BiH

BiH (151)

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu drugi policajac koji je zadobio teške tjelesne povrede nalazi se u kritičnom stanju i ljekari se bore za njegov život. Informacija koja se pojavila da je policajac preminuo se pokazala kao netačna.

Iako je na moment ranjeni policajac tokom operacije nije davao znakove života, ljekari su ga reanimirali. Operacija je završena, on je u komi i sve prognoze vezane za njegovo zdravstveno stanje su neizvjesne.

U međuvremenu su se pojavile špekulacije da je policajac podlegao, ali se ispostavilo da to nije tačno.
krupljani.ba

Slovenija je lider u jugoistočnoj Evropi u pogledu bogatstva po odrasloj osobi prema izdanju “Global Wealth Report” Credit Suissea za 2018. godinu, dok je BiH među posljednje rangiranima.

Slovenija je zabilježila ukupno bogatstvo od 133 milijarde dolara i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi od 31.703 dolara u toku 12 mjeseci do sredine 2018. godine, saopštio je Credit Suisse Research Institute u devetom godišnjem izdanju svog globalnog izvještaja o bogatstvu.

Najviše ukupno bogatstvo u regiji jugoistočne Evrope ima Rumunija sa 317 milijardi dolara, a Crna Gora bilježi. najniži nivo ukupnog bogatstva, 12 milijardi. Sve zemlje u regiji poboljšale su ukupno bogatstvo i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi u 2018godini u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno bogatstvo BiH iznosi 40 milijardi dolara, a bogatstvo po odrasloj osobi 6.816 dolara. Bogatstvo po odrasloj osobi u BiH je manje nego u Makedoniji (7.579 dolara) i Srbiji (8.213 dolara), a veće nego na Kosovu (5.391 dolara). Najmanje bogatstvo po odrasloj osobi u regionu ima Moldavija (3.077 dolara).

Sveukupno globalno bogatstvo poraslo je za 14 triliona dolara (4,6%) na ukupno 317 triliona dolara, nadmašivši rast populacije.

“Bogatstvo po odrasloj osobi poraslo je za 3,2%, povećavajući prosječno globalno bogatstvo na rekordnih 63.100 dolara po odrasloj osobi. SAD su najviše doprinijele globalnom bogatstvu, dodajući 6,3 triliona dolara i podižući svoje bogatstvo na ukupno 98 triliona dolara.”

Kina je na drugom mjestu svjetske hijerarhije bogatstva ispred Japana.

mojusk.ba

Na početku drugog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora na teritoriji FBiH u 2018. godini, federalni inspektori su od 15. do 18. oktobra 2018. izvršili 304 inspekcijska nadzora i osam kontrolnih nadzora u kojim je utvrđeno 239 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje istog broja prekršajnih naloga u iznosu 338.950 KM.

Utvrđen je iznos za naplatu od ukupno ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­8.629,09 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak; izrečene su 44 upravne mjere, od kojih se 17 odnosi na mjere privremene zabrane rada; od 127 kontrolisanih privrednih subjekata u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, a 11 subjekta nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

Zatečeno je devet radnika nacrno, a inspekcijski nadzori su rezultirali regulisanjem radno-pravnog status za tri zatečena radnika, u skladu sa zakonom.

Od početka 2018. inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su izvršili 4.742 inspekcijska nadzora i 91 kontrolni nadzor; sačinjeno je 4.742 zapisnika; utvrđeno je 3.140 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje istog broja prekršajnih naloga u iznosu 4.373.900 KM.

Utvrđen je iznos za naplatu od ukupno ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­563.687,09 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak; izrečeno je 699 upravnih mjera, od kojih se 218 odnosi na mjere privremene zabrane rada; od 1.371 kontrolisanog privrednog subjekta u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, a 82 subjekta nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

U saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, a prema dostupnim informacijama, do oktobra 2018. zatečeno je 2.260 radnika nacrno.

U okviru prvog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora, vršena je i kontrola vodenog saobraćaja, te su u periodu od 18. juna do 31. augusta 2018. federalni inspektori za unutrašnju i pomorsku plovidbu izvršili su 122 inspekcijska nadzora i izdali 15 prekršajnih naloga u iznosu 6.000 KM.

Federalni saobraćajni inspektori su prilikom kontrola ustanovili da pet plovila stranih registarskih oznaka ne posjeduju odgovarajuću vinjetu, te su upućeni u kapetaniju da pribave istu, 39 osoba nije posjedovalo plovnu dozvolu, a četiri plovna vozila nisu bila registrovana te su vraćena na obalu.

Također, utvrđeno je da vozači za splavove nisu posjedovali uvjerenja o sposobnosti plovnih objekata za učestvovanje u unutrašnjoj plovidbi, kao i da vozači nisu posjedovali uvjerenja za upravljanje plovnim objektima u unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima.

Navedenim kontrolama povećava se sigurnost ljudi i imovine u plovnom području mora u Neumu, kao i rijeka i jezera, te se povećava disciplina u pogledu osiguranja i registracije vozila što pokazuje podatak od 426 novoregistrovanih plovnih vozila i 126 izdatih plovnih dozvola tokom 2018., saopćeno je iz FUZIP-a.

(Vijesti.ba / FENA)

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Adam Šukalo gostujući u emisiji emisiji Face to Face govorio o bori porodice Dragičević da saznaju istinu o ubistvu Davida Dragičevića.

“Nije mi bilo svejedno da će 5. oktobra na velikom skupu Pravda za Davida, snajperom biti likvidiran Davor Dragičević. Ono što je zanimljivo, informacija je došla od ljudi koji su bliski Lukaču. Ja sam to preko treće osobe saznao. Niko mi nije rekao iz zvaničnih izvora. Odnosio sam se prema tome kao da to nije tačno”.
 

“Tužilački i MUP-ov spis sam dobio anonimno, neko je htio da mi pomogne. Sve što se desilo, praktično imamo i danas. Policijska verzija je ona u okviru koje se tužilaštvo kreće. MUP posjeduje dokumente u kojem se američko tužilaštvo zainteresovalo za ovaj slučaj i traži komunikaciju sa ocem Davorom Dragičevićem, da kod postupajućeg sudije može dobiti odobrenje da se ti nalazi otključaju. Interes SAD-a pokazuje na cvrenu lampicu. Motive za Davidovo ubistvo treba tražiti u tom pravcu, a ne u onom u kojem se okviru kreće advokatski tim. Čini mi se da nadležno tužilaštvo gura priču da se to završi kao slučaj Memić, kao što imamo i sučaj Đurović gdje je druga ličnost preuzela odgovornost“

Šukalo se plaši da će priča otići u tom pravcu.

“Imam puno povjerenja u advokatski tim. Ne bih htio da bilo šta loše neko protumači zbog ovoga. Ali plašim se da verzija u kojoj se oni kreću neće dovesti do istine. Ako bi se išlo smjerom kojim ide porodica i bloger Vasković, to bi se mnogo prije razriješilo. Zločin nad Davidom Dragičevićem je na vrhu piramide zla u RS i čitavoj BiH”.

Šukalo je govorio i o saznanjima o kojima je govorio i na press konferenciji a na koju niko nije reagovao.

“Nije problem da se ja izložim, kao i tada što sam se izložio. Zna se kako se droga valja po Banja Luci, firmom koja služi za brzu poštu. Kao potvrdu svega samo imali dokumente Keljmendija koje je izdao MUP RS.
 


​krupljani.ba

Prema posljednjem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, od 140 zemalja, Bosna i Hercegovina se našla na 91. mjestu. U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.

Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.
 

„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac za Radio Slobodna Evropa.

Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.

U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja u regionu i Evropi.

Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.

“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljednji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.

Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.
 

Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.

„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.

Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu i nalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.

Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.
krupljani.ba

Za prvih šest mjeseci ove godine poslodavci u BiH primili su 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, a na jednu poziciju prijavljivalo se u prosjeku 14 osoba. Smanjen je to broj s obzirom na to da se u istom periodu prošle godine na jednu poziciju prijavljivalo 20 osoba.

Zanimanja

– Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala – prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i finansije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje, kazala je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Odjela projekata u firmi Kolektiv.

Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba, u prvoj polovini 2018. objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini. Najtraženija zanimanja bila su trgovac, konobar, građevinski radnici, radnici u proizvodnji, call agenti, komercijalisti, vozači, programeri, kuhari i električari.

Broj oglasa iz inostranstva iznosio je 9 posto od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše ponuda za rad u inostranstvu došlo je iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije. Broj prijava za rad u inostranstvu bio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj broj iznosio 2.998.

Dozvole

– Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi iz BiH u prošloj godini, a taj trend samo raste. Pored zdravstvenih radnika i inžinjera, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, istakla je Ajanović-Hajdarpašić.

oslobodjenje.ba

Nepoznati mladić danas je u apoteci u Maglaju s namjerom da plati dug jednog od penzionera koji je uzimao lijek odlučio ipak otplatiti sve dugove penzionera u toj apoteci koji su iznosili blizu 400 KM.

Ovo dirljivo svjedoćenje s javnošću je podijelio Zeničanin humanista Aldin Kajmaković koji je svjedočio činu u maglajskoj apoteci.

U statusu kojeg je na društvenoj mreži s javnosti podijelio, Kajmaković govori kako je prilikom ulaska u apoteku sreo starijeg čovjeka, penzionera koji je radnicu u tom trenutku pitao “Može li do penzije?” te nastavlja:

“Ponavlja dido 3 x dvije tablete i 8,70 KM, koliko košta lijek da ne zaboravi… Zadesi se tu osoba koja upita apotekarku ‘Da li je dido pitao može li do penzije pa da tad plati ili može li mu to terapije biti do penzije?”… Nakon što apotekarka reče da on uzme na dug do penzije, momak se ponudi da plati taj lijek i ako ima još nesto duga od ranije. Kada je apotekarka stidljivo rekla da ima još dugova i da ona tako penzionerima daje lijekove na veresiju do penzije, momak je zamolio da sabere sve dugove koje imaju penzioneri. Nakon kraćeg vremena, momak je platio blizu 400 KM”, stoji u statusu Kajmakovića te dodaje kako je i apotekarka nakon toga zaplakala jer nije vjerovala da se takve stvari dešavaju na današnjem vremenu.

“Ni meni nije bilo nimalo svejedno, iskreno, postidio sam se zbog njegovog dobročinstva. Volio bih da svaki grad ima bar po jednog takvog dobročinitelja, a ovom mladiću iz Maglaja želim sve najbolje i da i dalje nastavi putem činjenja dobrih djela”, zaključio je Kajmaković za Klix.ba

Na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u dobroj mjeri utjecalo je uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Cijena litre goriva u BiH u godinu dana porasla je za čak 0,70 konvertibilnih maraka. Gledano kroz rezervoar goriva, razlika je skoro 40 konvertibilnih maraka. Dakle, u junu prošle godine za pun rezervoar goriva u koji stane 55 litara bilo je potrebno izdvojiti 93,50 konvertibilnih maraka, piše Večernji list.
 

Cijena litre dizela i benzina tada je koštala 1,70 konvertibilnih maraka. Danas za pun rezervoar istog automobila treba izdvojiti čak 132,55 konvertibilnih maraka. Znači, razlika je 39,05 maraka.

Kako navode iz nadležnih institucija, razloga zbog kojih je u nešto više od godinu dana došlo do tolikog povećanja cijena goriva je mnogo.

Tako je na cijene goriva u BiH u dobroj mjeri utjecalo uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Naime, izmjenom Zakona o akcizama cijena jedne litre goriva “skočila” je i za 20 – 25 feninga. Cijene goriva u BiH dodatno je podigla nesreća u Luci Ploče. Početkom avgusta tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište u Luci Ploče, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu za upotrebu.

Već prvi dan nakon ove nesreće stručnjaci su najavili veće cijene goriva u Republici Hrvatskoj, ali i u BiH. Prije nekoliko dana došlo je do eksplozije u Rafineriji nafte Bosanski brod, što svakako ostavlja posljedice na cijene energenata u ovoj zemlji.

Ipak, za ovo najnovije poskupljenje od pet feninga, do kojeg je došlo krajem prošle sedmice, odgovorno je, prema tvrdnjama Ministarstva trgovine Federacije BiH, kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Trenutno je cijena barela nafte na londonskom tržištu 80,30 dolara, dok je u SAD-u, odnosno na njujorškom tržištu, cijena barela niža i iznosi 71,20 dolara. Rast cijena goriva za sobom će povući i veće cijene svih ostalih proizvoda (hljeb, meso, ulje, brašno…), posebno ako se ostvare najave da bi do kraja godine litra goriva u Bosni i Hercegovini mogla doseći 2,50 konvertibilnih maraka.

Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije, kao što je to bio slučaj u junu ove godine. Zbog povećanja cijena goriva za 0,30 KM u pola godine vozači širom BiH su u junu blokirajući ceste izrazili svoje nezadovoljstvo cijenom goriva. Nakon ovih prosvjeda reagirali su nadležni te je došlo do blagog pada cijena.
krupljani.ba

Bosna i Hercegovina nastavlja trend gubljenja aktivne radne snage, istaknuto je u ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje obuhvaćene procesom proširenja za protekli kvartal.

Kako su naglasili, u drugom kvartalu BiH je izgubila dodatnih 1,5 odsto radne snage u odnosu na isti kvartal lani, dok je samo u julu izgubila 1,4 odsto radne snage.

Osim u realnom sektoru, BiH napuštaju čak i radnici u administraciji, koju većina građana BiH uglavnom doživljava kao pozitivno mjesto za zaposlenje, pišu Nezavisne novine
 

“Broj administrativnih radnika smanjen je za 2,25 odsto, sa 38,2 na i dalje zabrinjavajućih 35,9 odsto u julu 2018. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaju i da je u prvih sedam mjeseci broj administrativnih radnih mjesta preduzetim reformama smanjen za 0,4 odsto u odnosu na isti period lani.

Registrovana zaposlenost je, kako je istaknuto, i dalje u porastu, ali dijelom i zbog prelaska radnika iz sive zone u regularnu ekonomiju.

Dodaju i da je nezaposlenost među mladima i dalje visoka, a da broj nezaposlenih duže od godinu dana iznosi 80 odsto od ukupnog broja.

Zbog povoljnog ekonomskog ambijenta ističu da je bruto domaći proizvod porastao za 3,4 odsto u drugom kvartalu, što je, kako navode, porast od dva odsto u odnosu na prvi kvartal.

Iako je ekonomija sa 3,4 odsto generalno u porastu, u izvještaju upozoravaju da politička situacija u zemlji može negativno uticati na kreditni rejting zemlje, koji agencija “Standard&Poor’s” i dalje ocjenjuje B ocjenom, uz stabilne izglede zbog solidnih ekonomskih performansi i relativno niskog ukupnog zaduženja.

Što se tiče naših spoljnotrgovinskih partnera, istaknuto je da je za 80 odsto ekonomskog rasta zaslužna trgovina sa zemljama EU, a naši najvažniji spoljnotrgovinski partneri su Njemačka, Hrvatska i Italija. Kao i u prošlom kvartalnom izvještaju, i ovog puta su najvažniji spoljni investitori iz Švajcarske, Slovenije i Saudijske Arabije.
 

Kad se ukupno radi o našem regionu, u Evropskoj komisiji ističu da je ekonomija rasla po stopi od 4,3 odsto i da je uglavnom stimulisana unutrašnjom potrošnjom i spoljnim investicijama te transferima novca od rodbine iz inostranstva. U Turskoj je ekonomija sa 7,1 odsto pala na i dalje solidnih 5,5 odsto.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da postoje dvije vrste problema kada je u pitanju odlazak radne snage iz BiH u zemlje EU. Kratkoročni problem je, kako ističe, sve veći manjak radnika, posebno u zanatskim djelatnostima, te profesionalnih vozača, što onda ima posljedice na bh. ekonomiju i gubitak konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju i u EU.

Drugi, kako upozorava, problem je dugoročne prirode, a radi se o mogućnosti da se nakon neke eventualne buduće velike krize u EU odjednom u BiH vrati veliki broj ljudi.

“Ti ljudi bi onda mogli biti veliki udar na naš zdravstveni sistem i druge oblasti. Ja na to upozoravam, ali niko ne obraća pažnju”, ističe on.

Dodao je da bi budući Savjet ministara BiH trebalo da sklopi određenu vrstu aranžmana s Evropskom komisijom, kako bi se ovaj problem na vrijeme mogao riješiti. Osim toga, kako ističe, problem je da poreski obveznici BiH plaćaju školovanje ljudi, a onda ih Njemačka i druge evropske zemlje preuzimaju bez ikakvog ulaganja.

“I to je nešto o čemu bi Savjet ministara trebalo da razgovara s Evropskom komisijom. Recimo, ako uzmu našeg medicinskog radnika, trebalo bi da se uvedu kvote i da se na neki način naš siromašni sistem kompenzira za gubitak radne snage koju smo mi odškolovali”, zaključio je Radivojac.

Izbori

U izvještaju je data i ocjena proteklih izbora, tvrdeći da su oni prošli u regularnoj atmosferi, pozivajući se na izvještaje posmatračkih misija.

“Ocjena demokratskih institucija i ljudskih prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju jeste da su izbori uglavnom bili fer, ali ih je karakterizirala kontinuirana segregacija prema etničkim linijama”, istaknuto je u tom dijelu izvještaja.
krupljani.ba

Pojedini poslodavci već ne smiju ni zamisliti šta će se desiti 1. januara 2019. godine kada u Njemačkoj stupi na snagu zakon koji će pojednastaviti dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU.

Direktorica GS – Tvornice mašina Travnik d.d. Snježana Köpruner za poslovni portalAkta.ba je kazala kako je nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu rada u BiH prisutan već duže vrijeme, te su mnogi poslodavci prisiljeni o vlastitom trošku obrazovati potreban stručni kadar, kako bi uopće mogli funkcionirati.

“Naša kompanija je organizirala obuke za bravare, zavarivače i CNC operatere. Za obrazovni program, obuke mentora kao i opreme učionica potrošila je dosta novaca. Od 01.01. 2019. stupanjem na snagu zakona kojim se regulira jednostavnije dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU, svi naši radnici, ukoliko hoće, mogu otići. Dobivanje posla je pitanje sata ili dana” , kaže Köpruner.

Pojašnjava, kako Njemačka dugo nije vodila kvalitetnu demografsku politiku, ali je ekonomski dovoljno jaka da to može nadoknaditi.

“Političke elite u BiH ne mogu građanima ponuditi ni sigurnost za vlastiti život, a kamoli socijalnu sigurnost ili bolji standard. U svakom kafiću i na cesti slušate o novoj mogućnosti koja se pruža građanima BiH u Njemačkoj. Mislim da je dobro, da građani imaju pravo izbora na bolje plaće, na pravnu i socijalnu državu, kao i bolje obrazovanje za sebe i svoju djecu. Njemačka im sve to pruža, a BiH političari ne šalju građanima poruku da im je cilj napraviti zemlju atraktivnom za građane”, pojašnjava Köpruner, naglašavajući kako ne vidi način kako se izboriti sa problemom velikog odliva kvalificirane radne snage.

Čini joj se da je prekasno i da nemamo više vremena poslati građanima poruku zbog čega trebaju ostati u BiH, jer i sama ponekad ne vidi racionalan razlog ostanka.

“Ovdje će uglavnom ostati nekvalificirana radna snaga i zaposlenici javne uprave.”

O trenutnim načinima zadržavanje radne snage, ne zna šta reći, jer ni sama konkretno ne znam šta dalje. Vjerovatno će tamo gdje je moguće ići u robotizaciju, smanjiti prihode…
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI