BiH

BiH (139)

Povodom miješanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u izbornu kampanju u našoj zemlji i tvrdnji da „neko iz BiH rado i lako gazi Ustav Srbije“, oglasio se kandidat SDA za člana Predsjednišva BiH Šefik Džaferović.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne treba da brine da će neko iz Bosne i Hercegovine ugrožavati Srbiju. To se nikada kroz historiju nije događalo. Obrnuto jeste bilo. Ne tako davno. Unatoč svemu, mi želimo graditi bolje dobrosusjedske odnose sa Srbijom, na bazi ravnopravnosti i bolje odnose između bošnjačkog i srpskog naroda.

Vučić mora znati da Bošnjake nikada i ničim ne može spriječiti da imaju poseban odnos prema Sandžaku. Sandžak je u srcima svih Bošnjaka i tako će ostati. Poštovaćemo Srbiju tačno onoliko koliko Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu i nastavićemo da volimo Sandžak.

S Vučićem se mogu složiti da bh. entitet RS i Sandžak nisu isti. Sandžak je historijska regija u kojoj su Bošnjaci autohtono stanovništvo, a entitet RS je nastao kao proizvod agresije na Bosnu i Hercegovinu, etničkog čišćenja, teških zločina, uključujući i genocid, koje su počinile Miloševićeva, Karadžićeva i Mladićeva vojska i policija.

Umjesto što se bavi poređenjima bh. entiteta RS i Sandžaka, svrsishodnije bi bilo da Vučić inicira vlasti Srbije da, nakon decenija ignorantskog i diskriminatornog odnosa prema sandžačkim Bošnjacima, povećaju ulaganja u infrastrukturu ovog područja i tamošnjem stanovništvu omogući bolje uvjete za život.

(Vijesti.ba)

Otkako je na pres-konferenciji u petak objavljen telefonski broj za besplatnu i anonimnu prijavu divljih deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine, telefon ne prestaje zvoniti.

“Prvi pozivi građana uslijedili su ubrzo nakon konferencije za medije”, rekao je za Fenu Zoran Adžaip, voditelj projekta “Mapiranje divljih deponija” u čijem je okviru i objavljen taj broj.

Relizatori kampanje iznenađeni su pozitivno takvom zainteresiranošću građana koji prijavljuju najčešće deponije mješovitog tipa čiji je sadržaj kućni i građevinski otpad.

Po riječima Adžaipa, prijave bi trebalo da doprinesu sprečavanju novih deponija.

Besplatni telefonski broj: 080 05 05 06, nazvan “Zeleni alarm” u projektu “Mapiranje divljih deponija”, objavila je na konferenciji u petak nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa kao realizator kampanje zajedno s Federalnim fondom za zaštitu okoliša.

Cilj je prvo sačiniti registar divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH. Krajnji cilj je saniranje deponija i remedijacija tla. Općine će dobiti registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija, zamisao je organizatora kampanje koja treba da doprinese sistemskom rješavanju višedecenijskog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada.

Realizatori će također ponuditi smjernice za izradu lokalnih propisa koji bi između ostalog sadržavale definiciju divlje deponije, kao i prijedlog za sankcije prekršiocima propisa.

Pažnja će biti fokusirana na deponije koje sadrže opasne materije, ali je bitno locirati i sve druge osim onih s tečnim otpadom budući da takve nisu predmet tog projekta.

Zoran Adžaip kaže da sadašnja zakonska legislativa ne daje samu definiciju pojma ‘divlja deponija’ mada je on prisutan, pa su se organizatori kampanje, u konsultaciji sa stručnjacima, opredijelili da predmet njihovog interesovanja budu nelegalne deponije koje zauzimaju najmanje šest do deset kvadratnih metara površine i pola metra u visinu, a sadrže sve vrste otpada izuzev tečnog.

Osim od samih građana, realizatori će podatke o deponijama sakupljati od lokalnih uprava. U tom cilju su nekim općinskim ili gradskim upravama u Federaciji BiH već ranije upućeni odgovarajući dopisi. I tu je odziv je zadovoljavajući, kako je rečeno u petak na pres-konferenciji, te su u tom pozitivnom kontekstu spomenute lokalne uprave: Kaknja, Bihaća, Novog Travnika, Lukavca, Kreševa, Bugojna i druge.

Prema podacima, divlje deponije su često razasute uz velike rijeke: Bosnu, Vrbas, Lašvu i njihove pritoke, u blizni puteva i izvorišta voda, što realizatori ovog projekta smatraju naročitom opasnošću. Najčešći uzročnici su nesavjesni građani.

Odbačeni otpad u okoliš direktno ugrožava ljudsko zdravlje, stvara lošu sliku o ekološkoj svijesti i uzrok je čestih šumskih požara. Također ugrožava stratešku privrednu granu, turizam, rečeno je na kofreneciji u petak.

Mada je značajno unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom u smislu razvoja komunalne infrastrukture i povećanjem broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada, broj lokacija divljih deponija u Federaciji BiH nije smanjen.

Stare deponije zarastaju i nastaju nove, što iziskuje hitne mjere i sinergiju svih nivoa vlasti za sistemsko rješavanje ovog problema, a jedan od prvih koraka je lociranje divljih deponija i uspostava baze podataka za Federaciju BiH, zaključeno je na konferenciji.
mojusk

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra  2018. godine primilo gotovo 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel-goriva i BMB 95.
 

Dana 4. septembra 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolar po kursu od 128,13 KM, da bi 11. septembra dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. septembra bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.
 

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za gotovo 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6.6.2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u avgustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, prema nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena s onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, te da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cijene na i marže na obrascima, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
krupljani.ba

Bosna i Hercegovina već je počela osjećati posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju radna snaga.

U potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz BiH je otišla armija varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara…

Vrh ledenog brijega

Da u BiH već nema ko raditi ove poslove, tvrdi Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine. On upozorava da BiH za ovom vrstom radnika uveliko vapi, a razlog za to je što niko više neće da radi za minimalac.

– Hajde da kažemo da su uslužne zanatlije sve potrebnije u svakom gradu! U jednom trgovačkom centru čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

On upozorava da je ovo vrh ledenog brijega i da ćemo uskoro osjetiti prave razmjere odlaska radne snage iz zemlje. Da bi riješili problem, privatnici će morati povećati plaće da bi zadržali radnike.

– I vlasnici pekara žale se da im nema ko ispeći ni prodati hljeb. Usluge pekara, mesara, ugostitelja, zasigurno će biti paprenije. Vlasnici i poslodavci morat će povećati plaće ako žele naći radnike, to je jedino rješenje – kaže Vasilić.

Najnovije analize Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču pokazale su da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata i da će ih biti još više u narednom periodu zbog brojnih faktora. Navodi se da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva. Slijede Albanija s milion emigranata i Srbija sa 900.000.

Karte u jednom pravcu

Da je stanje alarmantno, vidi se i po tome što već sada privrednici traže radnike i nude im primamljive plaće. Fojnička firma “MS&Wood”, naprimjer, objavila je zanimljiv oglas u kojem traži iskusne majstore i stolare i nudi im plaću i do 2.000 maraka, ovisno o vještinama i zalaganju.

– Hiljade ljudi digle su sidro, vode sa sobom porodice, djecu i staro i mlado, i kupuju kartu u jednom pravcu. Ovdje će ih zadržati samo plaća, jer niko više ne može živjeti od nekoliko stotina maraka – kazala nam je jedna od radnica koja radi za 500 KM.

Navodi da će i ona, ako se ništa ne promijeni nabolje, zauvijek napustiti BiH.

Otvara se i agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj

I dok poslodavci muku muče da nađu radnike, ovih dana u Banjoj Luci svečano će biti otvoreno predstavništvo „Jens Wiegrebea“. Riječ je o agenciji specijaliziranoj za posredovanje pri zapošljavanju zdravstvenih radnika u Njemačkoj.

avaz.ba

Snimke koje smo zabilježili 11. septembra oko 22 sata u blizini glavne sarajevske autobuske stanice prikazuju desetine migranata koji su autobusima tek pristilgli u glavni grad.

Evo i kojom rutom:

“Krenuo sam iz Pakistana, potom stigao u Iran, zatim u Tursku, dalje Makedoniju, Srbiju i na koncu ovdje. Planiram ovdje biti nekoliko dana potom idem za Italiju”, rekao je migrant iz Pakistana.

Nekoliko kilometara od centralnog ureda Službe za poslove sa stranicma u Sarajevu, oko 15 sati, zatičemo grupu migranata, izmorenih, izgladnjelih, na putu, kako kažu, da se prijave nadležnim institucijama. Evo njihove priče:
 

“Tri noći smo proveli u šumi, sa djecom, ženama, tamo smo i spavali, evo konačno smo stigli ovdje. Već 12 sati ništa nismo jeli.”

N1: Kako ste prešli granicu?

“Prešli smo brodom po noći, bilo je vrlo teško, svi smo bili mokri, do deset ljudi u malom brodu, vjetar puše i bilo je vrlo opasno posebno za djecu i žene, ali morali smo to uraditi.”

N1: Gdje ste tačno prešli granicu?

“Ne znam jer ne poznajemo ovu zemlju, ali se sjećam da smo prošli kroz Loznicu u Srbiji”, ispričao je migrant iz Irana.

10 hiljada i 100 ilegalnih migranata spriječeno je od početka godine da iz Srbije i Crne Gore uđu u Bosnu i Hercegovinu. Na terenu službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, MUP-a Republike Srpske, no migranit i dalje pronalaze puteve.
 

“Ono što je činjenica da je riječ o ilegalnim migrantima koji putuju jako dugo, koji kod sebe ne posjeduju puno novca, koji putuju samostalno u grupama, i komuniciraju međusobno i na neki način prate rad policijskih službenika na granici i onog trenutka kada se zatvori jedno žarište, nekoliko dana poslije se otvara novo taj neki Istok i Sjeveroistok Bosne je trenutno veoma aktivan. Kada govorimo o žarištima to su najviše područje Bijeljine, Zvornika, Čajniča, i Višegrada”, pojasnila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Migranti su redovna tačka svake sjednice Vijeća ministara. Jučerašnja poruka ovog izvršnog tijela je da se na neki način situacija smiruje.

Evo statistike:

Od januara do septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je više od 13 hiljada ilegalnih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih više od 12 hiljada, a ostali su podnijeli zahjteve za azil.

“Svaku sjednicu mi raspravljamo o migrantskoj krizi ali nemam ništa spektakularno da kažem, ništa se posebno nije dogodilo, taj tok ide, kroz BiH, uglavnom se tu odvija taj tranzit, mi osposobljavamo kapacitete za njihov humanitarni boravak u okviru tog tranzita”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Međunarodne humanitarne organizacije su konstantno na terenu, no u USK situacija postaje kritična.

“Mi apeliramo na vlasti BiH na svim nivoima da u jednoj koordiniranoj akciji što prije iznađu rješenja pogotovo za jedan dostojanstven i humani smještaj izbjeglica i migranata u USK, zima je praktički pred vratima i u slučaju da se do tada ne iznađe jedno adekvatno rješenje doista može doći do velike humanitarne krize a to nikome nije u interesu i trebamo sve poduzeti da se to spriječi”, rekao je Neven Crvenković iz UNHCR-a.

Strahuje se od konačnih odluka Evropske unije, jer su institucije Bosne i Hercegovine, posebno lokalne vlasti Unsko-sansko kantona, u više navrata upozoravale, kako ne mogu izaći na kraj sa hiljadama migranata koji su ovdje zatočeni. Ni humanitarno, ni sigurnosno, a ni s kvalitetnim smještajnim kapacitetima.
krupljani.ba

U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. 

U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom i niskim oblacima. 
 

Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. 

Jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 22, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 °C.

U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 25 °C. 

U haremu mjesne džamije u Jastrepcu, mjesto Željezno Polje kod Žepča, danas poslije ikindija-namaza klanjana je dženaza demobilisanom borcu Rami Bećiroviću, koji je uhapšen na protestima 5. septembra u Sarajevu.

Podsjetimo, nesretni Bećirović umro je jučer u svojoj kući zbog zatajenja srca, a ova vijest potresla je cjelokupnu bh. javnost, posebno porodicu Bećirović i njegove saborce.
 

Upravo su danas brojni saborci iz cijele BiH došli u Jastrebac kod Željeznog Polja da bi, kako su kazali, došli da dostojanstveno isprate svog Ramu, koji se četiri godine dostojanstveno borio zajedno s njima za prava boraca.

Porodica i komšije također su bili vidno potreseni i niko nije mogao sakriti emocije. Posebno je bio emotivan trenutak kada su borci došli ispred kuće u kojoj je živio Ramo.




avaz.ba

Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik fizički je nasrnuo na banjalučkog odbornika Draška Stanivukovića danas popodne u Čelincu, prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju mosta na rijeci Vrbanji.

Prema izjavama očevidaca, Dodik je prišao Stanivukoviću, opsovao ga, izbio mu telefon iz ruke kojim je snimao polaganje temeljca i gurnuo ga.
 

Nakon toga, Stanivukovića su fizički napali ljudi iz Dodikovog obezbjeđenja i simpatizeri SNSD-a koji su došli da prate ovaj događaj, piše RTV BN.

Stanivuković je rekao da mu je Dodik prišao i rekao: Pi*ka ti materina! – nakon čega mu je izbio telefon i gurnuo ga.

– Opkolili su me njegovi ljudi iz obezbjeđenja, pripadnici policije i simpatizeri. Dobio sam nekoliko udaraca u glavu i po leđima, a telefon su mi polomili da ne bi ostao snimak – kaže Stanivuković.

Stanivuković, koji je i kandidat PDP-a za narodnog poslanika, poznat je po svom aktivizmu i kritikovanju poteza vlasti, naročlito zbog organizovanja svečanosti i otvaranja građevinskih radova. Počeo je sa otvaranjem radova na uklanjanju naplatnih rampi u Glamočanima, a nastavio sa otvaranjem frižidera, semafora, kontejnera…

https://www.facebook.com/draskostanivukovic05/videos/319852548785615/?t=0

– Htio sam da i ja postavim kament temeljac. Imam pravo da prisustvujem događaju kao i svi građani Republike Srpske. Premlaćen sam i protjeran – ogorčen je Stanivuković. Danas u 14.30 sati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednica Vlade Srpske Željka Cvijanović prisustvovali su polaganju kamena temeljca za izgradnju mosta u Čelincu preko rijeke Vrbanje. RTRS, po običaju, ima “svoju” stranu priče, te je na njihovom portalu objavljena vijest kako je Čelincu pokušan napad na predsjednika RS-a Milorada Dodika i premijerku Željku Cvijanović. Kako piše RTRS, u Čelincu je tokom postavljanja kamena temeljca za novi most na rijeci Vrbanji, nekoliko lica okupljenih oko odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka Draška Stanivukovića krenulo sa kamenjem u ruci prema predsjedniku i premijerki Srpske, nakon čega je reagovalo obezbjeđenje.

Samo prošle godine 17.000 građana BiH dobilo je radnu vizu za Njemačku, a interes za odlazak u ovu zemlju i dalje je izuzetno veliki.

Nema budućnosti

 Pred Ambasadu Njemačke u Sarajevu dolaze iz Banje Luke, Bihaća, Tuzle... Da predaju zahtjev za vizu, čekaju njegovatelji, trgovci, arhitekte. S njima su i roditelji kojima teško pada što im djeca odlaze u bijeli svijet, ali svjesni su, kažu, da ovdje nema budućnosti.

Oni koje smo protekla dva dana zatekli pred Ambasadom bili su voljni s nama pričati i požaliti se, ali ne i da se njihovo ime ili slika objavi jer, kažu, razočarani su u državu i samo žele otići. Znaju da se na vizu može čekati i duže od godinu, ali ih to ne obeshrabruje, jer su čvrsto odlučili da odu, neki i prije dvije godine. Odlaze jer nemaju posla, perspektivu, ne poštuju se radnici. Odlaze i bračni parovi.

- Ljudi se čude što mladi odlaze. Ja sam star, pa hoću da idem. Političarima želim da im u zemlji ostanu samo ministri i parlamentarci – ogorčen je jedan sredovječni Sarajlija.

Dvadesetogodišnjakinja iz Banje Luke ima diplomu srednje medicinske škole i već je našla firmu u Njemačkoj u kojoj će raditi. Ističe da se mnogi njeni vršnjaci spremaju za odlazak.

Murisa iz Bihaća je trgovac, ali u Njemačkoj će, gdje je već čeka radno mjesto, biti njegovateljica. Budući poslodavac obećao joj je da će je čekati dok ne dobije vizu.

Hiljade aplikacija

- Ja sam završio elektrotehničku školu, ali sam se prekvalifikovao u medicinsku. Idemo supruga i ja. Nemamo djece. Znam jednu pravnicu, fakultet je u roku završila, da bi se prekvalifikovala u njegovateljicu i otišla. Takva nam je država. Ovdje se više ne živi iz dana u dan, nego iz sata u sat. Niko ne želi otići, ali nužda zakon mijenja – požalio se Jasmin iz Tuzle.

Pred Ambasadom je tužna bila i jedna majka čija je kći ušla da preda za vizu. Kaže da je njena jedinica devet godina na birou, poslala je hiljade aplikacija i na kraju našla posao u Njemačkoj, u arhitekturi. Priča da zna dosta ljudi s dobrim poslovima, a opet idu.

Iz Ambasade Njemačke nisu nam stigli odgovoriti o tačnom broju izdatih i traženih viza. Na njihovoj web-stranci, u dijelu koji se odnosi na informacije o vizama, navedeno je, između ostalog, da je interes i dalje izuzetno veliki te se trude zahtjeve zaprimiti u što kraćem roku.

Dosta polaznika njemačkog jezika

Za učenje njemačkog jezika i dalje vlada interesiranje. Samo na jednom mjestu u Sarajevu, u Centru za poslovnu edukaciju, u posljednjih petnaestak dana upisano je više od 50 polaznika.

Očekuju da će tokom septembra ovaj broj i rasti. Iz Centra pojašnjavaju da su polaznici većinom ljudi koji su zainteresirani za posao u Njemačkoj ili žele tamo nastaviti studij.

I dok se na vizu dugo čeka, očekuje se novi njemački zakon o useljavanju koji treba pojednostaviti i skratiti procedure, ali i izazvati stampedo iz BiH .
avaz.ba

 

Maloprodajne cijene porasle su, kako su nam to potvrdili naftni trgovci, analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu.

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru.

Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu. 

To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. septembra, što ukorak prate bh. trgovci.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. februara kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.
klix.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI