BiH

BiH (115)

Kako su istaknuli, pri podnošenju informacije ukazat će se na kršenje više odredbi Izbornog zakona, a koje se odnose na izbornu prevaru.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić priznala je da je problem eskalirao, naročito zbog toga što ne znaju koliko takvih slučajeva ima. Napomenula je kako je CIK BiH upozoravao na manipulacije, pokušavajući odgovornost prebaciti na druge institucije.

Razgovarano je o informaciji Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu (IDDEEA) o tome da su stotine hiljada birača u BiH bez lične karte.

Naime, broj važećih ličnih karata koje su izdate u BiH osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.

Član CIK-a Suad Arnautović je kazao da su informacije koje je iznijela IDEEA vrlo opasne, jer se dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa.

“Predlažem da organizujemo sastanak s direktorom IDEEA-e, kao i s direktorom Agencije za zaštitu ličnih podataka”, kazao je Arnautović napominjući da su te institucije obavezne da zakonski pomažu u izbornom procesu.

Istakao je da prije CIK-a BiH postoji odgovornost drugih institucija koje izdaju lične dokumente.

“Propisana je zakonom uspostava Centra za birački spisak. Ovdje imamo nekoliko plasiranih stvari, da se ne zna šta je Centar za birački spisak. Ne može svako izdavati dokumente i poništavati lične dokumente”, istakao je Arnautović.

“Trebamo raditi zajedno s IDEEA-om na jedinstvenoj metodologiji rada, da nemamo parcijalne radnje. Ako je nešto urađeno nepropisno, ne možemo mi to pokriti”, istakao je on.

Hadžiabdić je kazala da je čak bilo više od milion isteklih dokumenata.

“Nisu problem CIK-a nevažeći dokumenti. Informacija nije do kraja lijepo objašnjena javnosti. Za sve to nije odgovoran samo CIK. Mi smo odgovorni za birače izvan BiH. Ali ja ne mogu ispraviti činjenicu da je toliki broj nevažećih dokumenata. Postoje ljudi kojima su istekli dokumenti, koji su otišli iz BiH pa nisu obnovili dokumente”, rekla je Hadžiabdić.

Na sjednici CIK-a je pod posljednjom tačkom dnevnog reda, šturo nazvanom ostalo, raspravljano o prijavama građana zbog izbornih prevara. Istaknuto je da je do sada bilo 950 žalbi i da su izvršene provjere u tri općine.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da je riječ o sumnji na počinjenja krivičnih djela za koja nisu nadležni. Podsjetila je kako u ranijem periodu prijave Tužilaštvu nisu polučile konkretne sankcije, kao i da ovaj put procedure provjera traju veoma dugo.

Centralna izborna komisija je, također, nakon dvije godine dobila novog generalnog sekretara. Riječ je o Goranu Miškoviću. Milica Milićević, koja je do sada obnašala ovu funkciju, smijenjena je jednoglasno.

“Dobili smo generalnog sekretara u značajnom trenutku. Bit će to vatreno krštenje. Ako odgovori zadatku u ovo predizborno vrijeme definitivno će biti pravi čovjek na pravom mjestu”, kazala je Hadžiabdić.

Također, CIK je usvojio odluku prema kojoj će Centar za brojanje glasova biti stavljen pod videonadzor. Četiri kamere će sve vrijeme pratiti proces. Radi se o pilot projektu koji će se narednih godina koristiti i za biračka mjesta.

Na sjednici je ustanovljeno i da 9 od 124 političke stranke nije kršilo zakon. Najavili su da će pokrenuti postupke, jer su prekršili Zakon o finansiranju stranaka.

Klix.ba

Klix.ba u saradnji s najvećom regionalnom konsultantsko-istraživačkom kompanijom Valicon ekskluzivno objavljuje trenutni rejting kandidata u utrci za Predsjedništvo BiH, koji se biraju iz Federacije BiH. Džaferović je zasad u prednosti, Radončić blizu, a Čović i Komšić izjednačeni.

Nakon prvih deset dana kampanje donosimo rezultate istraživanja o trenutnom rejtingu kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Građani FBiH su pitani za kojeg predsjedničkog kandidata bi najvjerovatnije glasali, zatim koji je njihov drugi izbor te za kojeg predsjedničkog kandidata nikada ne bi glasali.

Istraživanje je pokazalo da je unutar prvih deset dana kampanje u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka prvi kandidat SDA Šefik Džaferović i da je trenutno u najboljoj poziciji za pobjedu sa 23 posto.

Njemu je najbliži kandidat SBB-a Fahrudin Radončić sa 17, ali razlika nije nedohvatljiva iz dva jednostavna razloga koji se mogu vidjeti na grafikonu. Prvi je što ima više onih čiji bi drugi izbor bio Radončić, dok Džaferović ima najviše onih koji ga nikada ne bi birali.

Na trećem mjestu nakon deset dana kampanje je kandidat SDP-a Denis Bećirović sa 13 posto.

Iz agencije Valicon poručuju da će konačni rezultat zavisiti od ponašanja onih birača koji odbijaju glasati za nekog kandidata i iz tog razloga bi mogli glasati taktički – kako bi neki drugi kandidat pobijedio, iako to nije njihov prvi, iskreni, odabir.

Prilično izjednačen je i rezultat u utrci za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda između dva kandidata – Dragana Čovića (HDZ) i Željka Komšića koji imaju po 9 posto glasača. (DF).

Obojica imaju svoje prednosti. Komšić ima više glasača koji bi ga birali kao drugi izbor, a Čović zbog dijaspore.

Istraživanje je izvođeno na ukupnom uzorku n=1.000 glasača, n=100 dnevno. Anketiranje je provedeno u periodu od 6. do 16. septembra 2018. godine na teritoriji entiteta FBiH. Rađeno je metodom kompjuterski potpomognutog telefonskog anketiranje. (CATI).
klix.ba

Opće je poznato da se čitav politički vrh susjedne Republike Hrvatske angažirao na spašavanju političke karijere Dragana Čovića. Bez razlike, Čoviću vjetar u leđa daju i hrvatski HDZ i SDP. Stižu i sve ozbiljnije i sve utemljenije tvrdnje o koordinaciji hrvatskog HDZ-a i ruskih obavještajnih službi sa jasnim planom da se utiče na ishod rezultata izbora a sve sa ciljem pobjede Dragana Čovića nad Željkom Komšićem i za Čovićev treći mandat u možda posljednjem sazivu Predsjedništvu BiH.

Međutim, tu ne završava nego počinje niz onih koji su se snažno angažirali na sprječavanju izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. U "Svetu alijansu" protiv Komšića ujedinila se i Srbija i Hrvatska, potpomognuta Rusijom. Nisu samo Dodik i Čović snažno protiv izbora Komšića nego i Grabar - Kitarović i Aleksandar Vučić. Posljednji u nizu, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić u nekoliko zadnjih dana poslao je snažne poruke protiv izbora Željka Komšića na mjesto člana Predsjedništva BiH a u korist predsjednika HDZ-a i njegovog osobnog prijatelja Dragana Čovića. Ne smeta Vučiću Čovićevo ideološko koketiranje sa ustaškim režimom Nezavisne Države Hrvatske kao ni diskriminacija Srba na teritoriji koju politički kontroliše Dragan Čović, kao što ni  ni Zagrebu ne smeta Vučićeva podrška Čoviću. Zbog čega je to tako? Zbog čega su se ujedinili politički predstavnici susjednih zemalja koji se ne mogu ni smisliti?

Ne treba biti naročito pronicljiv da bi se moglo zaključiti to da je osnovni razlog ovog političkog ujedinjenja, ujedinjenje protiv jačanja države Bosne i Hercegovine. Oni ne samo da žele zadržati dosadašnji odnos snaga u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine koji ide na štetu države Bosne i Hercegovine, nego žele da izborom Čovića i Dodika u Predsjedništvo BiH radikalno oslabe poziciju BiH. Alijansa koja je uspostavljena, a koja ima različite interese ali jedan cilj, nije samo alijansa protiv Komšića nego strateški savez protiv Bosne i Hercegovine.

Taj savez mogu zaustaviti jedino građani Bosne i Hercegovine. Sudbina Bosne i Hercegovine još uvijek je u rukama građana Bosne i Hercegovine, naročito onih građana koji imaju lijevo- građansku orijentaciju i koji se moraju odlučiti između dva lijevo - građanska kandidata, između Denisa Bećirovića, koji pomenutoj alijansi ne predstavlja nikakvu smetnju ili Željka Komšića koji predstavlja statusni simbol otpora od političke agresije na Bosnu i Hercegovinu potpomognute domaćim separatistima. Doduše i Bećirović konačno može postati borac, te pobijediti Čovića i Dodika, Grabar Kitarovć i Vučića, ali samo u slučaju da pozove svoje simpetizere da biraju Komšića, jer sedmog oktobra se ponovo od agresije, ovaj put političke, brani Bosna i Hercegovina. Da li će se odbraniti, i da li će pobijediti to zavisi od nas građana Bosne i Hercegovine.

Piše: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Korištenje mobitela na nastavi postala je sasvim normalna aktivnost učenika širom svijeta pa i u našoj zemlji. Problem nastaje kada na taj način ometaju i ugrožavaju obrazovni proces, što se, saznajemo, dešava gotovo svakodnevno. Stoga smo pitali stručnjake treba li u bh. školama ograničiti ili zabraniti upotrebu mobitela, po uzoru na pojedine evropske zemlje.

Ne postoje jasno propisani pravilnici o korištenju mobitela u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH, dok je u RS-u nešto drugačija situacija. Pojedine škole u FBiH ograničile su upotrebu mobitela na osnovu internih odluka, dok ni u jednom kantonu ne postoje smjernice o korištenju mobitela na nastavi.

Ograničiti upotrebu

Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, smatra kako je potrebno održavati okrugle stolove na kojima bi roditelji, stručnjaci, psiholozi i nastavnici razmatrali eventualno ograničenje upotrebe mobitela u bh. školama.

“Danas svako dijete ima mobitel i, nažalost, dešava se da ga koriste za fotografisanje, snimanje ili dopisivanje na nastavi, što nikako nije uredu. Mi nismo za potpunu zabranu korištenja mobitela, jer zbog današnje sigurnosne situacije učenici se moraju javljati svojim roditeljima. Međutim, potrebno nam je ograničenje upotrebe mobitela, i to jednoobrazno. Ne može u jednoj školi postojati zabrana, a u drugoj da svi slobodno koriste mobitele. Moramo kroz zakon i pravilnik regulisati korištenje mobitela na nastavi”, kazao nam je Sivro.

On dodaje kako učenicima treba ograničiti korištenje mobitela, osim u slučajevima kada im trebaju za prikupljanje određenih podataka, posebno na časovima informatike.

“Nadležna ministarstva bi trebala kroz svoje redovne konsultacije školama, nastavnicima i roditeljima dati instrukciju u kojoj će jasno propisati ograničenje upotrebe mobitela. Škole ne bi trebale same od sebe uvoditi zabrane. Neprihvatljiv je takav način. Potrebno nam je jedinstveno rješenje”, istakao je Sivro.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH potvrdili su nam kako se korištenje mobitela u školama uglavnom uređuje na nivou škola, odnosno propisuje pravilima škola.

“Mi pozdravljamo sve do sada provedene aktivnosti u vezi s uvođenjem jasnih pravila korištenja mobilnih telefona u školama te se nadamo da će sva nadležna kantonalna ministarstva obrazovanja dati određene smjernice školama kako da eventualno pristupe optimalnom rješavanju ovog pitanja. Naš stav jeste da, u svakom slučaju, trebaju postojati izvjesna pravila u školama koja će osigurati da korištenje mobitela ne ometa nastavni proces, odnosno odgojno-obrazovni rad u školi”, odgovorili su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH.

S druge strane, prema Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a, zloupotreba mobilnih telefona za vrijeme nastave i snimanje videoklipova za vrijeme boravka u školi i njihova daljnja distribucija smatra se težom povredom dužnosti učenika.

“Za ovu vrstu povrede dužnosti učeniku može biti izrečen ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća ili premještanje iz jedne u drugu najbližu školu”, kazali su nam iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Također i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS-a kao teža povreda obaveze učenika definisana je zloupotreba korištenja mobilnih telefona u školi, s tim da se u ovom slučaju učeniku može izreći isključenje iz škole.

Korištenje mobitela u školi je pitanje o kojem raspravljaju roditelji i uprave škola širom Evrope i Amerike. Naprimjer, Francuska je u julu ove godine uvela zabranu korištenja mobitela u osnovnim školama, što je bilo predizborno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona.

Utjecaj na psihu učenika

Psihologinja i psihoterapeutica Armina Čerkić govori nam kako su Amerikanci počeli zabranjivati upotrebu mobitela u školama, jer su primijetili da u velikoj mjeri utječu na smanjenje pažnje učenika tokom nastave.

“U 2015. godini vršeno je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je pokazalo kako su učenici kojima je bilo zabranjeno korištenje mobitela tokom nastave imali bolje rezultate na testovima znanja. Također, rađena su i istraživanja o korisnosti mobitela u procesu nastave i rezultati su pokazali da mobiteli, naročito pristup internetu, mogu imati pozitivan utjecaj na učenike, ali je potrebna velika uključenost nastavnika u pružanju smjernica i superviziji učenika”, kazala nam je Čerkić.

Ona smatra kako je u osnovnim školama u BiH potrebno podržati nastavno osoblje u korištenju tehnologije pri radu, a u cilju unapređenja procesa nastave.

Prema mišljenju psihologinje i psihoterapeutice Nermine Vehabović-Rudež, iz perspektive roditelja djeci su potrebni mobiteli u školama radi komunikacije. Međutim, kako kaže, iz ugla psihologije nije dobro da djeca tokom nastave imaju mobitele kod sebe.

“Učenici zbog mobitela gube koncentraciju, ne učestvuju u nastavi i umjesto da razvijaju svoju psihu kroz interaktivni rad s drugom djecom i nastavnicima, postaju sve više usamljenici. Osim toga, dokazano je kako nekontrolisano korištenje mobitela djeluje na mozak djeteta. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je tehnologija veoma bitna za modernog čovjeka i korištenje tehnologija u školi je neophodno, ali uz stručno vođenje”, ističe Vehabović-Rudež.

Saradnja i usklađenost nastavnika i roditelja, kažu psiholozi, ključna je za dobrobit djece kada je riječ o korištenju mobitela u školi.

“Oni su direktno odgovorni za zdrav psihički razvoj djece. Ne možemo dati odgovornost djeci koliko će i kako koristiti mobitele jer oni to ne mogu samostalno odlučiti. Odrasli trebaju kontrolirati i dozirati korištenje mobitela za dobrobit djece”, istakla je Vehabović-Rudež.

Naši sagovornici zaključuju kako se popularni elektronski uređaji mogu iskoristiti za poticaj djece u obrazovanju, ali da se mora stati ukraj korištenju mobitela ispod klupe.

klix.ba

Povodom miješanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u izbornu kampanju u našoj zemlji i tvrdnji da „neko iz BiH rado i lako gazi Ustav Srbije“, oglasio se kandidat SDA za člana Predsjednišva BiH Šefik Džaferović.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne treba da brine da će neko iz Bosne i Hercegovine ugrožavati Srbiju. To se nikada kroz historiju nije događalo. Obrnuto jeste bilo. Ne tako davno. Unatoč svemu, mi želimo graditi bolje dobrosusjedske odnose sa Srbijom, na bazi ravnopravnosti i bolje odnose između bošnjačkog i srpskog naroda.

Vučić mora znati da Bošnjake nikada i ničim ne može spriječiti da imaju poseban odnos prema Sandžaku. Sandžak je u srcima svih Bošnjaka i tako će ostati. Poštovaćemo Srbiju tačno onoliko koliko Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu i nastavićemo da volimo Sandžak.

S Vučićem se mogu složiti da bh. entitet RS i Sandžak nisu isti. Sandžak je historijska regija u kojoj su Bošnjaci autohtono stanovništvo, a entitet RS je nastao kao proizvod agresije na Bosnu i Hercegovinu, etničkog čišćenja, teških zločina, uključujući i genocid, koje su počinile Miloševićeva, Karadžićeva i Mladićeva vojska i policija.

Umjesto što se bavi poređenjima bh. entiteta RS i Sandžaka, svrsishodnije bi bilo da Vučić inicira vlasti Srbije da, nakon decenija ignorantskog i diskriminatornog odnosa prema sandžačkim Bošnjacima, povećaju ulaganja u infrastrukturu ovog područja i tamošnjem stanovništvu omogući bolje uvjete za život.

(Vijesti.ba)

Otkako je na pres-konferenciji u petak objavljen telefonski broj za besplatnu i anonimnu prijavu divljih deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine, telefon ne prestaje zvoniti.

“Prvi pozivi građana uslijedili su ubrzo nakon konferencije za medije”, rekao je za Fenu Zoran Adžaip, voditelj projekta “Mapiranje divljih deponija” u čijem je okviru i objavljen taj broj.

Relizatori kampanje iznenađeni su pozitivno takvom zainteresiranošću građana koji prijavljuju najčešće deponije mješovitog tipa čiji je sadržaj kućni i građevinski otpad.

Po riječima Adžaipa, prijave bi trebalo da doprinesu sprečavanju novih deponija.

Besplatni telefonski broj: 080 05 05 06, nazvan “Zeleni alarm” u projektu “Mapiranje divljih deponija”, objavila je na konferenciji u petak nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa kao realizator kampanje zajedno s Federalnim fondom za zaštitu okoliša.

Cilj je prvo sačiniti registar divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH. Krajnji cilj je saniranje deponija i remedijacija tla. Općine će dobiti registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija, zamisao je organizatora kampanje koja treba da doprinese sistemskom rješavanju višedecenijskog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada.

Realizatori će također ponuditi smjernice za izradu lokalnih propisa koji bi između ostalog sadržavale definiciju divlje deponije, kao i prijedlog za sankcije prekršiocima propisa.

Pažnja će biti fokusirana na deponije koje sadrže opasne materije, ali je bitno locirati i sve druge osim onih s tečnim otpadom budući da takve nisu predmet tog projekta.

Zoran Adžaip kaže da sadašnja zakonska legislativa ne daje samu definiciju pojma ‘divlja deponija’ mada je on prisutan, pa su se organizatori kampanje, u konsultaciji sa stručnjacima, opredijelili da predmet njihovog interesovanja budu nelegalne deponije koje zauzimaju najmanje šest do deset kvadratnih metara površine i pola metra u visinu, a sadrže sve vrste otpada izuzev tečnog.

Osim od samih građana, realizatori će podatke o deponijama sakupljati od lokalnih uprava. U tom cilju su nekim općinskim ili gradskim upravama u Federaciji BiH već ranije upućeni odgovarajući dopisi. I tu je odziv je zadovoljavajući, kako je rečeno u petak na pres-konferenciji, te su u tom pozitivnom kontekstu spomenute lokalne uprave: Kaknja, Bihaća, Novog Travnika, Lukavca, Kreševa, Bugojna i druge.

Prema podacima, divlje deponije su često razasute uz velike rijeke: Bosnu, Vrbas, Lašvu i njihove pritoke, u blizni puteva i izvorišta voda, što realizatori ovog projekta smatraju naročitom opasnošću. Najčešći uzročnici su nesavjesni građani.

Odbačeni otpad u okoliš direktno ugrožava ljudsko zdravlje, stvara lošu sliku o ekološkoj svijesti i uzrok je čestih šumskih požara. Također ugrožava stratešku privrednu granu, turizam, rečeno je na kofreneciji u petak.

Mada je značajno unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom u smislu razvoja komunalne infrastrukture i povećanjem broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada, broj lokacija divljih deponija u Federaciji BiH nije smanjen.

Stare deponije zarastaju i nastaju nove, što iziskuje hitne mjere i sinergiju svih nivoa vlasti za sistemsko rješavanje ovog problema, a jedan od prvih koraka je lociranje divljih deponija i uspostava baze podataka za Federaciju BiH, zaključeno je na konferenciji.
mojusk

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra  2018. godine primilo gotovo 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel-goriva i BMB 95.
 

Dana 4. septembra 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolar po kursu od 128,13 KM, da bi 11. septembra dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. septembra bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.
 

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za gotovo 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6.6.2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u avgustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, prema nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena s onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, te da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cijene na i marže na obrascima, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
krupljani.ba

Bosna i Hercegovina već je počela osjećati posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju radna snaga.

U potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz BiH je otišla armija varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara…

Vrh ledenog brijega

Da u BiH već nema ko raditi ove poslove, tvrdi Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine. On upozorava da BiH za ovom vrstom radnika uveliko vapi, a razlog za to je što niko više neće da radi za minimalac.

– Hajde da kažemo da su uslužne zanatlije sve potrebnije u svakom gradu! U jednom trgovačkom centru čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

On upozorava da je ovo vrh ledenog brijega i da ćemo uskoro osjetiti prave razmjere odlaska radne snage iz zemlje. Da bi riješili problem, privatnici će morati povećati plaće da bi zadržali radnike.

– I vlasnici pekara žale se da im nema ko ispeći ni prodati hljeb. Usluge pekara, mesara, ugostitelja, zasigurno će biti paprenije. Vlasnici i poslodavci morat će povećati plaće ako žele naći radnike, to je jedino rješenje – kaže Vasilić.

Najnovije analize Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču pokazale su da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata i da će ih biti još više u narednom periodu zbog brojnih faktora. Navodi se da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva. Slijede Albanija s milion emigranata i Srbija sa 900.000.

Karte u jednom pravcu

Da je stanje alarmantno, vidi se i po tome što već sada privrednici traže radnike i nude im primamljive plaće. Fojnička firma “MS&Wood”, naprimjer, objavila je zanimljiv oglas u kojem traži iskusne majstore i stolare i nudi im plaću i do 2.000 maraka, ovisno o vještinama i zalaganju.

– Hiljade ljudi digle su sidro, vode sa sobom porodice, djecu i staro i mlado, i kupuju kartu u jednom pravcu. Ovdje će ih zadržati samo plaća, jer niko više ne može živjeti od nekoliko stotina maraka – kazala nam je jedna od radnica koja radi za 500 KM.

Navodi da će i ona, ako se ništa ne promijeni nabolje, zauvijek napustiti BiH.

Otvara se i agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj

I dok poslodavci muku muče da nađu radnike, ovih dana u Banjoj Luci svečano će biti otvoreno predstavništvo „Jens Wiegrebea“. Riječ je o agenciji specijaliziranoj za posredovanje pri zapošljavanju zdravstvenih radnika u Njemačkoj.

avaz.ba

Snimke koje smo zabilježili 11. septembra oko 22 sata u blizini glavne sarajevske autobuske stanice prikazuju desetine migranata koji su autobusima tek pristilgli u glavni grad.

Evo i kojom rutom:

“Krenuo sam iz Pakistana, potom stigao u Iran, zatim u Tursku, dalje Makedoniju, Srbiju i na koncu ovdje. Planiram ovdje biti nekoliko dana potom idem za Italiju”, rekao je migrant iz Pakistana.

Nekoliko kilometara od centralnog ureda Službe za poslove sa stranicma u Sarajevu, oko 15 sati, zatičemo grupu migranata, izmorenih, izgladnjelih, na putu, kako kažu, da se prijave nadležnim institucijama. Evo njihove priče:
 

“Tri noći smo proveli u šumi, sa djecom, ženama, tamo smo i spavali, evo konačno smo stigli ovdje. Već 12 sati ništa nismo jeli.”

N1: Kako ste prešli granicu?

“Prešli smo brodom po noći, bilo je vrlo teško, svi smo bili mokri, do deset ljudi u malom brodu, vjetar puše i bilo je vrlo opasno posebno za djecu i žene, ali morali smo to uraditi.”

N1: Gdje ste tačno prešli granicu?

“Ne znam jer ne poznajemo ovu zemlju, ali se sjećam da smo prošli kroz Loznicu u Srbiji”, ispričao je migrant iz Irana.

10 hiljada i 100 ilegalnih migranata spriječeno je od početka godine da iz Srbije i Crne Gore uđu u Bosnu i Hercegovinu. Na terenu službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, MUP-a Republike Srpske, no migranit i dalje pronalaze puteve.
 

“Ono što je činjenica da je riječ o ilegalnim migrantima koji putuju jako dugo, koji kod sebe ne posjeduju puno novca, koji putuju samostalno u grupama, i komuniciraju međusobno i na neki način prate rad policijskih službenika na granici i onog trenutka kada se zatvori jedno žarište, nekoliko dana poslije se otvara novo taj neki Istok i Sjeveroistok Bosne je trenutno veoma aktivan. Kada govorimo o žarištima to su najviše područje Bijeljine, Zvornika, Čajniča, i Višegrada”, pojasnila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Migranti su redovna tačka svake sjednice Vijeća ministara. Jučerašnja poruka ovog izvršnog tijela je da se na neki način situacija smiruje.

Evo statistike:

Od januara do septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je više od 13 hiljada ilegalnih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih više od 12 hiljada, a ostali su podnijeli zahjteve za azil.

“Svaku sjednicu mi raspravljamo o migrantskoj krizi ali nemam ništa spektakularno da kažem, ništa se posebno nije dogodilo, taj tok ide, kroz BiH, uglavnom se tu odvija taj tranzit, mi osposobljavamo kapacitete za njihov humanitarni boravak u okviru tog tranzita”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Međunarodne humanitarne organizacije su konstantno na terenu, no u USK situacija postaje kritična.

“Mi apeliramo na vlasti BiH na svim nivoima da u jednoj koordiniranoj akciji što prije iznađu rješenja pogotovo za jedan dostojanstven i humani smještaj izbjeglica i migranata u USK, zima je praktički pred vratima i u slučaju da se do tada ne iznađe jedno adekvatno rješenje doista može doći do velike humanitarne krize a to nikome nije u interesu i trebamo sve poduzeti da se to spriječi”, rekao je Neven Crvenković iz UNHCR-a.

Strahuje se od konačnih odluka Evropske unije, jer su institucije Bosne i Hercegovine, posebno lokalne vlasti Unsko-sansko kantona, u više navrata upozoravale, kako ne mogu izaći na kraj sa hiljadama migranata koji su ovdje zatočeni. Ni humanitarno, ni sigurnosno, a ni s kvalitetnim smještajnim kapacitetima.
krupljani.ba

U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. 

U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom i niskim oblacima. 
 

Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. 

Jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 22, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 °C.

U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 25 °C. 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI