BiH

BiH (150)

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su izvršili presretanje i zapljenu oko 900 kilograma opojne droge marihuana-skunk, koja je zaplijenjena u kamionu crnogorskih registarskih oznaka. Ovo je, prema izvještaju Tužilaštva BiH, najveća zapljena narkotika na području BiH.

Kamion crnogorskih registarskih oznaka sa skoro tonom droge u Bosnu i Hercegovinu je, potpuno nesmetano ušao na graničnom prelazu u Foči, saznaje nezvanično Patria.

Akciju otkrivnja i zapljenu narkotika su proveli djelatnici SIPA-e, u saradnji sa entitetskim MUP-om Republike Srpske Policijska uprava Istočno Sarajevo, a pod nadzorom tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.

U Graničnoj policiji BiH za sada nemaju konkretno objašnjenja o tome kako je kamion prešao državnu granicu. Na upit Patrije da li je sporni kamion kontroliran prilikom ulaska u BiH i gdje je registriran njegov prelazak, te imaju li dodatna saznanja o ovom slučaju, iz GP su kratko kazali:

– Granična policija BiH u ovoj fazi istrage ne može komentirati slučaj. Kao što znate predmet je u nadležnosti Državne agencije za istrage i zaštitu – istakla je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Nakon zapljene narkotika saopćeno je da je pošiljka bila namijenjena ilegalnom narko-tržištu u BiH. Procijenjena vrijednost prelazi 2 miliona KM, dok je cijena na ilegalnom tržištu u zemljama EU višestruko veća.

Tokom akcije slobode je lišeno pet osumnjičenih osoba, državljana Crne Gore, a nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH uputit će prema Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora za četiri osobe državljane Crne Gore.

U BiH je na snazi pojačan nadzor granica zbog migrantske krize i ulaska i krijumčarenja migranata iz susjednih država u BiH. To dodatno baca sumnju na to kako je kamion sa tolikom količinom narkotika mogao nesmetano preći graničnu kontrolu.

fokus.ba



Večeras oko 21:30 došlo je do silovite eksplozije rafinerije u Bosanskom Brodu.

Sve se osjetilo i u Slavonskom Brodu, a prema eksploziji su, prema riječima čitatelja, krenuli vatrogasci.

Uskoro opširnije…

U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, prema podacima CIK-a, najviše glasova je osvojio kandidat SDA Šefik Džaferović i to 37,97 posto glasova. Na drugom mjestu je kandidat SDP-a Denis Bećirović s 33,40 posto, dok je na trećem mjestu kandidat SBB-a Fahrudin Radončić s 12,35 posto glasova.

Nezavisni kandidat Mirsad Hadžikadić je osvojio 8,55 posto glasova, Senad Šepić 6,13 posto te Amer Jerlagić 1,59 posto.

U utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda najveći broj glasova osvojio jeŽeljko Komšić i to 49,47 posto, dok je Dragan Čović osvojio 38,66 posto. Kandidatkinja HDZ-a 1990 Diana Zelenika osvojila je 6,92 posto glasova, dok je kandidat Naše stranke Boriša Falatar osvojio 3,23 posto, a Jerko Ivanković Lijanović 1,72 posto.
 

Za srpskog člana Predsjedništva BiH najveći broj glasova osvojio je Milorad Dodik(SNSD) 55,15 posto, dok je Mladen Ivanić osvojio 41,98 posto glasova.

Ostali potpuni rezultati i za Predsjedništvo BiH i za ostale nivoe će biti dostupni ujutro između 8 i 9 sati na stranici CIK-a.

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) su za Klix.ba kazali da su, uoči Općih izbora 2018. godine, ovjerili ukupno 804 kandidatske liste sa 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata s ukupno 842 kandidata. 

Ove godine prijavljeno je 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija te 34 nezavisna kandidata. Pravo glasa na ovogodišnjim izborima ima 3.352.933 birača.

Biraju se tri člana Predsjedništva BiH, zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42) i to 28 iz Federacije BiH, 14 iz Republike Srpske, Zastupnički dom Federalnog parlamenta (98) te Narodnu skupštinu RS-a (83), predsjednik i dva potpredsjednika RS-a te zastupnici u 10 kantonalnih skupština.

Svi registrirani glasači moći će glasati na više od 6.000 biračkih mjesta u BiH i to 5.794 glasačka mjesta i 314 mobilnih timova, a angažiranjem institucija i političkih stranaka ove godine je povećan broj glasačkih mjesta u konzularno-diplomatskim predstavništvima BiH gdje će moći glasati blizu 1.000 građana.

Izbore će posmatrati blizu 6.500 međunarodnih i lokalnih posmatrača kako ne bi došlo do zloupotreba izbornog procesa, a općinske izborne komisije, njih 142, registrirale su 60.000 stranačkih posmatrača.

Predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić je izjavio da će predizborna šutnja trajati do 19:00 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta, da bi potom uslijedio teži dio za CIK BiH u vezi s prebrojavanjem glasova i prijenosa rezultata.

Birače je pozvao da provjere svoje biračko mjesto prije nego izađu na izbore, posebno jer su se pojavile informacije da su mnogi građani odjavljeni sa svog biračkog mjesta, a prijavljeni za glasanje putem pošte.

Podsjetio je da je preporučenom poštom poslano 70.000 paketa, od čega polovina u Srbiju i Hrvatsku, 47.000 se vratilo i to 6.000 neuručenih paketa.

Centralna izborna komisija BiH prve preliminarne, potpune rezultate trebala bi imati u 21:00 sat na dan izbora.

CIK je prvi put 2016. godine za lokalne izbore upotrijebio aplikaciju uz pomoć koje je bilo moguće objaviti rezultate 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta i to objedinjene rezultate sa blizu 95 posto biračkih mjesta te se očekuje da će tako biti i na ovim izborima.

Ovogodišnji izbori koštat će 8,5 miliona KM, od čega će blizu 4,7 miliona KM biti utrošeno za naknade članovima biračkih odbora, 1,2 miliona KM za štampanje, pakiranje i distribuciju glasačkog materijala te 650.000 KM za poštanske usluge slanja listića glasačima koji glasaju putem pošte.

Direktor Koalicije "Pod lupom" Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da izbori koštaju mnogo više, budući da su lokalne izborne komisije stalna izborna tijela koja rade i mimo izbornog perioda i koja su plaćena za svoj rad. 

"U toku šest mjeseci izbornog perioda plaćeni su punom platom, a mimo izbornog perioda dobivaju, zavisno od lokalnih regulativa, blizu 40 posto naknade za rad", rekao je Jovanović.
klix.ba

Više osoba Medicinskog fakulteta u Sarajevu pod istragom je zbog uzimanja novca radi namještanja ispita na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Kako saznajemo, uhapšen je jedan bivši profesor ovog fakulteta.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo nisu nam željeli otkrivati više detalja o istrazi, osim da je jedna osoba u pritvoru.

– Općinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor osumnjičenom I. Š. zbog krivičnih djela primanje dara i drugog oblika koristi i primanje nagrade i drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Pritvor mu je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, prikrivanja dokaza te opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. Istovremeno, više osoba je osumnjičeno u istom predmetu, a istraga je u toku – kazala je Azra Bavčić, portparol Tužilaštva KS.
krajina.ba

Tri dana uoči općih izbora Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izrekla je novčane kazne zbog govora mržnje tokom predizborne kampanje. Sa 10 hiljada maraka kažnjena je Stranka demokratske akcije i njen kandidat Bego Gutić. Dok su SNSD i Milorad Dodik kažnjeni s 12 hiljada KM. Ipak veliki broj prigovora javno nije razmatran.

CIK je danas kaznio Begu Gutića zato što je na jednom od SDA-ovih predizbornih skupova vrijeđao kandidatkinju PDA, Elzinu Pirić. Pet hiljada plaća on, pet hiljada stranka. SNSD je kažnjen sa sedam hiljada maraka zbog riječi koje je Milorad Dodik uputio Davoru Dragčeviću. I nije kraj kaznama:
 

“Milorad Dodik, kandidat političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD za člana Predsjedništva BiH odgovoran je što je dana 22. septembra 2018. godine, na predizbornom skupu u Bileći, koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. Zbog toga mu se u skladu sa Izbornim zakonom BiH izriče novčana kazna u iznosu od 5.000 KM”, saopšteno je iz CIK-a.

S druge stranke, SNSD je jedna od stranaka koja je do sada, bar kada je riječ o istraživanju Transparency internationala (TI), dala najviše novca na predizborno oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima.

“Srpska demokratska stranka je ubjedljivo najviše od političkih stranaka uložila u ovaj vid oglašavanja i potrošila je preko 430 hiljada maraka, zatim SNSD negdje oko 380 hiljada, SDA oko 310 hiljada, DNS blizu 260 hiljada, PDP oko 240 hiljada”, otkriva Ivana Korajlić, TI.
 

No, gotovo je nemoguće, navode u Transparency Internationalu, upratiti koliko su novca dali za online predizborne aktivnosti, plakatiranje na ulicama, predizborne skupove, estradne zvijezde koje su na skupovima nastupale. Činjenica je, tvrde, a što su prijavljivali nadležnim – pregršt je potencijalnih zlupotreba javnih resursa, preduzeća, ali i javnih pozicija. U iskorištavanju funkcije prednjače Dodik i Čović.

Predsjednik RS je za 25 dana kampanje šest puta položio kamen temeljac, prisustvovao osveštanju 3 hrama, 1 spomen obilježija i ustoličenju dvojice vladika, svečano je otvorio 1 vještačko jezero, most, fabriku, dio osnovne škole, dio kliničkog centra, autoput, regionalni put… U istom periodu Dragan Čović 14 puta bio je u posjeti, svečano je otvorio dionicu ceste i dječiji vrtić, položio 1 kamen temeljac, bio pokrovitelj 1 donatorske večere, imao 7 sastanaka, a bio je i na 13 različitih manifestacija.

“Na koje predjele se fokusiraju ove aktivnosti? Tako naprimjer imate javnog funckionera, jedan od najboljih primjera je Edin Ramić koji je sve svoje aktivnosti u sklopu funkcije ministra zapravo fokusirao na područje koje je njegova izborna jedinica. On je kandidat za poslanika NSRS i tamo je otvarao puteve, radio aktivnosti koje nemaju nikakve veze s njegovom funkcijom”, navodi Korajlić.

Ali Centralna izborna komisija nije adekvatno reagovala, poručuju, ni na mnogo ozbiljnije situacije. Navode o zloupotrebama ličnih podataka, potencijalna krivična djela, nije reagovala po brojnim prijavama o prijetnjama, ucjenama, govoru mržnje. Da su CIK, ali i sam izborni proces, odavno kompromitovani, mišljenja je novinar Ranko Mavrak.

“Izborni proces je definitivno kontaminiran i Središnje izborno povjerenstvo u tome apsolutno ima svoju ulogu i dijeli odgovornost za to što je stanje takvo. Od nesređenih biračkih spiskova do krađe identiteta birača sve su to vrlo ozbiljne optužbe koje su ako ništa drugo zahtijevale ozbiljan odnos prema takvim navodima, a ja taj ozbiljan odnos do sada nisam vidio. Druga važna stvar što se definitivno vide politički utjecaj na rad”, smatra Mavrak.

Javnost je tri dana pred izbore ostala uskraćena i za informacije iz državnog Tužilaštva o brojnim prijavama predizbornih nepravilnosti koje su otišle na njihovu adresu.
krupljani.ba

Cijene u Bosni i Hercegovini godišnje, u prosjeku, porastu za 1,8 posto. S obzirom na to da variraju iz godine u godinu, prema podacima Agencije za statistiku BiH, samo u posljednje dvije povećane su za četiri posto.

Godišnji rast

Tiha poskupljenja, kako kažu građani, više nisu tiha. Svaki dan ih na policama prodavnica i na pijacama čekaju više cijene osnovnih namirnica. Da jedva krpe kraj s krajem, potvrđuje i podatak da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu prešla 2.000 KM, a istovremeno je prosječna plaća u BiH za juli iznosila 878 maraka!

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zabilježen je rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka, duhana, stanovanja i režija, zdravstva, prijevoza.
 

– Pad cijena zabilježen je u odsjecima odjeća i obuća, namještaj… – saopćeno je iz Agencije.

Iako, prema podacima Agencije, godišnji rast iznosi oko 1,8, prema zvaničnim informacijama, u Federaciji je taj postotak još viši i iznosi 2,7 posto.

Rastu cijene svega, pa su, između ostalog, skuplji maslac, jabuke, kafa, drva, mašina za veš, usisivač, sirup protiv kašlja, ali i tehnički pregled vozila, obdanište, pelene za jednokratnu upotrebu…

Mazanje očiju

U Udruženju potrošača Federacije BiH upozoravaju da je kupovna moć građana dodatno pala te da ih svaka korekcija cijena, pa čak i ona najmanja, dodatno iscrpljuje. Ističu da je zbog toga veći broj bh. potrošača primoran kupovati osnovne proizvode na akcijskoj prodaji ili robu pred istekom roka trajanja.

– Iz dana u dan sve poskupljuje. Mnogi proizvođači mažu oči građanima tako što im za istu cijenu prodaju proizvode, ali manje kilaže – navode iz Udruženja.

Osjetna razlika 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena maslaca u avgustu 2014. iznosila je 17,8 KM po kilogramu, a danas je 22,4. Osjetna je razlika i u cijeni jednokratnih pelena. Prije četiri godine bila je u prosjeku 11,5, a danas je 18,5 KM.

Također, tehnički pregled vozila prije četiri godine koštao je 57,9 KM, a sada iznosi 74 KM. Mašina za veš skuplja je za 34,6, usisivač za 21,2, obdanište za 16,6 maraka…


 
“Tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna”, izreka je koja svakim danom u ovoj zemlji dobija svoju potvrdu.

To se dogodilo i sinoć tokom debata kandidata za članove Predsjedništva BiH koje su se uporedo emitovale na BHT-u i FTV-u.

Naime, na BHT-u su u debati sinoć učestvovali kandidati za članove Predsjedništva BiH Amer Jerlagić, Mirsad Hadžikadić i Senad Šepić, dok su tri mjesta ostala prazna. Naime, prema riječima voditelja debate na BHT-u, ostala trojica kandidata Fahrudin Radončić, Šefik Džaferović i Denis Bećirović, nisu se pozivu odazvali.

Kako je naveo voditelj, jedan je nedostupan, drugi je izvan Sarajeva, a treći je odbio doći ukoliko ne dođu svi kandidati.

U isto vrijeme, FTV-u se emitovala debata sa tri gore navedena kandidata koja se nisu pojavila na BHT-u!? Također, i u emisiji FTV-a bile su tri prazne stolice.

Pojedinci navode kako jedna od ovih debata nije emitovana uživo, ne navodeći koja od ove dvije, što ne umanjuje paradoks kojem su gledatelji ovih televizija večeras svjedočili.

Za one koji ne znaju, obje ove televizije se nalaze u istoj zgradi, RTV domu u Sarajevu, poznatijem i kao “sivi dom”.
krajina.ba

Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 7. oktobar, službena predizborna kampanja je na vrhuncu, a u nju su se uključile i Islamska zajednica u BiH, Biskupska konferencija BiH Katoličke crkve te Srpska pravoslavna crkva.

Tri najveće religijske zajednice nisu izričito podržale nijednu stranku ili kandidata, no vjernike su pozvale da svoj glas daju onima koji se “zalažu za islamske vrijednosti”, “katoličke vrednote” te “onima koji stoje na braniku srpstva i pravoslavlja”, piše Predrag Zvijerac za Radio Slobodnu Evropu.

Teokratija i višepartijski sistem

Profesor sociologije Ivan Šijaković podsjeća da će uskoro biti 30 godina od formiranja višepartijskog sistema i “celo to vreme jedan o glavnih faktora bile su verske zajednice”.

“Sve tri verske zajednice su podstakle, tako da kažem, i ono razbijanje države i bile su glavni nosioci propasti i razbijanja. U početku je Srpska pravoslavna crkva prednjačila i sada ponovo, čini mi se, prednjači. Ona je neki homogenizujući faktor. Meni se čini, i to sam odavno govorio, da mi u BiH paralelno imamo teokratiju kao vladavinu vera i imamo formalno višepartijski sistem, ali mislim da je uticaj verskih zajednica odlučujući”, kazao je Šijaković za Radio Slobodna Evropa. Po njemu, teško da i jedan političar „može postići neki ozbiljan status i neki ugled, postati ‘vođa’, ako nije podržan od strane neke verske zajednice.“
 

“To su koristile sve tri konfesione zajednice u BiH, a SPC i Islamska zajednica u BiH nešto više nego katolička, jer je Katolička crkva i ranije imala neku tu vrstu homogenizacije dok su druge dve bilo prilično potisnute van okvira državnog i političkog delovanja, a sad su dobile prostor.

Prosto iz jedne vrste ‘osvete’ toliko deluju”, kazao je Šijaković. On smatra kako je to “pogubno po društvo”.

“Vi tada nemate građanske slobode. Kakva je to država koja se pravi po teokratskom principu” pita se Šijaković. Što se tiče Dodika, Šijaković smatra da se on naprosto nametnuo.

“On nije bio njihov favorit od početka. Više su to bili članovi Srpske demokratske stranke (SDS). SPC i SDS su bili braća blizanci. Sad se Dodik uspeo izboriti za tu poziciju ‘glavnog vođe’, ‘spasioca’ i ‘mesije’. I SPC je pomogla u tom njegovom imidžu da bude predstavljen kao jedini zaštitnik RS-a i Srba pa se sad ide i dalje, ne samo Srba u RS-u nego svuda u svetu. Svakako da je on apsolutni favorit SPC-a i mislim da je to jedan od značajnih faktora u njegovoj predstojećoj pobedi”, predviđa Šijaković.

Kako zaštititi vjeru od politike?

Mirnes Kovač, novinar i politički komentator iz Sarajeva koji prati političke procese u regiji Bliskog istoka i Balkana, navodi da se vjerski poglavari načelno ograđuju od podrške određenim strankama, dok nižerangirani svećenici i imami bilo kroz hutbe ili propovijedi, ili pak pukim fotografisanjem sa političarima direktno ili indirektno vjernicima sugeriraju za koga trebaju glasati te napominje da se to dešava i u mnogo naprednijim demokratijama.
Crkve i džamije bi trebalo zaštititi od politike: Mirnes Kovač

“Koliko vjera može biti (zlo)upotrijebljena u predizborne svrhe najbolje pokazuje odnos političara prema vjerskom prostoru, vjerskim osjećajima. Nerijetko se osveštenje crkve ili otvorenje džamije koristi za političku promociju, a u javnom prostoru se stvara imidž političara zaštitnika vjere i tradicije”, smatra Kovač.
 

“Idealan vjerski odnos političkog kandidata na izborima prema vjeri bi bio da upravo zbog poštovanja svoje i drugih vjerskih tradicija, a zbog multireligiozne prirode Bosne, zaštiti i svoju i druge vjerske tradicije od njihovog povlačenja kroz blato i mulj svakodnevne politike. Crkve i džamije bi stoga trebalo zaštititi od politike, jer politika i vjera su, kako je istakao jedan naš uman filozof ‘spoj dvije krajnosti, a kada se spoje dvije krajnosti nastaje sve ili ništa’, naveo je Kovač. On ističe i da ljudi vjere “trebaju glasno i otvoreno ukazivati na anomalije u našemu društvu: na korupciju, nepravdu, nerad, nepovjerenje, bahatost, nebrigu i neosjećajnost koju kao duhovni pastiri najbolje primijete u svojim džematima, župama, parohijama”.

Politika ulazi u džamate, župe i parohije

Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, kaže da tri vjerske zajednice “apsolutno imaju svoje favorite na predstojećim izborima”.

“U nas su nacije nastale iz religija. Svi muslimani u nas su praktično Bošnjaci, Hrvati su katolici, Srbi su pravoslavci i sadržaj nacionalnog identiteta je religija. Nacionalnim strankama je vrlo lako koristiti religije za svoje potrebe. Jako je teško nenacionalnim strankama zlouporabljavati religije. Do sad su stranke koristile religijske službenike, pa ih i potplaćivale. Sad idu tamo gdje je religija najsnažnija, a to je lokalna zajednica – župa, džemat i parohija. Oni tamo odlaze. Pogledajte šta Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, op.a.) radi. Neki dan je bio u Ovčarevu na proslavi sv. Mihovila. On je tu bio s kardinalom jer tamo žive ti obični vjernici koji su glasači”, navodi Marković.

Naglašava da je u samoj srži demokratskog društva odvojenost vjere/religije i politike i civilnog društva.

“Religija mora ostati sačuvana i čista da može vršiti svoju misiju neiskvarena od svjetovnosti politike. To je prvo učinjeno u Americi. Evropa je dugo, mislim na kršćanski svijet, taj princip razvijala. Dugo smo imali teokratska društva u kojima su religijski lideri ujedno bili i civilni. Demokratski standard, a to je u samom kršćanstvu prisutno kroz “Bogu Božje, caru carevo”, što je sam Isus rekao – da se ta područja moraju odvojiti. Mi bismo se trebali toga držati. Religije su ekstremno dobre, pozitivne, jer proizvode kvalitetne važne proizvode – smisao života, sustav vrednota, pročišćavaju društvo. Političari uzimaju religiju, najsvetije na ovom svijetu, nešto odvojeno za Boga, i to iskorištavaju i degradiraju svijet svetoga”, naglasio je Marković. On smatra da bi pravilan odnos bio da religije odgajaju ljude i samosvijest ljudi da svoje dužnosti u društvu pravilno izvršavaju i da treba pogledati priopćenja Islamske zajednice u BiH i Katoličke crkve u kojima se nalaze “vrlo jasni elementi koji su u sebi vrijedni, samo se toga ne pridržavamo”.

“Religije se danas iskorištavaju i to imamo u Americi s (američkim predsjednikom Donaldom) Trumpom, (mađarskim premijerom Viktorom) Orbanom gdje se uzimaju ljušture religija. Sve religije imaju i instituciju. Kad religija uđe u instituciju, a po pravilu institucija mora imati novac, zgrade, organizaciju… Onda se sama vjera u Boga iskorištava za novac. Ima jedan zastrašujući reciprocitet. Što je institucija u religijama jača, vjera je slabija. U institucije može ući civilno društvo – politika. Ako pogledate Orbana u Mađarskoj ili Alternativu za Njemačku (AfD), to su sve ljudi koji su nevjernici. Ali i jedni i drugi tvrde da štite Evropu od prodora islama”, naglasio je Marković i dodaje da u to ulaze i “kupljeni religijski lideri”.

Dvije religijske zajednice u BiH, Katolička crkva i Islamska zajednica BiH izravno su poslale poruke vjernicima za koga treba glasati, ali i kakvi bi političari trebali biti i za kakve vrijednosti bi se trebali zalagati. Iz treće religijske zajednice, Srpske pravoslavne crkve, još uvijek se nisu izravno oglasili, ali su njeni vjerski lideri, čini se, odavno pokazali tko je njihov favorit na Općim izborima u BiH koji su zakazani za nedjelju, 7. oktobra.

Islamske vrijednosti, bosanska tradicija i država

Islamska zajednica (IZ) u BiH je krovna institucija muslimana u BiH i njen stav ključan je i u bh. politici. O vezi IZ u BiH i politike govori i činjenica da u Saboru IZBiH, kao najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu, sjede i članovi političkih stranaka, uglavnom iz Stranke Demokratske Akcije (SDA), a neki od njih su i zastupnici.

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH čini 15 članova iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, na čelu je također poglavar IZ u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, a jedan od zadataka koji su si dali je i “pratiti tokove vjerskog, društvenog, političkog i kulturnog života”. Muftije su 26. septembra 2018. posvetili cijeli jedan sastanak predstojećim izborima u BiH. Osim što su “izrazili zabrinutost” zbog saznanja o mogućim izbornim prevarama u koje su, kako je saopćeno, uključene stranke, pojedini zvaničnici i institucije iz susjednih država, navedeno je i da IZ BiH ima saznanja da se “u manjem bh. entitetu (Republici Srpskoj, op.a.) organizirano trguje glasovima Bošnjaka povratnika, a da je ta pojava posebno izražena u Srebrenici i drugim zonama počinjenog genocida”.

“Posebno su osudili govor mržnje prema islamu i muslimanima koji se mogao čuti i prije zvaničnog početka predizborne kampanje, te pokušaje uvlačenja Islamske zajednice i njenih autoriteta u izborne kampanje”, naglasio je vrh IZ BiH. Članove i pripadnike IZ BiH su pozvali da “iskoriste svoje građansko pravo i da glasaju prema vlastitoj savjesti i islamskom moralu”, “ kako muslimani ne mogu birati one koji su u politici isključivo zarad ostvarenja svojih ambicija, koji pokazuju lažnu brigu ili iza kojih stoje tuđi ciljevi, jer je to najbliži put da naš narod bude uklonjen s realne političke scene”, “da ne populizmu i da biraju one koji daju prednost općem dobru nad ličnim interesima” od svojih službenika “da ne podlegnu političkim pritiscima”.

Potrebno je, stava su muftije, birati one koji su vrijedni, odgovorni, spremni za dijalog, vjerodostojni i opredijeljeni da pomažu i grade, a ne da ruše i zameću sukobe; one koji će štititi život, imetak i čast svakog ljudskog bića; koji će se boriti protiv mržnje i isključivosti, a zalagati se za istinu i pravdu. Povjerenje treba, poručile su muftije, ukazati onima koji nedvosmisleno jačaju državnost BiH i koji svakom njenom građaninu žele dobro i jednaka prava na svakom dijelu njene teritorije. Muftije pozivaju sve građane bez obzira na pripadnost da ne podržavaju one političke opcije koje siju smutnju i podstiču podjele među ljudima i narodima.

Osudili su i prijetnje blokadom izbornih rezultata u slučaju da određene političke opcije ne ostvare svoje političke ciljeve. Država i narod ne smiju biti taoci bilo čijih političkih ambicija, te se muftije nadaju da će se izborni rezultati bez odgađanja implementirati, kaže se u saopćenju.



Sve to je ponovio i poglavar IZ u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović samo nekoliko dana kasnije, 28. septembra 2018. U hutbi (propovijedi) tokom džuma-namaza (muslimanske molitve petkom) koja prethodi molitvi, a koja se obično čita u svim džamijama IZ u BiH i svijetu, reis Kavazović je istaknuo da je izlazak na izbore “ne samo naše građansko pravo, nego i građanska, moralna, pa i vjerska obaveza”. On je glasanje na izborima usporedio sa “svjedočenjem o ljudima ono što znamo” i upozorio svoje vjernike da je “odbijanje svjedočenja grijeh, a još veći je grijeh lažno svjedočenje”.

Ne imenujući nijednu stranku, poglavar IZ u BiH je kazao da oni koji kupuju glasove Bošnjaka tim istim Bošnjacima uskraćuju priliku za posao, zabranjuju bošnjačkoj djeci školovanje i marginaliziraju ih.

Osvrnuo se i na kandidate i stranke pozvavši vjernike da podrže “one koji su sposobni da ostvare obećano i koji imaju realne pretpostavke da to učine”

“Naša je obaveza, kao muslimana, da u svakom trenutku prepoznajemo politiku koja će, na osnovu naših temeljnih islamskih vrijednosti, narodne tradicije i bosanskog komšiluka, određivati naš pravac, čuvati narod, sigurnost i povoljan položaj naše zemlje, i na Istoku i na Zapadu, i koja će učvrstiti ime našeg naroda među drugim narodima svijeta”, poručio je reis Kavazović u hutbi.

Reis: Od nameta nema selameta

Poglavar IZ u BiH je 1. septembra, šest dana uoči izbora, dao intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista. Ovaj medij je, inače, u vlasništvu austrijske Styrije, dioničar joj je Katolička medijska zaklada i rijetko kritizira te uglavnom pohvalno izvještava o Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH koja čini vlast na svim razinama u BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića, kandidata za još jedan mandat na mjestu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Čovićevim glavnim protukandidatom smatra se Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte (DF) koji je u dva mandata kao kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) BiH biran na ovu poziciju, uglavnom glasovima Bošnjaka.

Reis Kavazović je ocijenio da “odnosi između pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda nisu ni izbliza loši kako se to predstavlja u javnosti”, ali i da su “politički odnosi stranaka koje pretendiraju na predstavljanje naroda druga tema i oni bez sumnje opterećuju odnose i aktuelna razumijevanja odnosa među narodima u BiH, ali i konkretne odnose među ljudima”. Naglasio je da se trebaju provesti presude ustavnih sudova u BiH i Evropskog suda za ljudska prava te ukazao na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole kazavši da političari “trebaju tražiti politička rješenja koja će osigurati da u BiH zažive evropske vrijednosti i norme jer mi drugačijim rješenjima ne možemo postati punopravna i ravnopravna članica Evropske unije (EU)”.

“Tamo gdje je predviđeno da se predstavnici biraju kako bi štitili kolektivne interese, to i činimo, ali to ne može biti na račun ravnopravnosti naroda i svih građana na svakom pedlju BiH. Ne smatram dobrim to da pripadnici jednog naroda biraju zastupnike iz drugog naroda gdje god je ravnopravnost u zastupljenosti naroda u institucijama vlasti Ustavom određena i zajamčena. Međutim, ne smatram dobrim ni da se taj bitni princip u organizaciji vlasti u BiH stranački zloupotrebljava ili da se pomoću njega, pozivanjem na svoj narod, politički iritiraju i u svojim pravima ograničavaju pripadnici drugih dvaju naroda i bh. građani iz reda ostalih”, rekao je reis Kavazović, odgovarajući na novinarsko pitanje “o strahu Hrvata od toga da će im brojniji Bošnjaci na izborima birati predstavnike u vlasti”, odnosno o mogućnosti da Bošnjaci ponovno izaberu Komšića u Predsjedništvo BiH, ali i izravno zastupnike u skupštinama kantona u Federaciji BiH te neizravno u donje domove naroda parlamenata bh. entiteta Federacije BiH i državne Parlamentarne skupštine BiH.

Biskupi, majorizacija, legitimitet, nauk Crkve

Slično kao i Vijeće muftija IZ u BiH, tako je i Biskupska konferencija BiH kojoj je na čelu Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i koju čini još pet biskupa i njima kanonski (po crkvenom zakoniku) izjednačene crkvene čelnike još ljetos, sa zasjedanja 13. i 14. jula 2018., uputila zajedničku poruku katolicima u BiH povodom izbora.

U istom tonu, vrh Katoličke crkve u BiH je “podsjetio” vjernike da je izlazak na izbore osim društvene i “moralna odgovornost” iz koje “proizlaze stvarne obveze svakog katoličkog vjernika”.

“Katolički vjernici pak znaju, da svojim glasom odlučuju također, tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”, naglasili su biskupi. Pojam “majorizacija” ušao je u život u BiH nakon općih izbora 2010. godine, bolje rečeno, uveo ga je HDZ BiH i stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor, u suštini nevladinu organizaciju u koju su okupljeni politički predstavnici Hrvata u BiH. Bez HDZ-a je tad, nakon mjeseci pregovora sastavljena vlast u FBiH bez HDZ-a BiH i uz učešće manjih stranaka, a koji za sve krivi Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH čija je odluka o tome bila presudna.

“Ako se to želi postići i podržavati spomenute vrednote, onda iz političkoga djelovanja trebaju nestati majorizacija i preglasavanje. Jednako je neprihvatljivo, da se u parlamentarnoj praksi donose odluke od sudbinske važnosti i životnog interesa bez većine predstavnika jednoga naroda i protiv njihove volje. U ratu smo govorili, da se sreća jednoga čovjeka ne može graditi na nesreći drugoga i da jedan narod ne može do svoga napretka na štetu drugoga naroda, te i danas ponavljamo, da se sretna budućnost i boljitak Bosne i Hercegovine ne mogu graditi na nesreći i nijekanju bilo kojega naroda”, naglasili su katolički biskupi.

Dodali su da je “od posebne važnosti da se u provedbi rezultata izbora dosljedno poštuje konstitutivnost svakoga naroda na cijelom području BiH, tako što će izborni legitimitet biti pravilo predstavljanja naroda”.

Biskupi su u poruci osim na “legitimitet”, koji se u govoru hrvatskih političkih predstavnika stavlja iznad “legaliteta” na kojem opet inzistiraju u strankama koje se deklariraju kao ljevičarske (SDP BiH, DF, Građanska stranka, Naša stranka itd.) pa i, između ostalog, da netko može biti “predstavnik”, konkretno hrvatskog naroda, a da istovremeno ne mora biti i “pripadnik”, istaknuli su kao i Vijeće muftija IZ u BiH i da je “neshvatljivo i neprihvatljivo neprovođenje pravomoćnih presuda mjerodavnih domaćih i stranih sudova”.

“Stoga pozivamo katolike da, kao svjedoci vjere i glasnici nade, odgovorno izađu na naredne opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnoga nauka Katoličke Crkve”, poručio je vrh ove religijske zajednice. Zanimljivo je spomenuti da su biskupi samo na jednome mjestu u saopćenju nakon sastanka spomenuli etničku odrednicu i to navodeći da su “raspravljali o pastoralnim izazovima u svjetlu sadašnjeg demografskog stanja Hrvata katolika u BiH”.

Sam kardinal Puljić često je u društvu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, zajedno su, primjerice, u Zagrebu ljetos gledali utakmicu Hrvatske i Rusije. Javno je u intervjuu za hercegovačku Našu TV kazao da se “brojni kandidati na izborima lažno predstavljaju Hrvatima kako bi zauzeli njihove pozicije u vlasti”.

“Ne znam koliko se on (Komšić) priznaje Hrvatom. Koliko znam, u njegovim dokumentima nije riječ ‘Hrvat’, nego nešto drugo, tako da ja ne mogu to smatrati zakonitim”, rekao je kardinal Puljić govoreći o Čovićevom glavnom protukandidatu. Njih dvojica su čak bili i u zajedničkom posjetu Vatikanu nakon što je papa Franjo nakon više poziva formalno Predsjedništva BiH posjetio Sarajevo.

Patrijarh: Gdje žive Srbi, to je Srbija

Što se tiče Srpske pravoslavne crkve, ovdje je situacija malo kompliciranija. Sjedišta ove autokefalne crkve je u Beogradu, na čelu joj je patrijarh Irinej te je organizirana u 40 eparhija, od onih u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji pa sve do daleke Australije, Švedske, Kanade i Amerike.

Sam poglavar je od izbora u januaru 2010. godina dao desetke izjava koje su kako u javnosti u Srbiji, a još više u zemljama regije izazivale oštre reakcije. Tako je u oktobru 2010. izričito građanima Republike Srpske poručio da “budu složni i čuvaju RS jer je to jedini način da srpski narod opstane”.

Gde god žive Srbi to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori ili drugim mestima” naglasio je patrijarh srpski dodavši da se “čini da je srpsko stradanje nadmašilo stradanja jermenskog i jevrejskog naroda”. Osim reakcije Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH, reagirala je i opozicija u Republici Srpskoj pa je predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović, čiji je donedavni predsjednik Mladen Ivanić kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, kazao da se “iskreno nadam da će patrijarh, ali i mnogi drugi ljudi u Srbiji shvatiti da u RS-u žive građani, i srpski narod i drugi narodi, koji biraju svoje predstavnike iz različitih političkih struktura i različitih političkih opredjeljenja”.

Presudu Haškog suda bivšem generalu Vojske Republike Srpske za genocid i ratne zločine u novembru 2017. poglavar SPC-a je ocijenio “nepravednom”.

“Još jedan Srbin osuđen je u Hagu. Mi smo znali da će Ratko Mladić biti osuđen i da će sve biti tako i mi, nažalost, tu ništa ne možemo da učinimo. Sve se to dešava jer silni svetski moćnici rade đavolska dela, a mi trpimo posledice”, kazao je. Obilazeći Crnu Goru u julu ove godine kritizirao je tamošnju vlast zbog navodne namjere da imovinu na koju pravo polaže Srpska pravoslavna crkve upiše kao državnu.

“Da su to radili Turci ili ustaše, to bi se moglo razumeti i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, to je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Irinej za list Dan ocijenivši da je neprihvatljiv položaj Srba u Crnoj Gori.

“Uporedio bih ga sa položajem Srba u Hrvatskoj u doba endehazije (kvislinška Nezavisna Država Hrvatska – NDH)”, kazao je patrijarh na čemu su mu zahvalili čelnici tamošnjih (pro)srpskih stranaka, a državni vrh zatražio izvinjenje. U februaru 2018. posjetio je Hrvatsku, a u Jasenovcu je kazao da smo “mislili da ono što se dogodilo ovde da je to iza nas”.

“Na žalost, kvasac onih zbivanja izgleda da je ostao i danas u nekoj mjeri”, mišljenje je patrijarha o današnjem stanju u toj zemlji.

Gdje vladika, tu i Dodik

Poglavar SPC-a sastajao se sa današnjim predsjednikom Republike Srpske i SNSD-a Miloradom Dodikom, koji je na ovogodišnjim općim izborima kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, više puta, a sigurno mnogo više nego s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. U maju ove godine patrijarh Irinej je došao i na krsnu slavu Đurđevdan kod Dodika u Aleksandrovac.

Na slavu se ne zove pa je prije toga Dodik bio gost 31. marta na slavi Lazareva subota kod patrijarha u Beogradu. Patrijarh je pohodio Banja Luku 9. januara kad je “Dodiku i građanima” čestitao “dan Republike Srpske”, praznik koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim nakon čega je Dodik u tom entitetu pred izbore 2014. organizirao referendum koji je također proglašen neustavnim i nezakonitim. Patrijarh i Dodik su prije toga u januaru 2017. otvorili obdanište “Patrijarh Pavle” u Istočnom Sarajevu, prije toga su otkrivali i osveštavali spomenik Stefanu Nemanjiću u Banjoj Luci, brojnim hramovima u BiH i regiji, Dodik je letio i do Štutgarta na liturgije koje je predvodio patrijarh…

Jednako tako, Dodik se sastaje i posjećuje liturgije koje predvode lokalni episkopi, posebno u BiH. Tako je u septembru 2018. prisustvovao ustoličenju novog episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog vladike Dimitrija, ali i onom vladike Grigorija za episkopa Eparhije frankfurtske i sve Njemačke u Dizeldorfu, koji je u tu zemlju poslan nakon što je godine proveo na mjestu hercegovačkog vladike. Dodik je tom prilikom kazao i da će “vladika Grigorije biti most između Njemačke i Srpske”. Sam vladika Grigorije smatra se “umjerenijim” krilom SPC-a i najviše mu se priznaje poslijeratni povratak sjedišta eparhije iz Trebinja u Mostar, početak obnove tamošnje Saborne crkve Svete Trojice. On sam je u jednom intervjuu za ruski Sputnik ocijenio i “šta znači uzdrmati poziciju predsednika RS-a”.

“Pokušavam da im objasnim da neće, time što sruše Dodika, oni biti Dodik. Možemo da izgubimo to što imamo. Zato sam uvek za demokratiju, jer nemamo bolji sistem, da se ide na izbore i da se bira. A potom da onog koga izaberemo poštuju svi koji su glasali. Kampanja koja je pokrenuta protiv predsednika Dodika, sveštenik sam više od pola života pa to valjda mogu da vidim, kao što rekoh, ima i lični pečat”, kazao je vladika Grigorije koji nikad nije krio da nije u tako dobrim odnosima s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“Vučić i ja nikad nismo bili na istoj strani od 1992. do danas. Ja kad sam bio za Evropu i demokratiju, on nije bio. Ja sam uvijek bio protiv Miloševića, nikad nisam bio za njega. Nisam ja naivan, on je ozbiljan, sposoban i opasan političar, sve prati i sve vidi. On zna da ja nisam za njega, baš me briga što zna”, kazao je jednom prilikom o Vučiću. Međutim, dok se Dodik odbijao i rukovati s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack, vladika Grigorije ju je pozivao na različite svečanosti koje je organizirao. U RS-u je vjeronauka odavno uvedena u osnovne škole, a upravo pred ove izbore Dodik je u razgovoru s banjolučkim vladikom najavio uvođenje i u srednje škole, pored ćirilice kao službenog pisma, kao i otvaranja vrtića u suradnji sa SPC-om.
krupljani.ba

U sklopu predizbornog programa na Federalnoj Televiziji u ponedjeljak, 1. septembra, održana je debata u kojoj su učešće uzeli Denis Bećirović (SDP), Šefik Džaferović (SDA) i Fahrudin Radončić (SBB), dok u studio nisu došli Dragan Čović (HDZ), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Željko Komšić (DF).

Kako privući strane investitore u BiH?

“Moramo postati privlačna destinacija za moćne investitore. Situacija u BiH se mora stabilizirati i to je preduslov da dovedemo strane investitore”, rekao je, između ostalog, Radončić.
 

“Da bismo zaista privlačili strane investitore moramo dosta toga promijeniti. Moramo organizirati bh. konzularnu mrežu i posebno se okrenuti konzularnoj diplomatiji. Trenutno strane investiticije učestvuju sa dva posto i to je najmanje na jugoistoku Europe. Za najobičnije dozvole trebaju mjeseci, a kod susjeda za to treba dva dana. To se mora promijeniti. Treba govoriti o činjenicama. Opozicija je podržala sve što je od strateškog interesa u BiH. Bilo bi dobro da govorimo o konkretnim pitanjima”, rekao je Bećirović i dodao: “U Agenciji za visoko obrazovanje izabrali ste Nikolu Poplašena. Umjesto te agencije željeli ste napraviti agenciju za četničko obrazovanje”, rekao je Bećirović.

“Sigurnost je kod investitcije najvažnija. Stabilan sistem je najvažniji. Sistem koji će privući investitore. SDA nikada nije napravila situaciju koja bi destabilizirala ekonomsku situaciju u državi. Mi smo se borili protiv toga. Opozicija je u ovom mandatu imala svoje interese i kada god smo imali reforme koje uklanjaju ove barijere uvijek je opstruirala. Nisu podržali napredak u BiH. Jedini problem vaš je kako maknuti SDA s vlasti. Ja nisam čuo niti jednu ideju za prosperitet BiH, a podržat ću svaku koju vidim”, rekao je Džaferović, a potom se osvrnuo na komentar Bećirovića o Poplašenu:
 

“Ja nisam glasao, SDA nije glasala za Poplašena. Vi ste glasali za Zakon o prebivalištu koji je napravio mnogo problema za povratnike. Glasali ste za Zakon o prebivalištu i danas čovjek mora donijeti torbu papira, a službenik mu odlučuje opet o tome da li može promijeniti mjesto prebivališta”, rekao je između ostalog Džaferović.

Kada je Šepić odlazio iz SDA, Bakir Izetbegović je rekao kako je on najodgovorniji za ovaj zakon. Pa zašto sad napadate SDP za to”, dodao je Radončić na ovu temu, a Džaferović je istaknuo kako je Šepić zamjenik ministra za civilne poslove i smatra da snosi odgovornost. “Da SDP i SBB nisu glasali njega ne bi bilo”, smatra Džaferović, a Bećirović nastavlja:

“Reforma policije. Policija RS-a je proglašena jednim od krivaca za zločine. Ko je 2008. godine izglasao reformu policije? Morate shvatiti da ste i vi pravili brojne greške. Pokušajte na neki način da tu vašu negativnu kampanju pretvorite u pozitivnu”, rekao je Bećirović.

Džaferović je nastavio o Zakonu o prebivalištu.

“Mi smo liderska stranka i bilo je naravno i propusta, ali ja vas pitam zašto ste izglasali Zakon o prebivalištu i napravili veliki problem? Što ste srušili Zakon o sukobu interesa”, rekao je Džaferović.

“Što ste rekli da ćete izgraditi 70 kilometara autoputa, a izgradili ste 70 metara autoputa”, odgovorio je Bećirović.

O EU, NATO-u i europskom putu?

“Mora se promijeniti vanjska politika. Ne možete govoriti o europskom putu i ići devet puta u Ankaru, a jednom u Brisel. Mi moramo biti uvijek u Briselu, Washingtonu, moramo lobirati za BiH. Ne možemo mi BiH ostaviti u amanet Erdoganu, pa Erdogan Izetbegoviću, Izetbegović Džaferoviću, a sutra on Sebiji Izetbegović”, rekao je Radončić, a Džaferović je istaknuo:

“Ovo nije bilo dobronamjerno od gospodina Radončića. Naš jedini cilj je europski put. Ja ću vas podsjetiti da kada god je došlo do čvorišta u ovom mandatu, predsjednik Izetbegović je rješavao taj čvor. Kada je NATO u pitanju spremili smo ključni dokument u njegovom mandatu. Europski i NATO put su neosporni”, rekao je Džaferović i dodao:
 

“Za stabilnost BiH je najvažniji odnos na relaciji Washington – Brisel. Ja bih ako budem izabran za predsjednika prvo posjetio Washington, a onda Brisel. Republika Turska je toliko ozbiljna država i optužiti je da sarađuje s jednom porodicom je uvreda za Tursku. Izetbegović je predsjednik države i on s gospodinom Erdoganom ima državničke odnose”, rekao je Džaferović.

“Naši strateški ciljevi moraju biti članstvo u NATO-u i EU. I to prvo NATO put jer Washingtonski sporazum kaže da je napad na jednu ili više članova NATO saveza napada na sve članice. Mi trebamo sarađivati sa svim zemljama”, rekao je Bećirević.

Radončić je istaknuo da odnos s Turskom ne treba biti odnos dvije porodice.

“Turska i BiH treba da grade svoj odnos kao ravnopravne države, a ne da Turska gradi odnos s jednom porodicom. Moramo imati prijateljske odnose, ali naš cilj treba da bude – NATO i EU”, rekao je Radončić.

Lider SBB-a govorio je o kandidaturi Džaferovića ispred Stranke Demokratske Akcije.

“SDA ima puno boljih političara od vas. Vas je nametnuo gospodin Izetbegović. Ja to kažem u lice, je li to problem. Koliku ste podršku imali Vi, koliku gospođa, a koliku gospodin Zvizdić. Sprema se izborna krađa, u BiH se pojavilo sedam hiljada stogodišnjaka, mrtvi su na biračkim spiskovima“, rekao je Radončić Džaferoviću.

O socijalnoj reformi? Kako ispuniti zahtjeve EU, a osigurati novac za tu kategoriju.

“BiH mora ući u sveobuhvatnu reformu. Naši uposlenici trebaju imati veće plate. Trebamo uvesti poreze koje nemamo. Poreze na luksuz, rasteretiti najugroženije kategorije stanovništa. Onaj ko bude u opoziciji mora biti konstruktivna opozcijia. Ko god da napravi paralmentarnu većinu posvetit će se rješavanju ovih pitanja”, rekao je

“Socijalne reforme su važna stvar. Bez otvaranja kompanija, reforme ekonomije ništa nećemo promijeniti. Trenutno na jednog zaposlenog imamo jednog penzionera. Nekada je to bilo 3.5-1. Bez pokretanja ekonomije o tome je teško razgovarati. Moramoshvatiti krucijalnu činjenicu. Neće se EU prilagođavati nama, mi se moramo prilagoditi EU. Moramo napraviti dodatne napore i ovo su pitanja za sve nas”, rekao je Bećirović.

“Naš put prema EU zahtjeva i reforme koje su nekada i bolne. To ne smije ići na štetu socijalne zaštite, odnosno socijalne politike. Od nas EU traži da se borimo protiv korupcije, da stvorimo bolje uvjete rada. Mislim da je to kompatibilno i da će s tim doći i bolji uvijeti za socijalno ugrožene”, rekao je Džaferović.

Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije?

“Mislim da je najveći problem sistemska korupcija. Namješteni tenderi, tenderi koji se ponavljaju… Državni organi moraju provoditi krivični zakon. Moramo dobiti sudstvo koje će imati hrabrosti da se bore sa sistemskom korupcijom. Mi moramo provesti povelje 23 i 24 ako se želimo boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije”, rekao je Radončić.

“Moramo imati sistemsku borbu protiv toga, volju i nadležne organe. Nekoliko sam puta predlagao da se krene od političara. Ako ima razlika između prihoda i imovine, takvi nam ne trebaju na političkoj sceni. To je prvo poglavlje koje trebamo otvoriti. Čini mi se da po tome najgore stojimo na jugoistoku Europe. Po pitanju Vrhovnog suda smo bili na istoj strani i nekoliko puta sam podnosio zahtjev za formiranje”, rekao je Bećirović.

“Samo jačati institucije. Mislim na pravosuđe, policiju, agencije… Mislim da ovo što imamo sada u BiH je neprihvatljivo. Gube se dokumentacije na sudovim. Treba nam jedinstven sistem i odgovornost u tom sistemu”, rekao je Džaferović.

Oko pitanja promjene Ustava Bosne i Hercegovine sva tri učesnika debate složila su se da je promjena potrebna.

Koji je prvi korak koji bi uradili nakon inauguracije ako budete izabrani?

“Ko god bude sjedio u Predsjedništvu morat će s ostala dva člana napraviti dogovor. Nema otcjepljenja RS-a, nema trećeg entiteta, nema fildžan države… Ja sam duboko uvjeren ako budem sjedio tamo da možemo napraviti pozitivnu atmosferu ko god s druge strane bio tu”, kazao je Radončić.

“Želim jasno reći da sam kandidat sedam različitih stranaka. Želim okupljati sve bh. snage na kapitalnim pitanjima za BiH. Prvi put imamo kandidata koji kaže da je spreman da povezuje sve i crvene i zelene i plave i narandžaste i sve druge pod zastavom BiH. Država mora biti ispred stranke. Moramo se okupiti oko države, politika prepucavanja nije napravila ništa. Moramo dati novu energiju BiH. Moja kandidatura je zajednički projekat s građanima”, rekao je Bećirović.

“Prva stvar koju namjeravam napraviti je da ponudim članovima Predsjedništva da napravimo jedan ekonomski prosperitet. Nema govora o bilo kakvoj destrukciji Bosne i Hercegovine. Ne znam da li je gospodin Radončić svjestan koliko je teza o fildžan državi opasna. Bosna i Hercegovina je srcolika i cjelovita i takva će i biti”, rekao je Džaferović.

Klix.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI