BiH

BiH (145)

Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1.384.

Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak.

U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2.033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Kanton Sarajevo sa 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu.

Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovoo kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31.

Za Zapadnohercegovački i Livanjski kanton ne postoje podaci.

Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kruh, tjestenina i keks.

Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri uporabi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane.

– A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste, kaže Vasilić.

Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.

– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe, kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8.553, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati kemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1.835. Najviše neispravnih predmeta opće uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskoj županiji – 535, zatim u Unsko-sanskoj – 502 te Sarajevskoj – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće uporabe nije ispravan kemijski.
krupljani.ba

Cijene udžbenika su previsoke za naše skromne budžete, najčešći su komentari roditelja školaraca, kojima početak nove školske godine predstavlja pravu moru.

A nabavka udžbenika samo je početak. Uz knjige, potrebno je kupiti i svu školsku opremu – ruksake, pernice, olovke, opremu za fizičko i likovno vaspitanje. Za to su se i ove godine pobrinuli studenti i volonteri iz Sarajeva u želji da pomognu roditeljima.

Humanitarna organizacija studenata Ruku na srce organizira projekat pod nazivom Opremimo djecu za školu.

“Akcija prikupljanja se realizira već treću godinu, a projekat podrazumijeva prikupljanje sredstava, odnosno donacija školskog pribora koja će se dijeliti djeci iz socijalno ugroženih porodica s područja Kantona Sarajevo, kako bi im uljepšali početak školske godine“, govori za Radiosarajevo.ba Anela Suljović, PR ovog Udruženja.

Imajući u vidu da početak školske godine sa sobom nosi i značajne izdatke za roditelje, cilj akcije je pomoći djeci iz porodica teškog materijalnog stanja, kako bi mališani mirno krenuli u novu školsku godinu.

Akcija prikupljanja samih donacija traje do 8. septembra 2018. godine, nakon čega slijedi podjela paketića u kojima se nalazi školski pribor za mališane.

S obzirom na to da akcija prikupljanja donacija traje još nekoliko dana, Udruženje Ruku na srce poziva sve građane i predstavnike kompanija da se uključe u realizaciju projekta, doniraju u skladu sa svojim mogućnostima (svesku, ruksak, olovku) i na taj način doprinesu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

“Humanitarna organizacija studenata je udruženje koje okuplja mlade ljude, studente Univerziteta u Sarajevu, s ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim porodicama“, ističe Suljović .

Na pitanje koliki je odziv građana kada je ova akcija u pitanju, Suljović nije krila zadovoljstvo.
“Na našu radost zaista je odziv javnosti veliki pa uspijevamo prikupiti veliki broj donacija koje kasnije idu u ruke male raje za njihov novi školski početak. Građani najviše doniraju sveske, olovke, bojice, pribor za likovnu kulturu i ruksake, a mi kasnije pravimo podjednake paketiće koje uručujemo onoj djeci kojima je pomoć zaista potrebna“, navodi naša sagovornica.

Suljović nam govori kako brojni građani i predstavnici kompanija uplaćuju novac i na njihov žiro račun koji se može naći na web stranici www.rukunasrce.ba.

“Mi od tog novca kupujemo ono što nam nedostaje kako bi paketići bili podjednaki. Sve donacije školskog pribora kao i školskih knjiga građani mogu predati u naše prostorije, na adresi Esada Pašalića broj 8, u sarajevskom naselju Dobrinja, subotom i nedjeljom u periodu od 10 do 12 sati ili bilo kome od članova Udruženja u nekom drugom terminu“, ističe ona.

Zanimalo nas je i koliko su volonteri uključeni u ovaj projekat i koji je njihov opis ovog humanog posla.

“Volonteri su uključeni u svaku našu akciju. Postoje ljudi koji se jave i kažu na kojoj adresi živi, donirali bi, ali nisu u mogućnosti da dođu, tada neko od naših volontera ode na adresu i preuzme donaciju. Na kraju i oni učestvuju u pakiranju samih paketića, te u širenju informacija i promociji samog projekta“, rekla je na kraju razgovora za naš portal, Anela Suljović, PR udruženja Ruku na srce koje djeluje pod motom:

“Znamo da ne možemo promijeniti svijet, ali ponekad je i malo dovoljno da nečiji svijet učinimo ljepšim”.

radiosarajevo.ba

Otkad je Fuad Kasumović došao na čelo grada, zabilježeni su brojni incidenti, poput gađanja fasciklom te vrijeđanja u kojima prvi čovjek Zenice s govornice vijećnike naziva “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”…

Dešavanja koja su obilježila posljednje dvije godine rada Gradskog vijeća (GV) Zenica, mogla bi se, bez imalo pretjerivanja, nazvati rijaliti šouom u domaćoj produkciji. Otkako je, dolaskom Fuada Kasumovića na čelo grada, zaživjela i praksa da se sjednice Vijeća uživo prenose na TV-u, i javnost je mogla svjedočiti brojnim incidentima u Velikoj sali Gradske uprave.

Program uživo

Glavni akter, odnosno Veliki brat ovog šou programa, kako ga po kuloarima oslovljavaju vijećnici, upravo je gradonačelnik Kasumović, kojeg su neki gađali fasciklom, a on je mnoge vrijeđao s govornice nazivajući ih “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”… U pogrdnom kontekstu čak je spominjao i titule hafiza i muftija.

Slične situacije mogle bi se nabrajati unedogled, a da cirkus bude potpun, vjerovatno je doprinio i prijenos sjednica na lokalnoj televiziji, ali i na Facebook profilu televizije.

Početak sjednica obično diktira i TV program uživo, a česta su kašnjenja zbog toga što se čeka zeleno svjetlo da je prijenos počeo, a tada i vijećnici dobivaju posebnu energiju.

Sve zna toliko eskalirati da je neophodna i policijska intervencija, kakav je slučaj bio u martu ove godine nakon što je Mensud Keleštura (A-sda) fasciklom gađao gradonačelnika Kasumovića. Svemu su kumovale višemjesečne uvrede koje je Kasumović upućivao na račun Kelešture.

No, ni ta blamaža, kad je intervenirala policija, a sjednica prekinuta, nije bila dovoljna da se Kasumović počne ponašati civilizirano. Najsvježijem primjeru svjedočili smo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, kad je Kasumović nazvao Kelešturu budalom.

– Budale poput tebe su me prijavile Tužilaštvu – rekao je Kasumović, obraćajući se s govornice Kelešturi.

Ovaj vijećnik kaže da je upravo zbog silnih uvreda i kleveta pokrenuo tužbu zbog narušavanja ugleda i časti.

– Mene je vrijeđao da sam završio postdiplomski studij u Kaćunima, iako svi znaju da sam magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu. Vrijeđanja s govornice nikako ne dolikuju jednom gradonačelniku. Osim toga, to predstavlja kršenje Poslovnika o radu. Sjednice su postale opći cirkus – ističe Keleštura, pojašnjavajući da svi oni koji ne prihvataju Kasumovićeve prijedloge, postaju žrtve njegovih uvreda, omalovažavanja, vrijeđanja i pokušaja diskreditacije.

Pravo lice

Tako je Kasumović, također na posljednjoj sjednici, izrevoltiran stavovima svoje opozicije, univerzitetskog profesora Spahiju Kozlića (SDA) tri puta nazvao glupanom.

Prema Kozlićevim riječima, gradonačelnik nema elementarnog odgoja, a njegov vokabular sastoji se od uvreda, prijetnji, nipodaštavanja, najgrubljih neistina i ucjena.

– To je pokazao još na prvom susretu s vijećnicima u novembru 2016. godine. Tada je rekao da mu vijećnici ne trebaju i da može vladati sam. Vijećnike koji ne glasaju kako on kaže i koji misle drugačije, zove kriminalcima, filozofima, slučajevima za psihijatriju, plaćenicima, glupanima, luđacima, osovinom zla… – ogorčen je Kozlić.

Dodaje da ovakvo ponašanje, nažalost, dio vijećnika direktno ili indirektno podržava, a Kasumović na ovaj način pokazuje pravo lice. Ono je, kaže Kozlić, i lice najnižih slojeva pojedinih politika u BiH.

I vijećnik Almir Dračo (SDA) česta je žrtva omalovažavanja s govornice, kojem se Kasumović ismijava i omalovažava ga zbog toga što Dračo nosi časnu titulu hafiza, jer zna Kur’an napamet.

Budući da Kasumovićeve neslane upadice završe i u diskusijama na društvenim mrežama, Dračo ga je pozvao da kolege u Vijeću naziva imenima i prezimenima, a ne njihovim titulama. No, Kasumoviću nije dugo trebalo da zaboravi molbu i nastavi po starom. Ne obazire se ni na opomene koje ponekad dobije od predsjedavajućeg GV-a Gorana Bulajića (DF).

– Nažalost, ni za godinu obavljanja funkcije predsjedavajućeg nisam uspio uspostaviti predviđene norme ponašanja na sjednicama. Svi su dužni pridržavati se Etičkog kodeksa, ali često dolazi do žustrih dijaloga između gradonačelnika i pojedinih vijećnika – priznaje Bulajić u izjavi za naš list, podsjećajući da je morao praviti pauze, pa čak i prekidati sjednice, da bi se, kako kaže, “smirili duhovi”.

Govor mržnje

Osim uvreda, na sjednicama često svjedočimo i međusobnim provokacijama, baš poput onih u “Velikom bratu”, “Zadruzi”, “Parovima”… kada pojedinci nastoje čak izazvati fizički kontakt ili diskvalificirati suparničke kolege.

Tako je Kasumović na posljednjoj sjednici u nekoliko navrata od pojedinih vijećnika uzimao i sakrivao crveni karton koji služi za glasanje protiv neke tačke dnevnog reda, kako bi ih spriječio da se usprotive njegovim prijedlozima.

Jasmin Hodžić (SBB), dopredsjedavajući Gradskog vijeća Zenice, osuđivao je u više navrata tokom sjednica govor mržnje i uvrede koje se sve češće iznose s govornice.

– Osuđujem svaki govor mržnje i nepoštivanja bilo koga. To, prije svega, nije moralno, a ni prema Poslovniku, da jedan zvaničnik i osoba koja predstavlja cijeli grad govori takvim riječima i naziva ljude pogrdnim imenima. Nedopustivo – zaključuje Hodžić.

Nespremna pomoćnica

Koliko je sve postalo neozbiljno i degutantno, svjedoči i primjer Fatime Vojvodić, pomoćnice gradonačelnika za privredu i finansije, koja je na posljednju sjednicu došla nespremna.

Vojvodić je trebala objasniti vijećnicima koliko je novca izdvojeno za nagrade pobjednicima međunarodnog tendera arhitektonsko-urbanističkog konkursa za izradu idejnog rješenja Gradske vijećnice s uređenjem centralnog gradskog trga i podzemne garaže u Zenici. Izbjegavajući obznanuti koliko su novca dali u prva tri mjesta, iako su pobjednici izabrani još u februaru, Vojvodić je kazala: “Ne znam, zaista, tek sam došla s godišnjeg odmora.”

Nagrada za “ćutologe”

I dok ima onih koji se nastoje boriti protiv kabadahijstva prvog čovjeka Zenice, postoje i vijećnici koji šute i podržavaju sve što kaže. Jedan od njih je i Adnan Zuban (DF), o čijoj naklonosti Kasumoviću svjedoče i brojne fotografije na društvenim mrežama. S druge strane, očito je uslijedila nagrada za poslušnost – nedavno je renoviran trg u Crkvicama, gdje Zuban i živi.

Musiću se zamantalo

Još se prepričava kako se prije nekoliko mjeseci Asim Musić, vijećnik ispred nacionalnih manjina, nakon opširnog izlaganja, sapleo na stepeniku kod govornice i pao. Srećom, nije se povrijedio, a mnogi su rekli kako mu se zamantalo od problema koje ne uspijeva riješiti u korist romske populacije.

Ajvaz: Pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način

Prema riječima Semine Ajvaz, šefice Odsjeka za komunikologiju Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i ekspertice za političku komunikaciju, kulturu ponašanja i ophođenja prema sagovorniku, očigledno je da “pojedini vijećnici u Gradskom vijeću Zenice, na čelu s gradonačelnikom Kasumovićem, ne prepoznaju javni prostor kao scenu na kojoj dijalogom i asertivnom komunikacijom trebaju ostvariti pogodna rješenja, u prvom redu za građane, jer su oni, zapravo, servis građana”.
– Njihove sjednice su najčešće burne, obiluju izjavama neprimjerenim vremenu i prostoru, a vokabular je neprilagođen javnom komuniciranju. Bezbroj puta smo imali priliku da čujemo kako se personalno vrijeđaju, omalovažavaju… pa čak i da se fizički obračunavaju, pri čemu je intervenirala i policija. Zaključak je da svjedočimo najprimitivnijim raspravama, na kojima dominira govor mržnje, te da pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način, to pogotovo ne priliči prvom čovjeku tog grada. Psovke i neartikulirani zvuci nisu primjereni čak ni na pijacama i koridama, a kamoli u gradskoj vijećnici – kaže Ajvaz.

avaz.ba

Od oktobarskih izbora, birači će glasačke listiće ubacivati u transparentne kutije. To bi trebalo, kažu u CIK-u smanjiti neregularnosti. No sumnju na fer i korektne izbore bacio je broj birača na biračkom spisku koji Je skoro izjednačen broju popisanih građana, ali i činjenica da je broj birača u odnosu na prošle izbore porastao za 172 hiljade.

Transparentne glasačke kutije, njih 10.000 za 3,351 miliona glasača. Ništa ne bi bilo čudno da u BiH prema poslednjem popisu ne živi 3,5 miliona stanovnika, samo 200.000 više.

“Svjetski prosjek je negdje između 78 i 82 posto populacije da se nalazi na biračkom spisku iz prostog razloga što otprilike taj procenat populacije čine maloljetna lica koja nemaju pravo glasa, ako gledamo popis stanovništva procenat maloljetnika je negdje oko 18 posto”, objasnio je Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

To bi u praksi značilo da u BiH živi više od 600.000 maloljetnika, te bi prema toj računici na biračkim spiskovima trebalo biti 2,9 miliona glasača, a ne 3,3. Odakle razlika od 400.000?

“Razlika je mogla da se desi iz tog razloga što jednostavno birači koji imaju važeče CIPS-ove lične karte u BiH, žive izvan BiH i nisu se popisali”, odgovorila je Maksida Pirić, portparol CIK-a.

Pravo glasa npr. za članove Predsjedništva iz FBiH ima nešto više od dva miliona i 90.0000 građana. Iz Republike Srpske milion i 260.000.

“To je jedna činjenica da popis stanovništva koji je napravljen u BiH ne odražava stvarno stanje. Da je daleko tačniji izvod iz centralnog biračkog spiska jer svi građani koji su izvadili ličnu kartu nalaze se na tome, što ne znači da žive u BiH”, naglasio je Vehid Šehić, bivši član CIK-a.

Broj birača je porastao i u odnosu na prošle izbore, za 172.000. Na lokalnim izborima 2016. godine pravo glasa imalo je tri miliona i 179.000 birača. Iz Koalicije Pod lupoom upozoravaju na neredovno ažuriranje spiskova.

“U maju ove godine su uklonili sa biračkih spiskova više od 5.000 umrlih lica za koja imaju saznanja da su umrli, ali nemaju proceduralne okolnosti da ih skinu sa biračkog spiska”, ukazao je Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

“Uočili smo, a na osnovu prijave samih građana da je pojedine birače neko mimo njihove volje i mimo njihovog znanja prijavljivao da glasaju izvan BiH. To znači da je došlo do zloupotrebe ličnih podataka i falsifikovanja dokumenata”, istaknula je Pirić, portparol CIK-a.

Iz CIK-a potcrtavaju da su to jedini problemi koje su primjetili, te su ranije najavili da će alarmirati nadležna Tužilaštva kako bi se ovaj problem riješio.

/N1

Cijena brašna po kilogramu veća je dva feninga, dok se u narednom periodu očekuje da dođe do još većeg skoka za još dodatnih šest feninga, potvrdio je za Nezavisne novine Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS.

Naime, kako kaže Kos, do poskupljenja dolazi zbog toga što je cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla od 30 do 40 eura po toni, a to se automatski prenosi i na mlinske proizvode.

“Budući da je ova godina bila loša za pšenicu, te je 70 odsto pšenice završilo kao stočna hrana, svjetske berze su odreagovale skokom cijena. Te su cijene otišle od 15 do 20 odsto do sada, a očekuje se da će otići i više, jer je sve manje pšenice za ljudsku ishranu”, kazao je Kos.

Dodao je da će se skok mlinskih proizvoda dešavati postepno i da vreća brašna od 25 kilograma košta, zavisno od proizvođača i tipa, od 16 do 20 maraka.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, ističe da je već došlo do poskupljena brašna, kako u semberskim mlinovima, tako i brašna koje dolazi iz uvoza, odnosno iz Srbije.

“Cijena je već viša dva do tri feninga po kilogramu, ali u narednom periodu očekuje se da poskupi i od pet do osam feninga”, kazao je Pelemiš i dodao da će u skladu s tim vjerovatno doći i do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Sigurno će biti veće cijene hljeba i peciva za 15 do 20 odsto, jer moramo da pratimo cijenu repromaterijala na taj način što usklađujemo cijenu brašna i pekarskih proizvoda”, ističe Pelemiš.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS i vlasnik pekarsko-poslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da u svijetu raste cijena pšenice, ali koliko će tačno porasti niko ne može reći. Procjene su, kako kaže Trivić, da se u nekom narednom periodu očekuje da dođe do povećanja cijene brašna do 10 odsto.

“S takvim rastom cijene brašna možda će neki pekari povećati cijene, a možda neki neće. Nije obavezno, ali lako je moguće”, kazao je Trivić i dodao da su oni već u svojim pekarama digli cijene, ali, kako kaže, na to nije uticala cijena pšenice, već nedostatak radne snage u ovoj profesiji.

“Sav prihod od proizvoda koji su poskupjeli otišao je na plate radnika”, kazao je Trivić i dodao da, na primjer, hljeb od 600 grama košta 1,3 KM.

Osim skoka cijene brašna i mogućeg porasta cijene pekarskih proizvoda, gorivo na benzinskim pumpam posljednjih nekoliko dana poskupjelo je od tri do četiri feninaga po litru, zavisno od distributera. Nakon ovog talasa poskupljenja, litar dizela košta od 2,23 do 2,25 KM, a litar benzina 95 od 2,23 do 2,24 KM. Prema novom cjenovniku, za litar benzina 98 građani će sada morati odvajati oko 2,33 do 2,35 KM, a plin se prodaje po cijeni od 1,08 KM.

Da svako poskupljenje određenih proizvoda utiče na džep potrošača smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, koja ističe da je običnom građaninu teško upratiti poskupljenja, koja su skoro svakodnevna.

“Nema opravdanja za poskupljenja koja su se desila, a pogotovo u ovom periodu kada su dodatni troškovi i za ogrev i za spremanje djece u školu”, kazala je Marićeva i dodala da je ovo ogroman udar na budžet potrošača.
mojusk.ba

Mreža održivog razvojnog rješenja UN-a (UN Sustainable Development Solution Network) sačinila je Globalni Indeks o ciljevima održivog razvoja UN-a, dajući ocjenu za svaku državu u odnosu na njen doprinos provedbi ove globalne inicijative.

Prema tom indeksu, BiH je relativno loše pozicionirana, pri čemu se od 156 zemalja članica UN-a nalazi na 71. mjestu, a ujedno je i posljednja evropska zemlja na listi prema provedbi ciljeva održivog razvoja.

Na Samitu o održivom razvoju, održanom 2015. godine u New Yorku, 193 zemlje članice Organizacije Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile novu Agendu održivog razvoja 2030 (UN SDG).

Misija Agende 2030 se sastoji od sprovođenja 17 međusobno povezanih “globalnih razvojnih ciljeva” koje bi trebale implementirati sve članice Ujedinjenih naroda do 2030. godine, tretiraju između ostalog globalno siromaštvo i glad, rodnu ravnopravnost, podstiču ekonomski rast, čistu i održivu okolinu štiteći pri tome temeljna ljudska prava i pravosuđe pod okriljem vladavine prava.

U analizi Centra za sigurnosne studije o provođenju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini može se vidjeti da nacionalne i lokalne vlasti samo djelimično ispunjavaju provođenje ciljeva održivog razvoja.

Tako podaci ove organizacije ukazuju na to da je BiH imala veći BDP po stanovniku 1989. godine nego u 2017. godini.

“Prema zvaničnim podacima, može se reći da BiH do 2013. godine nije realizovala nijedan od ‘Milenijskih ciljeva’ u potpunosti. Blizu 30 posto zadanih ciljeva unutar općih ciljeva postignuto je u 2014. godini. Za 17 posto ciljeva je bilo izvjesno da će biti usvojeni, a postojao je potencijal za usvajanje još 17 posto njih, dok za 36 posto nije bilo vjerovatno da će biti postignuto”, kaže se u analizi Centra za sigurnosne studije.

Drugačije rečeno, Agenda Milenijskih razvojnih ciljeva u BiH nije rezultirala nekim posebnim uspjehom. Iako je uspjeh u područjima koja nisu predvidjela drastičnu promjenu ekonomske i društvene klime bio neizbježan, to nije bio slučaj s projektima koji su zahtijevali trajne transformacije i sistemsko planiranje.

“Uprkos svakom pozitivnom i prosperitetnom postignuću, SSP nije uspio riješiti međuetničke podjele i jedinstvenim glasom jasno naglasiti najvažnije prioritete u regionu. Na taj način SSP nije uspio osigurati konzistentnu evropsku perspektivu na Balkanu”, kaže se u analizi.

Iz CSS-a navode da je značaj ostvarivanja ovih ciljeva prepoznat i u Strategiji vanjske politike BiH usvojenoj u martu 2018. godine, u kojoj se navodi da se Bosna i Hercegovina obavezala da će pokrenuti proces sistematskog praćenja i pregleda provođenja ovog globalnog programa rada koji objedinjuje socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja.

Također, u istom dokumentu se navodi potreba usvajanja akcionog plana i mape puta za postizanje ciljeva održivog razvoja. Prema dostupnim informacijama ova obaveza ostala je samo mrtvo slovo na papiru i nakon više od pola godine od usvajanja ovog strateškog dokumenta, zaključuju u CSS-u.
mojusk.ba

Na Općim izborima u BiH 7. oktobra po prvi put bit će korištene transparentne, prozirne glasačke kutije.

Kako je na konferenciji za novinare kazala Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH, za predstojeće izbore osigurano je 10.000 ovakvih kutija, uz oko 60.000 posebnih sigurnosnih pečata.

– Transparentne kutije povećavaju povjerenje u izborni proces. Postojeće kutije su dotrajale, teške vrlo nepraktične za transport. Međutim, morali smo ih koristiti jer u bh. institucijama nije bilo dovoljno razumijevanja za nabavku prozirnih kutija – rekla je Hadžiabdić.

Dodala je da su nove glasačke kutije nabavljene zahvaljujući Misiji OSCE-a, u saradnji sa ambasadama SAD, Velike Britanije i Kraljevine Norveške.

Današnjoj konferenciji za medije CIK-a prisustvovala je i američka ambasadorica Maureen Cormack.
krupljani.ba

Zbog promjene zakona o zapošljavanju u Njemačkoj do daljnjeg je obustavljeno zapošljavanje građana s teritorije bivše EX – YU.

U ovom momentu građani bez pasoša EU neće moći da se zaposle,ovo važi za građane sa srpskim, bosanskim i makedonskim pasošima bez obzira za koji posao žele aplicirati. Ovo se odnosi na sve poslove bez obzira da li želite aplicirati kao medicinar,građevinac,spremačica ili nešto drugo.
Od 1.1.2019 startuje novi zakon o zapošljavanju po kom će svi građani bivše Jugoslavije čije države nisu u EU moći da se zaposle pod istim uslovima kao i građani EU.

 

Što znači svi koji pronađu poslodavca moći će da se zaposle kao i EU građani odlazak u ambasadu više neće biti neophodan uslov za dobivanje radne vize.

A pronalaženje sigurnih poslova će i dalje biti preko agencija kao i do sada. Trenutno se mogu zaposliti samo građani sa EU pasošima.

 

Ovu informaciju podupire činjenica da Njemačkoj osim što manjka 100.000 radnika u medicinskoj branši. U ostalim branšama fali i do pola miliona radnika te im ekonomija trpi..

(izvor:hellomagazin.net)

Predsjednica Branislava Dević kaže da se u BiH svaki peti par susreće sa problemom steriliteta, te da je večerašnje predavanje o ovom problemu samo jedno u nizu u okviru projekta “Zajedno, sigurno i snažno u borbi protiv steriliteta”.

Ona je navela da u Doboju ne postoji organizacija, odnosno savjetovalište za ovaj problem koji je u porastu i da je namjera ove partije da se inicira njeno formiranje, s obzirom na to da dobojska lokalna uprava ne izdvaja sredstva za podršku bračnim parovima za vantjelesnu ili potpomognutu oplodnju.

Jedan od inicijatora formiranja takvog savjetovališta Aleksandara Sofrenić istakla je da je cilj da se parovi tokom pripreme za vantjelesnu oplodnju dobro pripreme, da budu mentalno zdravi, što će se pokušati kroz predavanja i radionice sa stručnim terapeutima.

Ona kaže da takvi parovi, osim velikih troškova, prolaze i kroz stres, pogotovo žene koje se izlažu jakim hormonalnim terapijama, kao i da ih eventualni neuspjeh dodatno emotivno slabi.

Jedna ženska osoba smrtno je stradala u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu od Laktaša prema Slatini. Nesreća se dogodila u Velikom Blašku kod Laktaša.
 

Kako pišu Nezavisne novine, djevojka je bila sama u vozilu BMW koje je udarilo u banderu pored puta. Automobil se od siline udarca gotovo prepolovio.

Na mjestu događaja, osim policijskih službenika bili su i vatrogasci, te Hitna pomoć čiji je tim nažalost samo konstatovao smrt.

IZ PU Banja Luka su potvrdili da je došlo do nesreće, ali nisu mogli dati više detalja. Uzrok saobraćajne nesreće će biti poznat nakon uviđaja.
cazin.net

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI