 12 sati ili bilo kome od članova Udruženja u nekom drugom terminu“, ističe ona.

Zanimalo nas je i koliko su volonteri uključeni u ovaj projekat i koji je njihov opis ovog humanog posla.

“Volonteri su uključeni u svaku našu akciju. Postoje ljudi koji se jave i kažu na kojoj adresi živi, donirali bi, ali nisu u mogućnosti da dođu, tada neko od naših volontera ode na adresu i preuzme donaciju. Na kraju i oni učestvuju u pakiranju samih paketića, te u širenju informacija i promociji samog projekta“, rekla je na kraju razgovora za naš portal, Anela Suljović, PR udruženja Ruku na srce koje djeluje pod motom:

“Znamo da ne možemo promijeniti svijet, ali ponekad je i malo dovoljno da nečiji svijet učinimo ljepšim”.

radiosarajevo.ba

Otkad je Fuad Kasumović došao na čelo grada, zabilježeni su brojni incidenti, poput gađanja fasciklom te vrijeđanja u kojima prvi čovjek Zenice s govornice vijećnike naziva “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”…

Dešavanja koja su obilježila posljednje dvije godine rada Gradskog vijeća (GV) Zenica, mogla bi se, bez imalo pretjerivanja, nazvati rijaliti šouom u domaćoj produkciji. Otkako je, dolaskom Fuada Kasumovića na čelo grada, zaživjela i praksa da se sjednice Vijeća uživo prenose na TV-u, i javnost je mogla svjedočiti brojnim incidentima u Velikoj sali Gradske uprave.

Program uživo

Glavni akter, odnosno Veliki brat ovog šou programa, kako ga po kuloarima oslovljavaju vijećnici, upravo je gradonačelnik Kasumović, kojeg su neki gađali fasciklom, a on je mnoge vrijeđao s govornice nazivajući ih “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”… U pogrdnom kontekstu čak je spominjao i titule hafiza i muftija.

Slične situacije mogle bi se nabrajati unedogled, a da cirkus bude potpun, vjerovatno je doprinio i prijenos sjednica na lokalnoj televiziji, ali i na Facebook profilu televizije.

Početak sjednica obično diktira i TV program uživo, a česta su kašnjenja zbog toga što se čeka zeleno svjetlo da je prijenos počeo, a tada i vijećnici dobivaju posebnu energiju.

Sve zna toliko eskalirati da je neophodna i policijska intervencija, kakav je slučaj bio u martu ove godine nakon što je Mensud Keleštura (A-sda) fasciklom gađao gradonačelnika Kasumovića. Svemu su kumovale višemjesečne uvrede koje je Kasumović upućivao na račun Kelešture.

No, ni ta blamaža, kad je intervenirala policija, a sjednica prekinuta, nije bila dovoljna da se Kasumović počne ponašati civilizirano. Najsvježijem primjeru svjedočili smo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, kad je Kasumović nazvao Kelešturu budalom.

– Budale poput tebe su me prijavile Tužilaštvu – rekao je Kasumović, obraćajući se s govornice Kelešturi.

Ovaj vijećnik kaže da je upravo zbog silnih uvreda i kleveta pokrenuo tužbu zbog narušavanja ugleda i časti.

– Mene je vrijeđao da sam završio postdiplomski studij u Kaćunima, iako svi znaju da sam magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu. Vrijeđanja s govornice nikako ne dolikuju jednom gradonačelniku. Osim toga, to predstavlja kršenje Poslovnika o radu. Sjednice su postale opći cirkus – ističe Keleštura, pojašnjavajući da svi oni koji ne prihvataju Kasumovićeve prijedloge, postaju žrtve njegovih uvreda, omalovažavanja, vrijeđanja i pokušaja diskreditacije.

Pravo lice

Tako je Kasumović, također na posljednjoj sjednici, izrevoltiran stavovima svoje opozicije, univerzitetskog profesora Spahiju Kozlića (SDA) tri puta nazvao glupanom.

Prema Kozlićevim riječima, gradonačelnik nema elementarnog odgoja, a njegov vokabular sastoji se od uvreda, prijetnji, nipodaštavanja, najgrubljih neistina i ucjena.

– To je pokazao još na prvom susretu s vijećnicima u novembru 2016. godine. Tada je rekao da mu vijećnici ne trebaju i da može vladati sam. Vijećnike koji ne glasaju kako on kaže i koji misle drugačije, zove kriminalcima, filozofima, slučajevima za psihijatriju, plaćenicima, glupanima, luđacima, osovinom zla… – ogorčen je Kozlić.

Dodaje da ovakvo ponašanje, nažalost, dio vijećnika direktno ili indirektno podržava, a Kasumović na ovaj način pokazuje pravo lice. Ono je, kaže Kozlić, i lice najnižih slojeva pojedinih politika u BiH.

I vijećnik Almir Dračo (SDA) česta je žrtva omalovažavanja s govornice, kojem se Kasumović ismijava i omalovažava ga zbog toga što Dračo nosi časnu titulu hafiza, jer zna Kur’an napamet.

Budući da Kasumovićeve neslane upadice završe i u diskusijama na društvenim mrežama, Dračo ga je pozvao da kolege u Vijeću naziva imenima i prezimenima, a ne njihovim titulama. No, Kasumoviću nije dugo trebalo da zaboravi molbu i nastavi po starom. Ne obazire se ni na opomene koje ponekad dobije od predsjedavajućeg GV-a Gorana Bulajića (DF).

– Nažalost, ni za godinu obavljanja funkcije predsjedavajućeg nisam uspio uspostaviti predviđene norme ponašanja na sjednicama. Svi su dužni pridržavati se Etičkog kodeksa, ali često dolazi do žustrih dijaloga između gradonačelnika i pojedinih vijećnika – priznaje Bulajić u izjavi za naš list, podsjećajući da je morao praviti pauze, pa čak i prekidati sjednice, da bi se, kako kaže, “smirili duhovi”.

Govor mržnje

Osim uvreda, na sjednicama često svjedočimo i međusobnim provokacijama, baš poput onih u “Velikom bratu”, “Zadruzi”, “Parovima”… kada pojedinci nastoje čak izazvati fizički kontakt ili diskvalificirati suparničke kolege.

Tako je Kasumović na posljednjoj sjednici u nekoliko navrata od pojedinih vijećnika uzimao i sakrivao crveni karton koji služi za glasanje protiv neke tačke dnevnog reda, kako bi ih spriječio da se usprotive njegovim prijedlozima.

Jasmin Hodžić (SBB), dopredsjedavajući Gradskog vijeća Zenice, osuđivao je u više navrata tokom sjednica govor mržnje i uvrede koje se sve češće iznose s govornice.

– Osuđujem svaki govor mržnje i nepoštivanja bilo koga. To, prije svega, nije moralno, a ni prema Poslovniku, da jedan zvaničnik i osoba koja predstavlja cijeli grad govori takvim riječima i naziva ljude pogrdnim imenima. Nedopustivo – zaključuje Hodžić.

Nespremna pomoćnica

Koliko je sve postalo neozbiljno i degutantno, svjedoči i primjer Fatime Vojvodić, pomoćnice gradonačelnika za privredu i finansije, koja je na posljednju sjednicu došla nespremna.

Vojvodić je trebala objasniti vijećnicima koliko je novca izdvojeno za nagrade pobjednicima međunarodnog tendera arhitektonsko-urbanističkog konkursa za izradu idejnog rješenja Gradske vijećnice s uređenjem centralnog gradskog trga i podzemne garaže u Zenici. Izbjegavajući obznanuti koliko su novca dali u prva tri mjesta, iako su pobjednici izabrani još u februaru, Vojvodić je kazala: “Ne znam, zaista, tek sam došla s godišnjeg odmora.”

Nagrada za “ćutologe”

I dok ima onih koji se nastoje boriti protiv kabadahijstva prvog čovjeka Zenice, postoje i vijećnici koji šute i podržavaju sve što kaže. Jedan od njih je i Adnan Zuban (DF), o čijoj naklonosti Kasumoviću svjedoče i brojne fotografije na društvenim mrežama. S druge strane, očito je uslijedila nagrada za poslušnost – nedavno je renoviran trg u Crkvicama, gdje Zuban i živi.

Musiću se zamantalo

Još se prepričava kako se prije nekoliko mjeseci Asim Musić, vijećnik ispred nacionalnih manjina, nakon opširnog izlaganja, sapleo na stepeniku kod govornice i pao. Srećom, nije se povrijedio, a mnogi su rekli kako mu se zamantalo od problema koje ne uspijeva riješiti u korist romske populacije.

Ajvaz: Pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način

Prema riječima Semine Ajvaz, šefice Odsjeka za komunikologiju Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i ekspertice za političku komunikaciju, kulturu ponašanja i ophođenja prema sagovorniku, očigledno je da “pojedini vijećnici u Gradskom vijeću Zenice, na čelu s gradonačelnikom Kasumovićem, ne prepoznaju javni prostor kao scenu na kojoj dijalogom i asertivnom komunikacijom trebaju ostvariti pogodna rješenja, u prvom redu za građane, jer su oni, zapravo, servis građana”.
– Njihove sjednice su najčešće burne, obiluju izjavama neprimjerenim vremenu i prostoru, a vokabular je neprilagođen javnom komuniciranju. Bezbroj puta smo imali priliku da čujemo kako se personalno vrijeđaju, omalovažavaju… pa čak i da se fizički obračunavaju, pri čemu je intervenirala i policija. Zaključak je da svjedočimo najprimitivnijim raspravama, na kojima dominira govor mržnje, te da pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način, to pogotovo ne priliči prvom čovjeku tog grada. Psovke i neartikulirani zvuci nisu primjereni čak ni na pijacama i koridama, a kamoli u gradskoj vijećnici – kaže Ajvaz.

avaz.ba

Od oktobarskih izbora, birači će glasačke listiće ubacivati u transparentne kutije. To bi trebalo, kažu u CIK-u smanjiti neregularnosti. No sumnju na fer i korektne izbore bacio je broj birača na biračkom spisku koji Je skoro izjednačen broju popisanih građana, ali i činjenica da je broj birača u odnosu na prošle izbore porastao za 172 hiljade.

Transparentne glasačke kutije, njih 10.000 za 3,351 miliona glasača. Ništa ne bi bilo čudno da u BiH prema poslednjem popisu ne živi 3,5 miliona stanovnika, samo 200.000 više.

“Svjetski prosjek je negdje između 78 i 82 posto populacije da se nalazi na biračkom spisku iz prostog razloga što otprilike taj procenat populacije čine maloljetna lica koja nemaju pravo glasa, ako gledamo popis stanovništva procenat maloljetnika je negdje oko 18 posto”, objasnio je Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

To bi u praksi značilo da u BiH živi više od 600.000 maloljetnika, te bi prema toj računici na biračkim spiskovima trebalo biti 2,9 miliona glasača, a ne 3,3. Odakle razlika od 400.000?

“Razlika je mogla da se desi iz tog razloga što jednostavno birači koji imaju važeče CIPS-ove lične karte u BiH, žive izvan BiH i nisu se popisali”, odgovorila je Maksida Pirić, portparol CIK-a.

Pravo glasa npr. za članove Predsjedništva iz FBiH ima nešto više od dva miliona i 90.0000 građana. Iz Republike Srpske milion i 260.000.

“To je jedna činjenica da popis stanovništva koji je napravljen u BiH ne odražava stvarno stanje. Da je daleko tačniji izvod iz centralnog biračkog spiska jer svi građani koji su izvadili ličnu kartu nalaze se na tome, što ne znači da žive u BiH”, naglasio je Vehid Šehić, bivši član CIK-a.

Broj birača je porastao i u odnosu na prošle izbore, za 172.000. Na lokalnim izborima 2016. godine pravo glasa imalo je tri miliona i 179.000 birača. Iz Koalicije Pod lupoom upozoravaju na neredovno ažuriranje spiskova.

“U maju ove godine su uklonili sa biračkih spiskova više od 5.000 umrlih lica za koja imaju saznanja da su umrli, ali nemaju proceduralne okolnosti da ih skinu sa biračkog spiska”, ukazao je Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

“Uočili smo, a na osnovu prijave samih građana da je pojedine birače neko mimo njihove volje i mimo njihovog znanja prijavljivao da glasaju izvan BiH. To znači da je došlo do zloupotrebe ličnih podataka i falsifikovanja dokumenata”, istaknula je Pirić, portparol CIK-a.

Iz CIK-a potcrtavaju da su to jedini problemi koje su primjetili, te su ranije najavili da će alarmirati nadležna Tužilaštva kako bi se ovaj problem riješio.

/N1

Cijena brašna po kilogramu veća je dva feninga, dok se u narednom periodu očekuje da dođe do još većeg skoka za još dodatnih šest feninga, potvrdio je za Nezavisne novine Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS.

Naime, kako kaže Kos, do poskupljenja dolazi zbog toga što je cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla od 30 do 40 eura po toni, a to se automatski prenosi i na mlinske proizvode.

“Budući da je ova godina bila loša za pšenicu, te je 70 odsto pšenice završilo kao stočna hrana, svjetske berze su odreagovale skokom cijena. Te su cijene otišle od 15 do 20 odsto do sada, a očekuje se da će otići i više, jer je sve manje pšenice za ljudsku ishranu”, kazao je Kos.

Dodao je da će se skok mlinskih proizvoda dešavati postepno i da vreća brašna od 25 kilograma košta, zavisno od proizvođača i tipa, od 16 do 20 maraka.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, ističe da je već došlo do poskupljena brašna, kako u semberskim mlinovima, tako i brašna koje dolazi iz uvoza, odnosno iz Srbije.

“Cijena je već viša dva do tri feninga po kilogramu, ali u narednom periodu očekuje se da poskupi i od pet do osam feninga”, kazao je Pelemiš i dodao da će u skladu s tim vjerovatno doći i do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Sigurno će biti veće cijene hljeba i peciva za 15 do 20 odsto, jer moramo da pratimo cijenu repromaterijala na taj način što usklađujemo cijenu brašna i pekarskih proizvoda”, ističe Pelemiš.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS i vlasnik pekarsko-poslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da u svijetu raste cijena pšenice, ali koliko će tačno porasti niko ne može reći. Procjene su, kako kaže Trivić, da se u nekom narednom periodu očekuje da dođe do povećanja cijene brašna do 10 odsto.

“S takvim rastom cijene brašna možda će neki pekari povećati cijene, a možda neki neće. Nije obavezno, ali lako je moguće”, kazao je Trivić i dodao da su oni već u svojim pekarama digli cijene, ali, kako kaže, na to nije uticala cijena pšenice, već nedostatak radne snage u ovoj profesiji.

“Sav prihod od proizvoda koji su poskupjeli otišao je na plate radnika”, kazao je Trivić i dodao da, na primjer, hljeb od 600 grama košta 1,3 KM.

Osim skoka cijene brašna i mogućeg porasta cijene pekarskih proizvoda, gorivo na benzinskim pumpam posljednjih nekoliko dana poskupjelo je od tri do četiri feninaga po litru, zavisno od distributera. Nakon ovog talasa poskupljenja, litar dizela košta od 2,23 do 2,25 KM, a litar benzina 95 od 2,23 do 2,24 KM. Prema novom cjenovniku, za litar benzina 98 građani će sada morati odvajati oko 2,33 do 2,35 KM, a plin se prodaje po cijeni od 1,08 KM.

Da svako poskupljenje određenih proizvoda utiče na džep potrošača smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, koja ističe da je običnom građaninu teško upratiti poskupljenja, koja su skoro svakodnevna.

“Nema opravdanja za poskupljenja koja su se desila, a pogotovo u ovom periodu kada su dodatni troškovi i za ogrev i za spremanje djece u školu”, kazala je Marićeva i dodala da je ovo ogroman udar na budžet potrošača.
mojusk.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI