BiH

BiH (151)

Očekuje se novi talas poskupljenja. Iako zvanične informacije nema, kako nezvanično saznajemo, distributeri su se odlučili da povećaju cijene, samo još nisu sigurni za koliko.

Trenutno se cijene dizela kreću od 2.25 do 2.32, a onaj ko sipa benzin na pojedinim pumpama mora da izdvoji i do 2,35 po litru.
 

“To je tačna informacija, da će doći do novog talasa poskupljenja. Mi čak imamo informacije da će cijene po litru ići i do 2,50 km.”, kaže Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS.

Koliko konstantna povećanja cijena goriva, koja su učestala u ovoj godini u BiH, utiču na rad prevoznika najbolje govori činjenica da je Nikola Grbić kao predsjednik Udruženja prevoznika RS odlučio da svoju firmu preseli u Sloveniju.

Muftije Islamske zajednice u BiH su na radnom sastanku u Sarajevu, pored ostalog razmatrali trenutnu situaciju u društvu i Zajednici u kontekstu predstojećih izbora.

Na sastanku sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i zamjenikom reisu-l-uleme Huseinom ef. Smajićem muftije su analizirali ulogu Islamske zajednice u izbornom procesu i izazove s kojima se susreću njeni imami, nosioci vjerskog autoriteta i članovi.

Posebna zabrinutost je izražena zbog saznanja da su u moguće izborne prevare uključene političke stranke iz okruženja, pojedini zvaničnici susjednih država i njihovih institucija.

Pored toga, kako navode, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima saznanja da se u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska organizovano trguje glasovima Bošnjaka povratnika, a da je ta pojava posebno izražena u Srebrenici i drugim zonama počinjenog genocida.

Stoga su muftije uputili apel prije svega muslimanima, ali i svim građanima, da ne podliježu pritiscima i da ne trguju svojim pravom i slobodom istovremeno pozivajući sve domaće i međunarodne institucije uključene u provedbu izbora da učine sve kako politička korupcija ne bi obesmislila izborni proces. Članovi Vijeća muftija iz Bosne i Hercegovine su još jednom podsjetili pripadnike Zajednice na veliku cijenu svoje slobode koju su platili kao narod i kao građani Bosne i Hercegovine. Istakli su kako bi nas sve izbjeglice i migranti koje ovih dana susrećemo u našim gradovima trebali podsjetiti na to šta se dešava sa narodima koji izgube svoju slobodu i efikasnu državu koja o njima može brinuti.

Posebno su osudili govor mržnje prema islamu i muslimanima koji se mogao čuti i prije zvaničnog početka predizborne kampanje, te pokušaje uvlačenja Islamske zajednice i njenih autoriteta u izborne kampanje.

Islamska zajednica je očekivala od svih političkih subjekata da u svojim predizbornim programima i tokom kampanje građanima ponude konkretna rješenja brojnih socijalnih, ekonomskih i uopće životnih problema građana.

Muftije su još jednom pozvali sve članove i pripadnike Islamske zajednice da iskoriste svoje građansko pravo i da glasaju prema vlastitoj savjesti i islamskom moralu. Posebno su pozvali Bošnjake iz bosanskohercegovačkog entiteta RS da ukoliko nisu glasali putem pošte dođu, zajedno sa svim drugim građanima na dan izbora i glasaju u mjestima iz kojih su protjerani.

Muftije su uputili poruku nosiocima vjerskog autoriteta, prije svega imamima, hatibima i muderisima da ne podlegnu političkim pritiscima i da slobodno i dostojno nastave svoju misiju podsticanja na dobro i odvraćanja od zla jasno insistirajući na promociji univerzalnih islamskih vrijednosti i morala u našem društvu.

Apelovali su da građani, a prije svega pripadnici Islamske zajednice, ne podliježu populizmu i da biraju one koji daju prednost općem dobru nad ličnim interesima. Pozvali su muslimane da daju svoj glas onima za koje su uvjereni da će čuvati vjeru, tradicionalne vrijednosti našeg naroda i njegovu državu.

Muftije su naglasili kako muslimani ne mogu birati one koji su u politici isključivo zarad ostvarenja svojih ambicija, koji pokazuju lažnu brigu ili iza kojih stoje tuđi ciljevi, jer je to najbliži put da naš narod bude uklonjen s realne političke scene.

Potrebno je, stava su muftije, birati one koji su vrijedni, odgovorni, spremni za dijalog, vjerodostojni i opredijeljeni da pomažu i grade, a ne da ruše i zameću sukobe; one koji će štititi život, imetak i čast svakog ljudskog bića; koji će se boriti protiv mržnje i isključivosti, a zalagati se za istinu i pravdu. Povjerenje treba ukazati onima koji nedvosmisleno jačaju državnost Bosne i Hercegovine i koji svakom njenom građaninu žele dobro i jednaka prava na svakom dijelu njene teritorije.

Muftije pozivaju sve građane bez obzira na pripadnost da ne podržavaju one političke opcije koje siju smutnju i podstiču podjele među ljudima i narodima. Osudili su i prijetnje blokadom izbornih rezultata u slučaju da određene političke opcije ne ostvare svoje političke ciljeve. Država i narod ne smiju biti taoci bilo čijih političkih ambicija, te se muftije nadaju da će se izborni rezultati bez odgađanja implementirati.
mojusk.ba

22 osobe s područja BiH i Hrvatske, otrovale su se nakon što su konzumirale pečenje kupljeno u Stocu. Da bi stvar bila gora simptome trovanja su dobili na području Republike Hrvatske, preciznije u Komarnoj gdje su bili u berbi grožđa.

Njih 22 doručkovali su pečenje koje su radnici iz BiH kupili u pekarni na području Stoca, te dovezli u Komarnu. Ubrzo im je svima pozlilo. Navodno su se počeli i onesvješćivati u vinogradu, pa su intervenirale hitne službe iz nekoliko mjesta u okolici. U Hitnoj službi Metković Dnevnom listu su potvrdili da je bilo trovanja radnika iz BiH i Hrvatske u vinogradu.

Protokolirali su 7 osoba sa simptomima trovanja, proljevom, grčevima u trbuhu, malaksalošću, te su im dali analgetike i medicinski ugljen i uputili ih njihovim liječnicima, a ukupno im se obratilo za pomoć od 9-15 osoba, od koje su neke pitale samo savjet. Polovina otrovanih stigla je u Čapljinu, budući i da žive na teritoriju te općine. Ravnatelj Doma zdravlja Čapljina Mladenko Krezić također nam je potvrdio da su u četvrtak imali značajan broj intervencija sa simptomima trovanja hranom. Kazao je da je u njihovu hitnu dovedeno 13 radnika koji su bili u berbi u RH, a koji su proslijeđeni u Čapljinu jer su njihovi osiguranici, te da su sanirani i u dobrom stanju otpušteni kući,piše Pogled

Prijavljeno inspekciji

Cijeli slučaj prijavljen je županijskoj sanitarnoj inspekciji, dodao je Krezić, dodavši da će oni dalje obaviti razgovore sa pacijentima, kako bi se saznalo što su sve taj dan konzumirali i gdje su kupili tu hranu.

Kako Dnevni list neslužbeno saznaje radnici su željeli proslaviti završetak berbe u vinogradu u Komarnoj, te su preko granice prenijeli 8 kilograma pečenja, te počastili i kolege iz Hrvatske. U berbi su bili radnici iz naselja Bobanovo, te s Bivoljeg brda, a pečenje su kupili u pekarnici u blizini Bobanova, koje djelomično pripada Stocu. Sanitarni inspektori tek trebaju utvrditi jesu li oštećeni istoga dana konzumirali i neku drugu hranu, no izgledno je da nisu jer su svi pojeli isto.
mojusk.ba

Vedran Radić rođen je u Stocu. Živi u Irskoj, a na izborima za BiH glasuje u Hrvatskoj. Glasački materijal, ovom Stočaninu sa irskom adresom, upućen je u Split na adresu na kojoj živi Ante Ursić.

„Vedran Radić? Nikad čuo. (ali on je prijavljen kod Vas) Ne. Aaaaa. Ima. Hajde, pozdravljam vas“, kazao je Ursić prije nego prekinuo vezu.

Ovako su započinjali i završavali skoro svi razgovori kada smo na adresama u Hrvatskoj tražili bh Hrvate kojima je upućen glasački materijal za „dopisno glasovanje“, tj. putem pošte, piše Žurnal.

Nešto ranije, u jednom od brojnih intervjua urađenih na zahtjev Kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragan Čović je kazao kako priče o umiješanosti HDZ-a u nelegalne aktivnosti u vezi sa registriranjem birača u inozemstvu nisu osnovane.

„To je još jedan od spinova koji neko naručuje da bi teret ambijenta BiH preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 hiljada glasova samo dvije hiljade su bile od onih koji su glasali poštom“, pojasnio je doktor Čović.

ENORMAN PORAST GLASAČA

Ali činjenice nisu na njegovoj strani. Pa krenimo redom.

Od ukupno 77 hiljada birača registrovanih za glasanje u inozemstvu, čak 24 hiljade glasača je iz Hrvatske, što je za 150 posto više nego 2014. godine. Tome je, dakako,zaslužan dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić koji je nakon susreta sa Draganom Čovićem i ruskim špijunima izdao „naputak“ za prikupljanje glasača za dopisno glasanje. I upravo je Brkić u dokumentu iz maja ove godine naveo da bi u Hrvatskoj moglo biti više od 20 hiljada birača za izbore u BiH, a da ih je do sada glasalo oko 9500. Uslijedio je, potom, proces registracije. I to uglavnom ljudi koji su porijeklom sa područja koje danas kontroliraju HDZ i SNSD, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović.

Na izborima 2014. godine, sa područja općine Gornji Vakuf/Uskoplje putem pošte glasalo je 287 birača. Za ove izbore taj broj je porastao na čak 1543, od čega njih 1010 glasa u Hrvatskoj.

Iz Tomislavgrada, na općim izborima 2014. godine, bila su 594 birača. Sada ih je čak 1968, a njih 1463 je na spisku dopisnih glasača u Hrvatskoj.

I općinu Žepče kontroliše HDZ BiH. Za glasanje putem pošte prije četiri godine prijavila su se svega 104 glasača u dijaspori. Danas ih je na spisku 1288, a njih 1104 je glasačke listiće dobilo na adrese u Hrvatskoj.

Na spisku dopisnih glasača sa područja općine Stolac, 2014. godine su bile 374 osobe. Danas ih je 1353, a sa hrvatskim adresama ih je 631. Među njima je, naravno, Vedran Radić koji živi u Irskoj, a čiji su materijali upućeni u Split, u ulicu Ruđera Boškovića 11, gdje ga na početku razgovora s novinarima Žurnala niko nije poznavao, a na kraju su ga se ipak sjetili.

Općina Dobretići jedna je od najmanjih općina u državi. Zato su 2014. godine glasala 182 dopisna birača sa područja te općine. Međutim, za predstojeće izbore broj je porastao za 400 posto. Na spisku je 748 birača, a njih 628 ostvaruje pravo glasa u Hrvatskoj.

Odžak je mjesto sa najviše prijavljenih zloupotreba identiteta. Na općim izborima 2014. godine iz Odžaka je bilo 695 dopisnih birača. Danas ih dopisno glasa 1464, od čega čak 948 u Hrvatskoj.

Iz Fojnice su 2014. godine putem pošte glasala 74 glasača. Na predstojećim izborima glasat će ih pet puta više, ili tačno 422. Za njih 189 CIK je materijale poslao u Hrvatsku.

Broj dopisnih glasača s područja općine Jajce je udvostručen. Prije četiri godine glasalo ih je 1036, dok su ove godine glasački listići poslani na 2189 adresa, od čega je 980 u Hrvatskoj.

U Kiseljaku je 2014. godine bilo svega 86 dopisnih birača. Danas ih 514, od čega ih 224 navodno živi u Hrvatskoj.

S područja općine Ljubuški na posljednjim općim izborima bilo je 58. Sada ih glasa 418. U Hrvatskoj ih je 170. Uglavnom na fiktivnim adresama.

VRIJEDNI DIREKTOR BEBIĆ

Uglavnom, u svim općinama,koje posredno ili neposredno kontroliše HDZ došlo je do drastičnog porasta birača putem pošte. Na izborima 2014. godine bilo ih je nešto više od 9000. Danas ih je 24 hiljade. Izborne listiće na fiktivne adrese dostavljala im je Hrvatska pošta, u kojoj funkciju direktora obavlja Mario Bebić.

Upravo je njega Milijan Vaso Brkić odredio za koordinatora za registraciju birača koji glasaju putem pošte. I to nakon što se zajedno sa Draganom Čovićem sreo sa bivšim direktorom ruske obavještajne službe FSB Nikolajem Patruševim. Tokom sastanka dogovoreno je da se učini sve kako bi Dragan Čović i Milorad Dodik postali članovi Predsjedništva BiH. Čović je svoj dio posla uradio. U narednim danima objavit ćemo dokaze o Dodikovim „fiktivnim“ dopisnim biračima.
mojusk.ba

Šefik Džaferović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, učestovao je jutros u debatnoj emisiji na Radiju Federacije BiH.

Džaferovićevi protivkandidati, Fahrudin Radončić i Denis Bećirović, i ovog puta su izbjegli sučeljavanje stavova. Radio FBiH je u programu obavijestio slušatelje da se Denis Bećirović nije pojavio u emisiji bez ikakvog objašnjenja, a Radončić je svoj izostanak pravdao navodnim obavezama, zbog čega nije mogao uskladiti termine, iako su kandidati u debatnu emisiju pozvani mnogo ranije.

Napominjemo da je debata realizirana u prijepodnevnim satima, kada se ne održavaju stranački skupovi.

Ovo je drugi put, nakon emisije na televiziji N1 emitovane 12. septembra, da Radončić i Bećirović izbjegavaju direktno sučeljavanje sa Džaferovićem. Šefik Džaferović je i tada, a i sada, bio spreman licem u lice argumentovano iznositi svoj program i stavove, za razliku od protivkandidata koji su i ovoga puta procijenili da im direktno sučeljavanje sa kandidatom SDA ne ide u prilog.

– Mnogo je medija u BiH koji zahtijevaju ili traže debatu sa kandidatima, ali Javni servisi su nešto prema čemu kandidati trebaju imati poseban odnos. To je mjesto na kojem bi svaki kandidat trebao nastojati da predstavi sebe, svoj program i svoju političku stranku. To što neko izbjegava i ne želi da dođe je neodgovornost prema građanima ove zemlje jer ključne poruke treba da odu
preko Javnih servisa – prokomentirao je Džaferović nedolazak svojih protivkandidata u studiju Radija Federacije BiH.

Džaferović je spreman na debatu sa Radončićem i Bećirovićem u bilo kojem momentu izborne kampanje.
mojusk.ba

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni lokalno će biti magle ili niskih oblaka. Tokom dana, uz nešto više oblaka u planinskim područjima može pasti malo kiše ili kratkotrajni pljusak. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 9 i 15, na jugu zemlje od 15 do 20, najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 29, na jugu zemlje do 32 stepena.

U Bosanska Krupa sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Jutarnja temperatura oko 11, a najviša dnevna temperatura zraka oko 26 stepeni.
krupljani.ba

Zbog incidenta koji se desio na Trgu Krajine večeras u Banjoj Luci, građani su se okupili ispred zgrade Policijske uprave Banja Luka.

Išli su glavnom ulicom uzvikujući “ko je ubio Davida” i “ko je napao Davora”, a nosili su i druge parole.
 

Ispred zgrade PU Banja Luka je veliki broj policajaca, ali i pripadnika jedinice za podršku.

U jednom trenutku Davor Dragičević je razgovarao sa jednim od policajaca, a razgovor je zabilježio novinar Slobodan Vasković.
 

krupljani.ba

Internetska platforma za brzi booking karata za autobusni i željeznički promet Wanderu napravila je ljestvicu najjeftinijih i najskupljih glavnih gradova u Evropi.

Izračun je napravljen na temelju prosječne cijene određenih dobara i usluga u svakome gradu, kao što je cijena vožnje 1 kilometara taksijem, pola litre domaćeg piva, cappuccino, ulaznice za muzej, noćenja u hotelu za jednu osobu, karte za javni prijevoz u jednom smjeru, te obroka od tri slijeda za jednu osobu u restoranu srednjeg ranga.

Ispostavilo se da je Skoplje ne samo najjeftiniji grad u jugoistočnoj Evropi, nego i na cijelom kontinentu.

Glavni grad Makedonije prema izračunu Wanderua ima najnižu prosječnu cijenu hotelskog smještaja u iznosu od 103 KM po osobi, treću najnižu cijenu obroka od tri slijeda u restoranu srednjeg ranga (16 KM) te petu najnižu cijenu šoljice cappuccina (2.30 KM) u Evropi.

Drugi najjeftiniji glavni grad u Evropi za posjetu je Priština na Kosovu, dok je brončana medalja u ovom izboru pripala Podgorici u Crnoj Gori.

Sarajevo se nalazi na 1o. mjestu najjeftinijih glavnih gradova, a iz naše regije više su pozicionirani samo Zagreb i Ljubljana.

Top 10 najjeftinijih glavnih gradova u Evropi:

1. Skoplje, Makedonija
2. Priština, Kosovo
3. Podgorica, Crna Gora
4. Erevan, Armenija
5. Kišinjev, Moldova
6. Tirana, Albanija
7. Minsk, Bjelarusija
8. Sofija, Bugarska
9. Bukurešt, Rumunjska
Beograd, Srbija
10. Sarajevo, Bosna i Hercegovina

S druge strane u top 3 najskupljih gradova u Evropi našao se Monaco, Rejkjavik te Dublin.

Top 10 najskupljih glavnih gradova u Evropi:

1. Monako, Monako
2. Rejkjavik, Island
3. Dublin, Irska
4. Amsterdam, Nizozemska
5. London, Ujedinjeno Kraljevstvo
6. Pariz, Francuska
7. Kopenhagen, Danska
8. Helsinki, Finska
9. Valletta, Malta
10. Stockholm, Švedska
mojusk.ba

Kako su istaknuli, pri podnošenju informacije ukazat će se na kršenje više odredbi Izbornog zakona, a koje se odnose na izbornu prevaru.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić priznala je da je problem eskalirao, naročito zbog toga što ne znaju koliko takvih slučajeva ima. Napomenula je kako je CIK BiH upozoravao na manipulacije, pokušavajući odgovornost prebaciti na druge institucije.

Razgovarano je o informaciji Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu (IDDEEA) o tome da su stotine hiljada birača u BiH bez lične karte.

Naime, broj važećih ličnih karata koje su izdate u BiH osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.

Član CIK-a Suad Arnautović je kazao da su informacije koje je iznijela IDEEA vrlo opasne, jer se dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa.

“Predlažem da organizujemo sastanak s direktorom IDEEA-e, kao i s direktorom Agencije za zaštitu ličnih podataka”, kazao je Arnautović napominjući da su te institucije obavezne da zakonski pomažu u izbornom procesu.

Istakao je da prije CIK-a BiH postoji odgovornost drugih institucija koje izdaju lične dokumente.

“Propisana je zakonom uspostava Centra za birački spisak. Ovdje imamo nekoliko plasiranih stvari, da se ne zna šta je Centar za birački spisak. Ne može svako izdavati dokumente i poništavati lične dokumente”, istakao je Arnautović.

“Trebamo raditi zajedno s IDEEA-om na jedinstvenoj metodologiji rada, da nemamo parcijalne radnje. Ako je nešto urađeno nepropisno, ne možemo mi to pokriti”, istakao je on.

Hadžiabdić je kazala da je čak bilo više od milion isteklih dokumenata.

“Nisu problem CIK-a nevažeći dokumenti. Informacija nije do kraja lijepo objašnjena javnosti. Za sve to nije odgovoran samo CIK. Mi smo odgovorni za birače izvan BiH. Ali ja ne mogu ispraviti činjenicu da je toliki broj nevažećih dokumenata. Postoje ljudi kojima su istekli dokumenti, koji su otišli iz BiH pa nisu obnovili dokumente”, rekla je Hadžiabdić.

Na sjednici CIK-a je pod posljednjom tačkom dnevnog reda, šturo nazvanom ostalo, raspravljano o prijavama građana zbog izbornih prevara. Istaknuto je da je do sada bilo 950 žalbi i da su izvršene provjere u tri općine.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da je riječ o sumnji na počinjenja krivičnih djela za koja nisu nadležni. Podsjetila je kako u ranijem periodu prijave Tužilaštvu nisu polučile konkretne sankcije, kao i da ovaj put procedure provjera traju veoma dugo.

Centralna izborna komisija je, također, nakon dvije godine dobila novog generalnog sekretara. Riječ je o Goranu Miškoviću. Milica Milićević, koja je do sada obnašala ovu funkciju, smijenjena je jednoglasno.

“Dobili smo generalnog sekretara u značajnom trenutku. Bit će to vatreno krštenje. Ako odgovori zadatku u ovo predizborno vrijeme definitivno će biti pravi čovjek na pravom mjestu”, kazala je Hadžiabdić.

Također, CIK je usvojio odluku prema kojoj će Centar za brojanje glasova biti stavljen pod videonadzor. Četiri kamere će sve vrijeme pratiti proces. Radi se o pilot projektu koji će se narednih godina koristiti i za biračka mjesta.

Na sjednici je ustanovljeno i da 9 od 124 političke stranke nije kršilo zakon. Najavili su da će pokrenuti postupke, jer su prekršili Zakon o finansiranju stranaka.

Klix.ba

Klix.ba u saradnji s najvećom regionalnom konsultantsko-istraživačkom kompanijom Valicon ekskluzivno objavljuje trenutni rejting kandidata u utrci za Predsjedništvo BiH, koji se biraju iz Federacije BiH. Džaferović je zasad u prednosti, Radončić blizu, a Čović i Komšić izjednačeni.

Nakon prvih deset dana kampanje donosimo rezultate istraživanja o trenutnom rejtingu kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Građani FBiH su pitani za kojeg predsjedničkog kandidata bi najvjerovatnije glasali, zatim koji je njihov drugi izbor te za kojeg predsjedničkog kandidata nikada ne bi glasali.

Istraživanje je pokazalo da je unutar prvih deset dana kampanje u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka prvi kandidat SDA Šefik Džaferović i da je trenutno u najboljoj poziciji za pobjedu sa 23 posto.

Njemu je najbliži kandidat SBB-a Fahrudin Radončić sa 17, ali razlika nije nedohvatljiva iz dva jednostavna razloga koji se mogu vidjeti na grafikonu. Prvi je što ima više onih čiji bi drugi izbor bio Radončić, dok Džaferović ima najviše onih koji ga nikada ne bi birali.

Na trećem mjestu nakon deset dana kampanje je kandidat SDP-a Denis Bećirović sa 13 posto.

Iz agencije Valicon poručuju da će konačni rezultat zavisiti od ponašanja onih birača koji odbijaju glasati za nekog kandidata i iz tog razloga bi mogli glasati taktički – kako bi neki drugi kandidat pobijedio, iako to nije njihov prvi, iskreni, odabir.

Prilično izjednačen je i rezultat u utrci za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda između dva kandidata – Dragana Čovića (HDZ) i Željka Komšića koji imaju po 9 posto glasača. (DF).

Obojica imaju svoje prednosti. Komšić ima više glasača koji bi ga birali kao drugi izbor, a Čović zbog dijaspore.

Istraživanje je izvođeno na ukupnom uzorku n=1.000 glasača, n=100 dnevno. Anketiranje je provedeno u periodu od 6. do 16. septembra 2018. godine na teritoriji entiteta FBiH. Rađeno je metodom kompjuterski potpomognutog telefonskog anketiranje. (CATI).
klix.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI