BiH

BiH (150)

Tokom mirnog okupljanja na skupu Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjoj Luci 227. dan, došlo je do incidenta.

Dok su se članovi grupe Pravda za Davida obraćali prisutnima neko od prolaznika im je dobacio da “ne znaju šta je religija”.
 

Nakon toga se Davor Dragičević otac ubijenog Davida uputio pred Palatu predsjednika Republike Srpske.

Prilikom dolaska, tamo ga je sačekalo policijsko obezbjeđenje i spriječilo da krene ka vratima. No, to Dragičevića nije spriječilo da Dodiku pošalje poruku, a potom prisutnim policajcima, jednom po jednom postavi kratko i jasno pitanje…

Pogledajte šta se dešavalo večeras ispred rezidencije Milorada Dodika u Banjoj Luci, u prilogu koji je objavila televizija BN…
 

Pogledajte kako je danas uhapšen Siniša Straživuk…


krupljani.ba

Riječ je o zastupnicima Zaimu Backoviću (BPS), Sadiku Ahmetoviću (Nezavisni blok), Salki Sokoloviću (Nezavisni blok), Momčilu Novakoviću (NDP), Borislavu Bojiću (DNS), Đorđi Krčmaru (DNS), Jovanu Vukovljaku (DNS), Nenadu Laliću (SDS), Nikoli Lovrinoviću (HDZ BiH), Predragu Kožulu (HDZ BiH) i Miroslavu Milovanoviću (SNSD).

Oni od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a koje su stupile na snagu 2017. godine.

Naime, Vijeće ministara BiH je 12. aprila 2017. godine stavilo van snage odluku o ostvarivanju prava funkcionera u vlasti na nivou BiH na “bijeli hljeb”. Izvršna vlast tada je saopćila da s obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je član 48 brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke.
 

Bijeli hljeb ili nezarađena plaća podrazumijevao je mogućnost da predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te parlamentarci i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata.

Jedan od potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti je i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, a koji je sa 19.407 osvojenih glasova i na ovogodišnjim izborima dobio direktni mandat u državnom organu zakonodavne vlasti.

“Ja sam načelno podržao svoje kolege znajući da ću biti izabran u Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog za to je što su izmjene zakona kojim je ukinut ‘bijeli hljeb’ trebalo da prate i druga rješenja. Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono”, rekao je Kožul za Klix.ba.Kako kaže, on je svjesno, iako ga se ne tiče, podržao parlamentarce koji su uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. Kožul nije htio govoriti o imenima zastupnika, ali je istakao da mu je apelaciju na potpisivanje donio Novaković.
 

“Ne znam precizno imena jer nemam kod sebe dokument. Sigurno znam da smo iz načelnih razloga to učinili Nikola Lovrinović i ja”, kazao je Kožul.

Inače, Predrag Kožul i Nikola Lovrinović jedini su na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od 11 potpisnika apelacije, glasali protiv izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Posljednji državni funkcioneri u izvršnoj vlasti koji su iskoristili pravo na “bijeli hljeb” bili su članovi DF-a i to bivši ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović i bivši zamjenik državne ministrice odbrane Emir Suljagić.

Matanoviću je nakon smjene mjesečno isplaćivano 2.847,94 KM po osnovu “bijelog hljeba”, dok je Emir Suljagić građane BiH mjesečno koštao 1.954,47 KM. Inače, njih dvojica samo su osam mjeseci obnašali dužnost ministra i zamjenika ministra u Vijeću ministara BiH.

Iznosi koje su kladionice uplatile državi BiH u proteklom periodu samo su mrvice jednog većeg kolača

Oporezivanje kladionica u BiH čeka neku novu vlast koja bi se nakon izbora možda i mogla uhvatiti u koštac sa ovim problemom na osnovu kojeg država godišnje gubi milione.
 

Podaci Porezne uprave FBiH (PUFBiH) koji su dostavljeni portalu Fokus.ba u najmanju ruku su nevjerovatni, budući da su kladionice igračima u nepune tri godine isplatile čak tri milijarde KM, a da ni marka nije otišla u budžet.

Kako je to moguće?

Zapravo, veoma jednostavno.

Iz Porezne uprave FBiH ističu da se već godinama porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća na pojedinačne dobitke ostvarene iznad 100 KM, ali ne i za one ispod 100 KM.

„Postoji opravdana sumnja da priređivači igara na sreću klađenja, dobitke iznad 100 KM dijele na više pojedinačnih dobitaka, ispod 100 KM, te takvom vrstom manipulacije izbjegavaju plaćanje zakonom propisanih obaveza“, naveli su za Fokus.ba iz ove institucije.

Iznosi su ogromni. Na ime dobitaka od igara na sreću do 100 KM, u posljednje dvije godine, te sedam mjeseci ove godine isplaćeno je, bez poreza, preko tri milijarde KM.

U Poreznoj upravi FBiH smatraju da je rješenje sasvim jednostavno.

„Da bi se spriječile navedene zloupotrebe, povećali javni prihodi, ustrojio pravedniji način oporezivanja i pojednostavio način obračuna i kontrole javnih prihoda, Porezna uprava FBiH dostavila je Federalnom ministarstvu finansija konkretan prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću, u smislu da se svaki dobitak od igara na sreću, bez obzira na visinu isplaćenog dobitka, oporezuje po stopi od 10%. Sasvim je jasno koliko su bili opravdani prijedlozi PUFBiH i koliko bi usvajanje istih rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na našu državu“, istakli su iz Porezne uprave FBiH.

S obzirom da su u nepune tri godine u opticaju bile milijarde KM, onda se s pravom može reći da su iznosi koje su kladionice uplatile državi u proteklom periodu samo mrvice jednog većeg kolača.

Naime, u proteklih nepunih šest godina kladionice su uplatile poreze (na dobitke iznad 100 KM) i doprinose u ukupnom iznosu od 236,3 miliona KM.

U međuvremenu, ostvarile su višemilionske profite.

Dok u Bosni i Hercegovini traju, a čini se trajati će jako dugo, postizborna matematika i prepucavanja ovu zemlju svakodnevno napuštaju autobusi ljudi, ali i tvrtki koje  ne mogu niti žele poslovati u ovakvim uvjetima.

S obzirom na trendove, doduše ne samo u BiH, već je poprilično kasno za mnoge stvari ali ukoliko se uozbiljimo i počnemo raditi na konkretnim reformama možemo barem usporiti trendove propadanja biznisa i odlazaka ljudi.
 

A činjenica je da se broj odlazaka posljednjih godina broji u stotinama tisuća, a kvota da će tako biti i u narednim godinama je jako mala s obzirom kako smo prema ama baš svakom istraživanju vezanom za ekonomiju, socijalu, korupciju i kriminal apsolutno europsko dno. Dok sve stranke u zemlji samo gledaju kako će drugima gurati klipove u kotače, kotači zemlje odavno se ne kreću čemu svjedoče posljednji podaci Svjetske banke – u kategoriji otpočinjanja biznisa rangirani smo na 183. mjesto od 190 promatranih zemalja svijeta!

NAJGORI U EUROPI

Nadalje, na listi Doing Business u dijelu dobivanja građevinske dozvole naša zemlja je rangirana na 167. mjesto, uvođenje električne energije gdje smo rangirani na 130., a u oblasti plaćanje poreza nalazimo se na 139. mjestu.

Kada svemu dodamo političku i pravnu nestabilnost, činjenicu da smo “zarobljena država” u punom smislu te sintagme koja je okovana kriminalom i korupcijom jasno je zbog čega investitori od BiH bježe “kao vrag od tamjana”. A bez velikih domaćih i inozemnih investicija nema radnih mjesta, a time ni ljudi u zemlji.

Naravno, razvijene i uređene države poput Njemačke, Irske ili skandinavskih zemalja to znaju iskoristiti te nam uzimaju najbolje ljude. Ukoliko znamo da Njemačka priprema novi zakon o useljeništvu, kako im nedostaje više od milijun radnika, kako su prije nekoliko dana satnicu podigli na 9,19 eura (traži se čak i povećanje na 12 eura) jasno je kako će autobusi onih koji idu iz BiH još i puniji. Naročito jer se politička kriza i u naredne četiri godine već može s velikom sigurnošću prognozirati.

NUŽNE ISTINSKE REFORME

I dok Hrvatska i Srbija, svjesne da ostaju bez najboljih ljudi barem pokušavaju nešto raditi po tom pitanju (otvaranje tvornica, porezne reforme, u Hrvatskoj se želi povećati plaće na tisuću eura…), tradicionalno naše političke elite ne rade ništa ili pogoršavaju stvari. Pogoršavaju na način da na građane udaraju dodatne namete i poreze, koji su ionako izuzetno veliki.

– U rješavanje problema nedostatka i odliva radne snage, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sustava, kako bi se manjim oporezivanjem rada, reformom obrazovnog sustava, efikasnijom stimulacijom zapošljavanja i redefiniranjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uvjetima za gospodarske aktivnosti, kazao je za Fenu Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.
 

Primjerice, traži se da se rasterećenje rada radi na način vraćanja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na razinu iz 2008., odnosno na razinu do 50 posto opterećenja na plaću. Nadalje, država se mora prestati ponašati poput “superhika”, te otimati siromašnima i davati bogatima, jer je na taj način stvorila zemlju od oko 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva, a oko 50 posto građana je na granici siromaštva.

Dakle, imamo ogromnu većinu siromašnih, i manjinu super bogatih dok smo srednji stalež skoro iskorijenili. Neefikasnu i glomaznu bh. javnu upravu ne bi izdržala niti jedna Njemačka, a kamoli siromašna BiH, ali s obzirom da naši političari glasove jedino mogu dobivati na način da obećavaju podobnim i poslušnim mjesta u upravi i javnim poduzećima, situacija se po ovom pitanju samo pogoršavala. Sve pobrojano samo je kap u moru onoga što BiH pod hitno mora mijenjati želi li bar smanjiti trendove odlazaka. Do sada politika nije bila spremna na te korake, a koliko je realno od istih ljudi i stranaka koje se samo smjenjuju na vlasti od 1996. do danas, procijenite sami.
krupljani.ba

Komšić je na početku razgovora, na pitanje o konstituisanju Predsjedništva BiH i formiranju Vijeća ministara BiH, istakao da je za 20. novembar zakazana svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva, a da će formiranje Vijeća ministara ići mnogo brže nego što se očekuje.

“Nisu ovdje političari baš toliko principijalni, svima se manje-više žuri u vlast”, kazao je Komšić.

Poručio je da nikada neće doći do promjene Izbornog zakona na način koji to Dragan Čović hoće i da će ostati sve što sada imamo.
 

“Nije prvi put da Dragan Čović nastupa sa tako tvrdim stavovima, a onda se poslije povlači”, istakao je on.

HDZ nije jednako Hrvati

Upitan da li su Hrvati majorizirani u BiH, Komšić je rekao da nema majorizacije Hrvata ni u kom smislu – ni u političkom, ni u etničkom, ni u ekonomskom, ni u bilo kom drugom, čak ni u fizičkom.

“Hrvati su, kako to stoji u našem Ustavu, konstitutivan narod. S obzirom na to da su konstitutivan narod, istina najmalobrojniji, ostvarajuju bar trećinu učešća u vlasti na državnom nivou.

Ako ćemo tom logikom ići, onda neki drugi imaju prava malo više da se bune. Ne postoji nikakva vrsta pritiska na Hrvate od strane bilo koga. Postoji problem, koji imaju svi građani BiH, a to je jedna vrsta pravne nesigurnosti i beznađa u kojoj živimo, nepoštovanja svega onoga što piše u našem Ustavom i zakonima.

To je ono što sve muči u ovoj zemlji, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi, Jevreji, ostali, kako god da ih zovemo.

Kada kažu majorizacija, volio bih da se obrazloži odakle ta majorizacija i šta smatraju pod tom majorizacijom. Ako nije majorizacija što jedan Hrvat, u ovom slučaju Dragan Čović, nije izabran u Predsjedništvo BiH, drugi jeste, to jest ja.
 

Onda ne govorimo majorizaciji Hrvata. Onda možemo govoriti o majorizaciji HDZ-a, a to nije jednako Hrvati”, rekao je Komšić.

Da li je BiH održiva?

Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina održiva, Komšić je odgovorio potvrdno.

“Pa, opstala je i u težim historijskim i političkim okolnostima. Zamislite samo šta je prešlo preko ove zemlje. Preko ove zemlje su prelazila carstva, za koja je izgledalo da im nema kraja. Nijednog od tih carstava više nema. A mi stojimo. Ovakvi – kakvi smo. Stojimo i postojimo.

Nemam nikakvih dilema da li će BiH preživjeti. Nikada nije dobro potcjenjivati nas u BiH, bez obzira koji smo, šta smo i kako smo. Ipak je ovo naša domovina”, rekao je Komšić.

Odnosi BiH sa susjednim državama

Kada je riječ o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, sa Srbijom i Hrvatskom, Komšić je rekao da te zemlje mogu računati na njega.

“U punoj mjeri ću biti posvećen tome da to budu dobri i prijateljski odnosi. Ali, vas molim, i u Zagrebu i Beogradu, samo da znate, gdje prelazite granicu. I gdje pokazujete dokumenta. To je na Savi, to je na Drini, to je na Uni. Samo to poštujete i nećete imati nikakvih problema sa mnom”, naveo je on.
 

Komšić je istakao da će se Hrvatska, barem kada je riječ o aktuelnoj vladi u Zagrebu, morati pomiriti sa tim da je ovo ipak nezavisna država i da mi nismo ovdje nikakva njihova filijala.

“To što oni rade, zapravo jeste miješanje u unutrašnje poslove nezavisne i suverene države, za koju tvrde da im je prijateljska. Dakle, i Hrvatska će morati malo da se otrijezni kada je riječ o postupcima prema BiH, bez obzira na to što su oni u EU i NATO.

To im neće pomoći da naprave svoju filijalu od ove zemlje. Ali, naravno, svjesni smo mi svoje pozicije. Ko smo, šta smo i u kakvom okruženju se nalazimo.

Baš zbog toga što je Hrvatska članica i NATO i EU, put u Uniju ide i preko Republike Hrvatske. Mi smo toga svjesni. Mi smo spremni da radimo na tome zajedno. Ako hoće da nam pomognu, neka nam pomognu, ako neće, neka nam ne odmažu na tom putu.

U regionu imamo više zemalja članica NATO, od kojih takođe računamo na podršku na tom putu. Svjesni smo mi, gdje i kako se ide”, kazao je Komšić.

Cijeli intervju pregledajte ovdje.


 

Nakon propale svadbe u Gradačcu, odbjegla mlada Elda Mujčin otvoreno priča kako je mladoženja Edin Huseljić pokušao iskoristiti nju i njihovo nerođeno dijete kako bi se domogao novca.

Dan koji je trebao biti najljepši u životima dvoje mladih ljudi pretvorio se u noćnu moru. Naime, prema običaju, mlada je išla od gosta do gosta i dijelila svatovima kafu, a oni su joj zauzvrat na tacnu ostavljali novac. Ali, upravo zbog tog novca, među mladencima je usred vjenčanja izbila žestoka svađa. Svadba od nekoliko stotina zvanica je prekinuta isti čas, a mlada je iste večeri otišla nazad kući u Odžak.

Troškovi svadbe

– Jako mi je smiješno sve! Nije za žalit, a nije ni za plakat, nego samo za smijati se! Ovako, ako baš neke interesuje istina, ja sam demant dala, a ovo je moja verzija priče. Mene uopće nisu kontaktirali ni pitali za istinu, a istina je sljedeća: ja nikakve pare nisam pokupila, niti pokušala pokupiti, ja pare nisam ni vidjela kako treba jer kako znate poslije kafe ide kuma i još jedna sa tabljicom i tu se pare stavljaju, ja kafu dijelim, piča Elda za portal Crna-hronika.info.

– Poslije podjele, nastavlja, otišlo se skupiti pare. Tu smo bili mladoženja, kuma i ja, da bi došao mladoženjin otac i uzeo pare, kao njemu ide to, ja se naljutila jer nam je zapravo čitavu svadbu isplanirao on i njegova žena, nisu mi dopustili da svoju svadbu isplaniram, miješali su se, nakon čega sam odmah izašla i vratima zalupila! Onda sam ušla nazad u restoran i sjela (što znači – da sam ukrala pare, ne bi se vratila ponovo ma svadbu), priča Elda i nastavlja:

– Sjedila sam još unutra kada je njegov otac pijan rekao da ja nisam nikakav k*rac i da idem slobodno jer nisam vrijedna tih para! Naravno, izašla sam iz restorana, sjedila ispred još jedan sat za što imam svjedoke, gdje je i mladoženjina strana bila prisutna, priča je, dakle, izmišljena samo iz razloga jer tu nije bilo dovoljno para kako bi se platili troškovi svadbe, pa su na mene sve svalili kako bi se ogradili od sramote, govori Elda, koja je, kako priča, te noći završila na Hitnoj.

“Šta on tu može”?

– Ja sam na hitnoj završila trudna, u tom istom gradu, da bi se mladoženja vratio sjediti i piti sa izgovorom “šta on tu može”? Kredit sam ja podigla, za što imam i dokaz, te sredila sprat u kojem smo trebali živjeti, a ne on. Iskoristio i šutnuo! Sad će sve ići preko suda, ja da sam kriva, ne bih ga tužila, kazala je Elda za portal Crna-Hronika.info.
mojusk.ba

Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu posljednje tri sedmice u padu, pojeftinjenje goriva na bh. pumpama još je neizvjesno.

Na londonskom tržištu prošlosedmična cijena barela pala je za dodatnih 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Očekuju reakcije

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD na iranski naftni sektor. Ali, posljednje tri sedmice ta su strahovanja splasnula, između ostalog zbog najave Saudijske Arabije da, ako bude potrebe, može povećati proizvodnju.

Ipak, uprkos svemu tome, iz Odsjeka za cijene Federalnog ministarstva trgovine za „Avaz“ su jučer kazali da još nemaju nijednu najavu o pojeftinjenju goriva na pumpama u FBiH.

– Sada će se vidjeti kolike su zalihe goriva na našim benzinskim pumpama. Ipak, nadamo se da će doći do promjene cijena. Još nemamo prijava, a prema uputstvu, benzinske pumpe promjenu cijena moraju najaviti tri dana ranije. Tako da će se u četvrtak ili najdalje petak znati hoće li biti zahtjeva – istakli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH potvrdio je za „Avaz“ da od rafinerija još nemaju najava da će doći do sniženja nabavne cijene goriva.

Prerada sirovina

– To je pokazatelj da se trgovci koji nama prodaju gorivo baš i ne ponašaju u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima. Nažalost, još nema sniženja nabavnih cijena, pa je teško očekivati pojeftinjenje i na bh. pumpama – istakao je Bošković.

Dodao je da je iluzorno očekivati da pad cijene barela za nekoliko dolara dovede do pojeftinjenja na pumpi na Pofalićima.

– Rafinerijski ciklus traje oko dva mjeseca, što podrazumijeva nabavku sirove nafte po aktuelnim cijenama i preradu, pa tek onda prodaju našim trgovcima. Ne ide promjena cijene preko noći. Bh. distributeri na repu su događanja, nismo multinacionalne kompanije niti možemo uticati na svjetsku naftnu politiku – pojasnio je Bošković.

Nabavka iz regiona

– Trenutno postoji pet pravaca snabdijevanja trgovaca u BiH naftom. Gorivo koje ne dolazi iz EU ima i carinsku barijeru, plaća se 11 posto carine na uvoz. Čak 95 posto goriva na bh. tržištu nabavlja se u regionalnim rafinerijama, dakle u Rijeci, Sisku, Pančevu, pa tek onda nešto manje iz Mađarske i Italije – navodi Bošković.

​krajina.ba

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) svim građanima i komercijalnim bankama čestita 31. oktobar – Svjetski dan štednje, koji stanovništvo BiH i ove godine obilježava s najvećim do sada zabilježenim iznosom štednih uloga.

Prema podacima CBBiH, na kraju septembra 2018. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 11,83 milijardi maraka, što je najveći zabilježeni nivo. Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 55,4 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcioniranja banaka, saopćeno je iz CBBiH.
 

Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2018. iznose 5,45 milijardi maraka ili 46,1 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 500 miliona, a dugoročni 4,95 milijardi marka. Transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 6,38 milijardi maraka ili 53,9 posto ukupnih depozita stanovništva.

U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 5,54 milijardi KM što čini 46,8 posto učešća, što je značajno više nego prije pet godina kada je udio depozita u domaćoj valuti bio 38 posto. Depoziti u eurima iznose 5,70 milijardi KM ili 48,2 posto, a depoziti u ostalim stranim valutama 591 milion KM ili pet posto.

Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite,pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 808,9 miliona KM ili 7,8 posto.

Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta zavisno od tipa depozita. Najbrže rastu transakcijski depoziti, koji su porasli za 18,0 posto (odnosno 489 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 14,4 posto (odnosno 311 miliona KM). Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju štednju, neznatno rastu i na godišnjem nivou su imali porast od 0,3 posto (18 miliona KM).

Na usporeni rast oročenih i štednih depozita stanovništva utiče i kontinuiran pad kamatnih stopa tokom posljednjih godina. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva u euro valuti bilježe kontinuiran pad tokom posljednjih pet godina, sa manjim oscilacijama.

Tako su za oročene depozite stanovništva u eurima sa dogovorenim dospijećem od jedne godine do dvije godine smanjene sa 3,279 posto, koliko je bila prosječna stopa za 2013. godinu, do 1,188 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine. Istovremeno su za oročene depozite sa dogovorenim dospijećem preko dvije godine bile na nešto višem nivou, ali sa istim trendom smanjivanja od 3,945 posto u 2013. godini do 1,462 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine.

Za isti posmatrani period, kamatne stope na oročene i štedne depozite stanovništva u KM sa dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine su se smanjivale od 3,262 posto na 1,276 posto, a za oročenje preko dvije godine u rasponu od 3,661 posto do 1,371 posto.

Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili štede za kasnije periode. Na osnovu tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da finansiraju i doprinose efikasnijem funkcioniranju i rastu ekonomije, te da pomognu u reduciranju neformalne transakcije.

Završeno je ročište u slučaju “Atif Dudaković i drugi” pred Sudom BiH, a u vezi sa zahtjevima Tužilaštva BiH za produženjem mjera zabrane za sve optužene u ovom predmetu.

Odluka će biti u naredna 2-3 dana koliko ja znam. Očekujem da Sud neće prihvatiti prijedlog Tužilaštva o novim mjerama zabrane, posebno mjera zabrane napuštanja boravišta i zabrane putovanja. Tužiteljstvo nije ponudilo konkretne razloge zbog kojih bi sud mogao izvesti zaključak da postoji opasnost od bjekstva. Opasnost od bjekstva je razlog zbog kojeg se može izreći mjera zabrane napuštanja boravište i kao sporedna mjera, mjera zabrane putovanja“, kazao je u obraćanju medijima Asim Crnalić, advokat odbrane.
 

Dodao je da se nada da Sud neće prihvatiti prijedlog mjere zabrane kontaktiranja sa svjedocima.

Što se tiče zabrane kontaktiranja sa svjedocima, čuli ste šta su advokati rekli u vezi s tim. Nadam se da Sud neće prihvatiti tu mjeru, ali sam manji optimista nego za ovu prethodnu mjeru“.

Iz toga kako je vođen krivični postupak, ja ne bih izvlačio nikakve zaključke. Činjenica da je kasno podignuta optužnica prema nekim mišljenjima ne znači da Tužilaštvo nije radilo svoj posao. To je jedan ozbiljan predmet i tu Tužilaštvo može trošiti vrijeme kako bi dokazalo tvrdnje. Vidjećemo u sudnici da li su uspjeli“, kazao je Crnalić i dodao:

“Glavna rasprava se očekuje negdje za tri mjeseca”.

Podsjetimo, Dudaković i drugi se terete za zločine protiv čovječnosti koji obuhvataju ubistva više od 300 osoba, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika , kao i uništenje 38 pravoslavnih hramova, crkava i vjerskih objekata.

Optuženi su za zločine protiv srpskih civila i zarobljenika 1995. Godine na poseučju općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bos. Krupa, Sanski Most i za ratni zločin protiv civila na području Bihaća i Cazina.

Dio optužnice protiv Dudakovića se odnosi na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti nad pripadnicima i pristalicama autonomne pokrajine Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj Krajini.

Tužilaštvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i 5 stručnih vještaka, te prilaganjem više od 1.100 dokaznih materijala.

Optužnica protiv bivšeg generala Aemije RBiH Atifa Dudakovića potvrđena je 24. oktobra.
krupljani.ba

Komšić je otvoreno pismo proslijedio na adrese predsjednika vuropskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Evropske komisije Jean-Claud Junckera, visoke predstavnice EU Federici Mogherini i komesara Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesa Hahna.

Pismo prenosimo u cjelosti:

“Obraćam Vam se povodom pisma zastupnika Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu u kojem je navedno niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, kao i povodom otvorene diplomatske agresije jedne članice Evropske unije na državu Bosnu i Hercegovinu, a koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. U vezi s tim pismom, ali i u vezi aktuelnih prilika u Bosni i Hercegovini, dužnost mi je da na bazi argumentacije koja svoje uporište pronalazi u Ustavu BiH, zaključima Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, te na bazi evropskih i demokratskih vrijednosti o jednakopravnosti svih građana, te vrijednostima multietničke saradnje i otvorenog multietničkog društva, iznesem nekoliko činjenica.

Prije svega, želim naglasiti da su oktobarski izbori u BiH održani u skladu s važećim Ustavom i Izbornim zakonom BiH. U EU, poglavito u Republici Hrvatskoj, ali i u Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji, velika pažnja posvećena je rezultatima izbora za Predsjedništvo BiH. Uzimajući u obzir polemiku koju je izazvala odluka bosanskohercegovačkih birača da mene, Željka Komšića, po treći put izaberu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te uzimajući u obzir nadolazeće odluke i procedure unutar EU i važnost koju EU ima za BiH i mene osobno, osjećam se pozvanim da podijelim s Vama, prije stupanja na dužnost člana Predsjedništva BiH, neka svoja zapažanja o razgovorima koji se trenutno vode u EU.
 

1. Zastupnici iz Republike Hrvatske u Evropskom Parlamentu u svome pismu Vijeću za vanjske poslove Evropske unije iskazali su političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Dayton-a, kojeg je 1995. godine potpisala i Republika Hrvatska, a kojeg između ostalih garantira i Evropska unija. U ime Republike Hrvatske, Dayton-ski sporazum je potpisao dr. Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik te države. Pismo hrvatskih europarlamentaraca jeste još jedan udar Republike Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine, njeno suvereno pravo da odlučuje o svome izbornom sistemu ili još preciznije, radi se o direktnom miješanju Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, što je suprotno kako međunarodnom pravu i poretku tako i uobičajenim odnosima između dvije suverene države.

Daytonskim sporazumom potvrđen je, što je vidljivo iz člana 1. Ustava BiH, međunarodno-pravni subjektivitet i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine, na način da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao suverena, međunarodno priznata država, sa već postojećim članstvom u međunarodnim organizacijama. Dakle, država Bosna i Hercegovina nije nastala potpisivanjem Dayton-skog sporazuma kako u svome pismu navode hrvatski parlamentarci, niti je država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To je vidljivo iz preambule Ustava BiH. Citiram: “Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Genevi 8. 9. 1995. godine i u New Yorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s Ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine”, kraj citata.

Hrvatski parlamentarci zanemaraju da je BiH država tri konstitutivna naroda tek u zajednici sa građanima i Ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav BiH i pozivanje samo na konstitutivne narode, bez Ostalih i građana BiH, dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani BiH i Ostali izuzimaju kao konstituent države.
 

2. U Daytonskom sporazumu postoji i Aneks IV koji je istovremeno i Ustav Bosne i Hercegovine i u kojem je jasno definasan način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je istovjetno preneseno i u odredbe Izbornog zakona BiH. Zato je sadašnji izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao i svi dosadašnji izbori za istog, ustavan i zakonit jer te odredbe nikada nisu mijenjane niti su ikada bile, jer je to jednostavno nemoguće, razmatrane ili mijenjane odlukama Ustavnog suda BiH. Nezadovoljstvo hrvatskih europarlamentarca rezultatima izbora u BiH može biti jedino interesno-političke prirode. Negiranje legalnosti izbornog sistema u BiH koji proističe direktno iz Ustava BiH, direktno je kršenje Dejtonskog sporazuma na čije se poštivanje, svojim potpisom, Republika Hrvatska obavezala.

3. Dosadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, gospodin Dragan Čović, premijer Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković, te njihove dvije sestrinske stranke, HDZ BiH i HDZ Hrvatske, i članovi Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske, od 7. oktobra uložili su ogromni politički i diplomatski napor kako bi, u okviru institucija EU, problematizirali moj izbor u Predsjedništvo BiH. Po istom Izbornom zakonu i Ustavu BiH izabran je i odlazeći saziv Predsjedništva BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović iz HDZ-a BiH, tako da je i njegov raniji, kao i moj sadašnji, izbor za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda potpuno legalan i u skladu sa Ustavom BiH. Čović je po istom zakonu već dva puta biran u Predsjedništvo BiH. Po istom zakonu se kandidovao i na ovim izborima, a problematiziranje izbora počelo je tek kad je izbore izgubio

4. U proteklih godinu i pol izmjene Izbornog zakona bile su tema sastanaka brojnih ekspertskih grupa. Uz političku i ekspertsku pomoć prijatelja iz EU i SAD-a razgovarano je o odredbana Izbornog zakona, temeljem presude Ustavnog suda BiH koja je tretirala samo izbor Doma naroda jednog entiteta, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, a nikako Predsjedništva BiH. Upravo u tim razgovorima HDZ BiH nije pokazao ni minimum volje da se dođe do novog rješenja, uporno insistirajući na prijedlogu koji je u koliziji sa evropskim demokratskim standardima i presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourg-u, preporukama Vencijanske komisije, kao i Odlukama Visokog predstavnika, koji je u skladu sa članom 5. Aneksa X odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH konačni organ na terenu vezano za tumačenje ovog sporazuma o implementaciji mirovnog rješenja. Tih činjenica svjesni su svi koji su učestvovali u tim razgovorima, a posebno predstavnici međunarodnih i evropskih institucija.

Gospoda Plenković i Čović, te pojedini članovi Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske, kako bi privukli pažnju institucija EU, neutemeljeno šire strah kako bez izmjena Izbornog zakona, i to izmjena po njihovim političkim željama koje nisu u skladu sa demokratskim standardima, neće biti moguće provesti neposredne izbore za gornji dom Parlamenta Federacije BiH. Izborni zakon BiH omogućava da se to učini, što je već potvrđeno od članova CIK-a u njihovim javnim obraćanjima. S toga nema razloga da ne očekujemo kako će sve nove vlade u BiH krenuti sa radom, osim ako određene politike neodgovorno blokiraju implementaciju izbornih rezultata, čime bi nanijele direktnu štetu građanima BiH.

5. Podsjetio bih Vas da je Vijeće za vanjske poslove Evropske unije u dva navrata, u oktobru 2017. godine, pa kasnije i u proljeće 2018. godine nedvosmisleno kazalo i tražilo da princip jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti garantirani od strane države Bosne i Hercegovine. Pismom hrvatskih europarlamentaraca, nedvosmisleno se traži da Vijeće Evropske unije promijeni svoj raniji stav i usvoji novi kojim se od BiH zahtijeva da, pored već postojećih diskriminatorskih odrebi, koji su prepoznati i utvrđeni kao takvi, diskriminatorni, od strane Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u 4 (četiri) presude u predmetima: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaka protiv BiH, uvedu dodatne i nove diskriminirajuće odredbe koje bi ograničile i onako već ograničeno opće pravo glasa na način da samo Hrvati mogu birati Hrvate, Srbi Srbe, Bošnjaci Bošnjake. Ovakav, duboko anticivilizacijski, segregacijski i antievropski princip trajno bi podijelio već dovoljno podijeljenu zemlju i uveo etničku segregaciju kao dominantan način funkcionisanja BiH.

6. Hrvatski europarlamentarci idu dalje u svojim segregacijskim zahtjevima tražeći od Vijeća Evropske unije da novim političkim stavovima pozove bh. vlasti da ustanove izborni sistem, temeljen na još dubljoj sistemskoj diskriminaciji, što je protivno temeljnima evropskim vrijednostima, u kojima svaki građanin treba imati jednaka prava i temeljne slobode, odnosno da se može kandidirati za svaki nivo vlasti i da svaki građanin ove zemlje može birati bilo koga.

Vjerujem da postoje zemlje u Vijeću Evropske unije, koje neće dozvoliti da se temeljni evropski principi zaštite osnovnih ljudski prava podrede ambicijama jedne destruktivne politike koja, putem svojih takozvanih “legitimnih političkih predstavnika naroda”, vodi u novo iscrtavanje granica u BiH i nestabilnost.

7. Hrvatski europarlamentarci u Bosni i Hercegovini, putem političkih stranaka (naročito preko HDZ-a BiH) koje nisu ostvarile željeni izborni rezultat, u ovom momentu, podstiču i raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju. Naime, upuštaju se u takve vrste ocjena o svome izbornom porazu, koje imaju za cilj da politička neslaganja između političkih stranaka prikažu na nivou animoziteta između vjerskih i etničkih skupina. Istu vrstu manipulacija u domaćoj i međunarodnoj javnosti, obmana i uvreda koje plasira HDZ BiH, hrvatski europarlamentarci multipliciraju i to zloupotrebvaljavajući institucije Evropske unije. Mišljenja sam stoga da EU ne bi trebala podržati Plenkovićeve inicijative jer one ne samo da ne mogu dobiti većinu u oba doma državnog parlamenta, već bi svaki pokušaj njene provedbe BiH politički i sigurnosno destabilizirao, i rezultirao udaljavanjem od evropskih standarda.
 

Siguran sam da će se EU držati na poziciji nužnosti usklađivanja Ustava i izbornog zakona BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava. One ne samo da traže da svi građani Federacije BiH i Republike Srpske, bez obzira na njihovu pripadnost, mogu glasati na izborima za članove Predsjedništva BiH, već da mogu i biti birani u Predsjedništvo BiH i biti delegirani u domove naroda.

8. Upravo onakvo djelovanje hrvatskih europarlamentaraca može za posljedicu imati narušavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države i cijele regije. Već unaprijed mogu kazati, s obzirom da dobro poznajem duh te političke retorike, da ću sa njihove strane biti optužen zbog toga što ovakvim stavovima navodno optužujem čitav jedan narod, što naravno nije tačno, jer ovo isključivo ima veze sa jednom strankom. Ja pripadam tome narodu ali ne i stranci koja se želi predstaviti kao ekskluzivni predstavnik jednog naroda.

9. Sve relevantne institucije Bosne i Hercegovine zadužene za provođenje izbornog procesa u BiH verificirale su izbor članova Predsjedništva BiH kao potpuno legalan i u skladu sa Ustavom BiH. Svi relevantni međunarodni faktori također su izborni proces u BiH potvrdili kao ustavan. Hrvatski parlamentarci vrše diplomatsku agresiju na BiH i to sa dva cilja – osporavanja neosporivog (izbora članova Predsjedništva BiH) i sa ciljem nametnja segregacijskog prijedloga izmjena Izbornog zakona u susjednoj zemlji BiH, na anticivilizacijskom i antievropskom principu etničkog predstavljanja i ukidanja aktivnog i općeg prava glasa velikom dijelu građana BiH. Zbog toga još jednom plediram na hitnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, ali i na sankcioniranje onih koji tu provedbu onemogućavaju na način koji Vam je na raspolaganju. S obzirom da usklađivanje Ustava BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava zahtjeva omogućavanje izbora svih građana BiH u Predsjedništvo i u Dom naroda FBiH, bez obzira na njihovu pripadnost, moj izbor u Predsjedništvo BiH dokaz je da bez obzira na nespremnost dijela političke elite u BiH i njenom susjedstvu, građani BiH su na tako nešto spremni.

10. U meni ćete, u Predsjedništvu BiH, imati iskrenog i otvorenog partnera, koji BiH vidi kao punopravnu članicu EU, NATO-a i Svjetske trgovinske organizacije. U tom smislu zalagat ću se da Predsjedništvo BiH što prije posjeti Brisel, ali i da intenziviramo ispunjavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uvjeta za korištenje predpristupnih fondova EU, te uvjeta za naredne korake na putu ka članstvu u EU.

BiH također vidim i kao državu koja želi da razvija bilateralne odnose s neposrednim susjedima, gdje će sporazumi o granicama s Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom biti jedan od prioriteta. Trudit ću se da BiH doprinese regionalnoj stabilnosti i razvoju regionalnih odnosa. Shodno tome svesrdno podržavam provedbu Sporazuma iz Prespe između vlada Makedonije i Grčke, te nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa između Prištine i Beograda, koji želim da se završi sveobuhvatnim sporazumom dvije strane koji neće prouzrokovati negativne posljedice u regionu”, stoji na kraju Komšićevog pisma.

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI